Nakon više od deset dana temperatura iznad 40 stupnjeva i viš tjedana bez značajnijih oborina, prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, idućeg tjedna stiže frontalni poremećaj koji bi mogao donijeti kišu na cijelom području BiH.
Ljeto 2026. godine u Bosni i Hercegovini ostat će zapamćeno po ekstremnim vrućinama, dugotrajnoj suši i nizu temperaturnih rekorda. Više od deset dana temperature su se zadržavale iznad 40 stupnjeva, dok su oborine izostajale tjednima. Sve to ponovno je otvorilo pitanje koliko se brzo mijenjaju klimatske prilike i kakve posljedice takvi ekstremi ostavljaju na ljude, poljoprivredu i prirodu.
Podaci o broju toplih i vrelih dana pritom daju vrlo jasnu sliku. U klimatološkom razdoblju od 1961. do 1990. godine prosječan broj vrelih dana, odnosno dana s temperaturom iznad 30 stupnjeva, iznosio je 12.
Prema riječima bh. meteorologa Nedima Sladića, taj se broj u klimatologiji razdoblja 1981. – 2010. udvostručio i dosegnuo 24 dana. U posljednjem relevantnom klimatološkom nizu, od 1991. do 2020. godine, prosjek je narastao na 29,2 dana.
Drugim riječima, dok je u razdoblju 1961. – 1990. prosječno bilo 12 takvih dana, u razdoblju 1991. – 2020. njihov broj popeo se na gotovo 30 dana.
Mostar već imao devet dana oko 40 stupnjeva
Ekstremi su posebno izraženi u Hercegovini. Sladić je ranije upozorio kako je Mostar 6. kolovoza bio u devetom danu s temperaturama oko ili iznad 40 stupnjeva.
Ni ostatak zemlje nije bio pošteđen dugotrajnog toplinskog vala. Sarajevo je u ponedjeljak, prema njegovim navodima, imalo već 14. uzastopni dan s temperaturom iznad 30 stupnjeva.
Podaci Meteorološke postaje Donji Lug iz Žepča također pokazuju značajan porast broja vrućih dana. Broj dana s temperaturom od 30 stupnjeva i više tijekom ljetnih mjeseci porastao je s 32,1 na 46,2 dana, dok je broj iznimno vrelih dana s temperaturom od najmanje 35 stupnjeva porastao s 9,5 na 15,4 dana.
Suša sve više pritišće poljoprivredu
Dugotrajno razdoblje bez oborina ne donosi probleme samo stanovništvu koje se suočava s ekstremnim vrućinama. Posljedice su sve izraženije i u poljoprivredi.
Proizvođači su zbog suše prisiljeni trošiti raspoložive zalihe vode kako bi spasili usjeve pred jesensku žetvu. Prve procjene kvalitete i prinosa pritom nisu optimistične.
Dugotrajni izostanak kiše utječe i na vodostaje rijeka te stanje vodocrpilišta. Zbog toga su se pojavili i apeli pojedinih lokalnih samouprava građanima da smanje potrošnju vode, posebno za potrebe koje u ovakvim uvjetima nisu nužne.
Velike vrućine istodobno povećavaju opasnost od požara i zdravstvenih tegoba, dok su problemi s ekstremnim temperaturama, sušom i niskim vodostajima rijeka zabilježeni i u brojnim dijelovima Europe.
Od utorka moguća velika promjena
Nakon tjedana ekstremne vrućine i suše, meteorološki modeli sada donose barem tračak nade.
Federalni hidrometeorološki zavod navodi da se od utorka idućeg tjedna, prema trenutačno raspoloživim prognostičkim modelima, očekuju oborine. Frontalni poremećaj trebao bi zahvatiti cijelo područje Bosne i Hercegovine, a najviše oborina prognozira se u sjevernim dijelovima zemlje.
Prema toj prognozi, jutarnje temperature u Bosni trebale bi se kretati između 13 i 19 stupnjeva, dok se u Hercegovini očekuju vrijednosti do 21 stupanj. Najviše dnevne temperature trebale bi biti između 23 i 29 stupnjeva, dok bi na jugu zemlje dosezale do 33 stupnja.
Hoće li najavljena promjena označiti početak ozbiljnijeg prekida sušnog razdoblja i slamanja dugotrajne toplinske kupole, bit će poznato tek kada se vremenska situacija razvije.
Jedno je, međutim, već sada jasno – ovogodišnji ekstremi ponovno su pokazali koliko snažne posljedice mogu imati dugotrajne vrućine i izostanak oborina. Sve veći broj vrelih dana i učestaliji temperaturni ekstremi snažno upozoravaju na promjene klimatskih obrazaca, dok posljedice takvih promjena sve izravnije osjećaju ljudi, poljoprivreda i okoliš.
Idući tjedan zato bi mogao donijeti dugo očekivani preokret. Nakon svega što je BiH prošla ovog ljeta, kiša bi za mnoge mogla značiti mnogo više od obične promjene vremena.
