Općeprihvaćena znanstvena činjenica je da visoka razina zagađenosti zraka višestruko ugrožava zdravstveno stanje čovjeka. Posebnu opasnost predstavlja kontaminiranost zraka u zatvorenim prostorima, u kojima provodimo većinu svog životnog vijeka i gdje zagađenost može biti znatno veća od vanjske, piše Večernji list BiH.
Na negativne utjecaje posebno su ranjiva djeca, koja uslijed zagađenosti unutarnjeg znaka obolijevaju od niza respiratornih bolesti. U BiH podaci upućuju na zabrinjavajuće posljedice i na njihovo zdravlje i na akademski uspjeh. Djeca školske dobi (4 – 12 godina) provode više vremena (oko 80%) u unutarnjem prostoru (škole i kućanstva) u odnosu na vanjski.
Nakon doma, škola/učionica drugo je najvažnije okruženje za dijete u kojem, uglavnom u unutarnjem prostoru, provodi 25 – 30% svog života (do 10 sati dnevno). Stoga je odgovarajuća kvaliteta zraka u školama bitna odrednica zdravog života i dobrobiti školske djece.
Istraživanje u šest zemalja
U školama u BiH bilježe se uznemirujuće visoke, najviše ili među najvišima, koncentracije zagađujućih čestica unutarnjeg zraka, zbog čega su prevalencije djece s dijagnozom astme, astmatičnim simptomima i antiastmatičnim tretmanom veće od prosječnih vrijednosti u odnosu na škole u drugim državama.
Pokazalo je to istraživanje “Search Project” na uzorku od ukupno 60 škola, po 10 iz 6 zemalja, uključujući i BiH. U BiH je za svu ispitivanu djecu prevalencija onih s dijagnozom astme, astmatičnim simptomima i antiastmatičnim tretmanom bila veća od prosječnih vrijednosti za svu ispitivanu djecu. U odnosu na škole u drugim zemljama, u onima u BiH zabilježene su najviše koncentracije grubih PM10 lebdećih čestica, benzena, te među najvišima koncentracije toluena, ksilena i NO2.
PM10 čestice obično su smjesa dima, čađi, prašine, soli, kiselina i metala, poput olova, kadmija, željeza i bakra, jednostavnim rječnikom, one su ostaci onoga što mi ljudi proizvodimo, koristimo i na kraju odbacujemo. Nastaju tijekom rada motora, toplana, termoelektrana, individualnih ložišta, čime se ispuštaju dimni plinovi u atmosferu i tako se događaju razne kemijske reakcije.
Dok se, recimo, sagorijevanjem guma i sličnih kemijskih proizvoda oslobađa jedan od najopasnijih spojeva – benzopiren, koji je iznimno kancerogen. Autori studije “Utjecaj zagađenosti unutarnjeg zraka na zdravlje ljudi i ekonomiju u BiH” pozvali su na usvajanje realnih strategija i akcijskih planova za unapređenje uvjeta u kojima borave djeca u učionicama kako bi se istodobno smanjio rizik od štetnih učinaka zagađenog unutarnjeg zraka. Posebno su naglasili važnost zdravlja pri investicijama u energetsku učinkovitost.
Od iznimne je važnosti da se smanjenje zagađenja zraka veže uz ekonomske parametre. Prema procjenama SZO-a, unutarnje zagađenje zraka odgovorno je za porast troškova liječenja, hospitalizacije, bolovanja, pa i smrti. Istraživanje provedeno u BiH procjenjuje zdravstvene troškove nastale uslijed zagađenja zraka emisijama termoelektrana u BiH na oko 3,1 mlrd. eura godišnje.
Izloženost PM česticama
Mnoga su istraživanja pokazala da djeca izložena povećanim koncentracijama PM, uglavnom PM2.5, imaju veći rizik za razvoj i/ili pogoršanje respiratornih bolesti, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), karcinom pluća, pogoršanje astme i cistične fibroze, redoviti kašalj, respiratorne infekcije i alergijske bolesti, što dovodi do veće uporabe lijekova, više posjeta liječnicima, hospitalizacija, PM čestice mogu utjecati na razvoj pluća, počevši od razvoja u maternici.
Izloženost PM česticama također je povezana s povećanim rizikom od bolesti kože, osobito atopijskog dermatitisa, ekcema i starenja kože. Razvoj dječje prehipertenzije također je povezan s izloženošću PM česticama u okruženju jer sustavni oksidacijski stres i upala uzrokuju neravnotežu autonomnog živčanog sustava i disfunkciju krvnih žila i/ili vazokonstrikciju. Uz to, pre i postneonatalna izloženost PM-u također je povezana s povećanom osjetljivošću na razvoj kardiorespiratornih bolesti.
