Predizborna kampanja uzima danak u političkom, ali i ekonomskom smislu.
Iako je Bosna i Hercegovina u permanentnoj predizbornoj kampanji koju diktiraju različiti narativi kao posljedica dugogodišnjeg izostanka povjerenja među predstavnicima konstitutivnih naroda, posljednjih pola godine svjedočimo pravoj eksploziji retorike koja narušava politički ambijent u državi, odmiče fokus djelovanja institucija od provedbe reformi te u konačnici dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima, piše portal Večernjeg lista BiH.
Financijski udar
Na financijskoj vagi takvo ponašanje proizvodi novi udar na životni standard žitelja, ali i konkurentnost domaćeg gospodarstva, a posljednji primjer je nemoć državnih institucija da ograniče rast cijena nafte zamrzavanjem trošarina, kao i propuštanjem rokova iz Reformske agende koja je preduvjet korištenja 976 milijuna eura iz Plana rasta Europske unije.
Posljedice nečinjenja na svojoj koži u najvećoj mjeri osjećaju građani koji su ionako pogođeni snažnim inflacijskim udarima još od početka ruske agresije na Ukrajinu, a neujednačenost rasta osobnih primanja s porastom cijena prehrambenih proizvoda dovodi do stanja u kojemu je pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom 50,42%, a minimalnom 31,12%, dok je životni standard stanovnika BiH tek 40 posto prosjeka EU-a.
Specifičnost ovogodišnje kampanje ogleda se u činjenici da je nešto manje od sedam mjeseci prije održavanja općih izbora na djelu prelazak između tematske u posljednju fazu izborne kampanje, a što se ima zahvaliti situaciji u kojoj su pozicije već dulje pripremljene, izgrađene kroz narative koji dobivaju na snazi, a koji trebaju u biračkim bazama, ali i u značajnom dijelu potencijalnog biračkog tijela izazvati emocionalni učinak zavođenja.
Dvije godine nakon što je BiH dobila “zeleno svjetlo” za početak pregovora, u političkom, ali i tehničkom smislu nije napravljen potreban iskorak kako bi pregovori uopće i počeli, a na to je nedavno upozorio i šef Izaslanstva EU-a i posebni predstavnika EU-a u BiH Luigi Soreca, koji je u kolumni, uz ostalo, obradio temu što je BiH učinila u navedene godine, odnosno što još treba napraviti te koliko bi izborna kampanja mogla dodatno poremetiti nastojanja proeuropskih snaga.
Podsjetio je kako je Europsko vijeće 21. ožujka 2024. godine dalo “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, uputivši pritom na činjenicu da sami pregovori, kao strukturirani proces između Bosne i Hercegovine i EU-a, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu.
– Pregovori su najučinkovitiji način za jačanje funkcioniranja demokratskih institucija države, osiguravanje vladavine prava i radikalno unaprjeđenje životnog standarda, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu prema članstvu. Dvije godine poslije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika – upozorio je Soreca.
Uz naglasak na jasnom stavu kako Europska unija želi Bosnu i Hercegovinu, visoki predstavnik uputio je na ono što trebaju učiniti domaće vlasti, uz napomenu kako propuštene prilike imaju svoju cijenu.
– Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije europske integracije, propuštene reforme, izgubljene prilike za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima – naveo je on. No, nije samo pitanje pregovora pod znakom pitanja – tu je i tematika korištenja sredstava iz Plana rasta.
– I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta. Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 milijuna eura prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac mogao bi napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno – konstatirao je Soreca. Podsjećamo, nakon usvajanja Reformske agende koja je dobila odobrenje Europske unije, nije se napravilo mnogo u izgradnji potrebnih struktura nužnih za početak isplate prve tranše financijskih sredstava iz Plana rasta.
Geopolitički trenutak
Uz naglasak kako je približavanje Europskoj uniji i njezinim standardima nešto što donosi opipljivu korist za žitelje zemlje, uz ostalo i kroz unaprjeđenje poslovnog okruženja i privlačenje novih investicija, Soreca je jasno poručio i kako je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje vlasti te kako izborna godina ne bi smjela biti izgovor za nedjelovanje.
– Istinska posvećenost osiguravanju koristi članstva u EU za građane zahtijeva da reforme povezane s EU-om budu visoko među političkim prioritetima – napisao je šef Izaslanstva Europske unije u BiH.
Stvari o kojima govori Soreca jasne su svima onima koji poznaju proces pridruživanja i korištenja svih prednosti koje se otvaraju, a u cijeloj priči sada je posebno važan i geopolitički trenutak u kojemu je raspoloženje u Uniji, ali i među partnerima koji nisu države članice, ali jesu strateški saveznici, takvo da se integracija europskog kontinenta nameće kao jedini način unaprjeđenja političkog, ekonomskog i sigurnosnog ambijenta, ali i učinkovitog odgovora na daljnje narušavanje međunarodnih odnosa i partnerstava. Pitanje je samo hoće li Bosna i Hercegovina znati prepoznati priliku i prihvatiti ispruženu ruku ili će predizborna kampanja ostati pokretač jedne od najduljih političkih kriza u kojoj se zemlja nalazi.
