Naslovnica Vijesti Hrvatska Ugostitelji bijesni na Stožer: 180 tisuća ljudi, vlasnika i radnika u ugostiteljstvu...

Ugostitelji bijesni na Stožer: 180 tisuća ljudi, vlasnika i radnika u ugostiteljstvu te njihovih članova obitelji, koji su egzistencijalno ugroženi, i dalje na čekanju

Ugostitelji su bijesni. Više nitko ne vjeruje da će im se konačno dopustiti otvaranje kafića i restorana. Kao dan D najavljivan je osmi, pa deseti siječnja, međutim, od Stožera civilne zaštite RH za sprečavanje širenja zaraze koronavirusa – ni glasa. Tako je oko 180 tisuća ljudi, vlasnika i radnika u ugostiteljstvu te njihovih članova obitelji, koji su egzistencijalno ugroženi, i dalje na čekanju.

– Nemojte me ništa pitati. Ne znam vam reći kad ćemo ponovno raditi, i koliko vam to god apsurdno zvučalo, ni dan prije donošenja novih epidemioloških mjera nitko nas ni o čemu nije obavijestio. Kao da ne postojimo – kaže Slobodnoj Dalmaciji Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja i nabraja cijeli niz apsurda u režiji Stožera.

– Zabraniti rad vlasnicima kafića i restorana, a istodobno dopustiti da specijalizirane trgovine za prodaju na malo normalno rade, nonsens je. Tako s jedne strane u prosincu imamo gubitak ugostitelja u iznosu od 500 milijuna kuna, ali zato specijalizirane trgovine za prodaju na malo bilježe rast od 800 milijuna kuna – veli Medak.

Cipelarenje

Sada se ljudi gužvaju po pekarama ili malim trgovinama da bi kupili “coffee to go”, pa gotovo da nema razlike u odnosu na vrijeme kad su uz kavu ćakulali u kafićima; dapače, u skučenim prostorima je teško držati fizičku distancu. Dalje, dostava ili isporuka hrane i pića dopuštena je vlasnicima restorana, catering objekata, kavana, pivnica, buffeta, krčmi, konoba i kleti iz, kako se to zakonski definira, skupine “barovi”, međutim, ugostiteljskim objektima iz kategorije “objekti jednostavnih usluga” to nije dopušteno.

– A, upravo se vlasnici takvih objekata, sukladno zakonskim odredbama, bave dostavom hrane i pića – veli Medak, koji Vladinu politiku prema ugostiteljima vidi kao “cipelarenje onoga koji je već odavno na podu.”

– Nije nam dopušteno raditi niti znamo kad ćemo to ponovno moći. Ne mogu procijeniti koliko će ljudi u ugostiteljstvu zbog ovih mjera izgubiti posao, jer poslodavci dobivaju naknade od države za svoje radnike, ali kad se tu pridodaju troškovi najma, krediti, režije i druga davanja, jasno je da je malo vlasnika ugostiteljskih objekata koji ovo mogu izdržati – kaže Medak.

Na razini Europske unije najveći gubitak dohotka evidentiran je u upravo u turizmu i ugostiteljstvu – 16,8 posto, te sektoru umjetnosti i zabave – 10,9 posto.

Je li restorane i kafiće trebalo uopće zatvarati?

– Moje je mišljenje da kafiće koji imaju štekate nije trebalo zatvarati – kaže poznati splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić.

– U štekatima se epidemiološke mjere mogu bez problema provoditi. Mislim da se pogriješilo kad se nacionalnom stožeru prepustilo odluke o zatvaranju restorana i kafića na cijelom području Hrvatske i tako se na njih svalilo svu odgovornost. O tome su odluku morali donositi lokalni stožeri – veli Buljubašić.

Zrele odluke

– Treba priznati da nije ista situacija u Varaždinu i Splitu. Ako ljudi u Splitu sjede vani po štekatima, to nije problem, dok, recimo, u Varaždinu toga u ovom razdoblju godine gotovo i nema, i zato mi je razumljivo da je župan Radimir Čačić u tom smislu preuzeo odgovornost i zatražio zatvaranje ugostiteljskih objekata.

No, tko kaže, da je o tome mogao odlučivati župan Blaženko Boban, da on iz razloga koje sam naveo ne bi dopustio rad ugostiteljskim objektima u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji imaju štekate – kaže Buljubašić, i povlači paralelu sa situacijom na Banovini.

– Vlada je odlično reagirala nakon potresa na Banovini i u tom smislu zaslužuje sve pohvale, no smatram da bi i tamo više trebalo uključiti predstavnike lokalnih vlasti kad je u pitanju donošenje određenih mjera jer bolje poznaju situaciju na terenu.

I kod epidemioloških mjera kojima se zabranio rad ugostiteljima, i kod sanacije šteta od potresa na Banovini, odgovornost bi morala biti na čelnicima lokalne uprave i samouprave. Upravo su ovakve izvanredne situacije test i za njih same, jer pokazuju na koji se način nose sa situacijom i jesu li zreli donositi prave odluke u ovako teškoj situaciji – zaključuje za Slobodnu Dalmaciju Buljubašić.