Nakon što je Europski parlament odobrio da Hrvatska postane punopravna članica schengenskog područja, konačnu odluku o ukidanju unutrašnjih kontrola mora jednoglasno donijeti Vijeće Europske unije koje će to pitanje razmatrati 9. prosinca.
Ipak ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama između schengenskog područja i Hrvatske ni na koji način neće uticati na građane Bosne i Hercegovine koja s Hrvatskom dijeli 1.000 kilometara dugu državnu granicu. Potvrdio je to izvjestitelj Europskog parlamenta za izradu mišljenja o hrvatskom članstvu u šengenskom prostoru Paulo Rangel iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke.
Dodao je da će to značiti da će se kapaciteti Europske unije još više približiti BiH što je dobro za zemlju koja očekuje da dobije kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji već sljedeći tjedan i na kraju da postane članice EU te smatra da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor u interesu BiH.
Naime, Hrvatska je ispunila sve uvjete i zadovoljila kriterije, uvela tehnologije kako bi zaštitila svoje granice posebno jer graniči s BiH, koju mnogi u EU smatraju ustavno kompliciranom zemljom u kojoj je teško provesti pravila.
Europski parlament već se dugo zalaže za proširenje schengenskog područja bez provjera dokumenata na unutrašnjim granicama, koje danas uključuje 26 država članica (sve države članice EU-a osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske i Rumunjske te zemlje koje nisu članice EU-a Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn).
Zastupnici su još 2018. godine izjavili da bi Hrvatska trebala biti uključena u Schengen čim ispuni potrebne kriterije. Također su 18. listopada 2022. godine izrazili podršku prihvatu Bugarske i Rumunjske u Schengen bez odgode.
Međutim, kako trenutno stvari stoje i kako tvrde neki diplomatski izvori iz Europske unije Vijeće bi 9. prosinca moglo donijeti vrlo kontraverznu i problematičnu odluku i dati Hrvatskoj odobrenje za uzlazak u zonu Schengena, ali ne omogućiti to dvjema drugim državama – Bugarskoj i Rumunjskoj.
Ti izvori izrazili su i zabrinutost da bi takva odluka mogla izazvati krizu i to najviše za Švedsku koja preuzima predsjedavanje Vijećem 1. siječnja, a koja je istovremeno aplicirala za ulazak u NATO savez nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
Pandemija koronavirusa i migrantska kriza koja se trenutno intenzivirala na području Sredozemlja i zapadnobalkanskom rutom pokazala je značaj zaštite vanjskih granica Europske unije, ističu diplomatski izvori iz Bruxsellesa.
U isto vrijeme Rangel naglašava da Hrvatska dosad prošla najopsežniju evaluaciju članstva u Schengenu u poređenju s bilo kojom državom članicom Europske unije te da je ispunila 281 preporuku iz osam područja schengenskog zakonodavstva.
Komisija i Vijeće potvrdili su spremnost zemlje da u potpunosti primjenjuje schengenska pravila, zbog čega je Europski parlament zauzeo stav da se ukidanje kontrola na unutrašnjim granicama mora provesti do kraja ove godine.
Schengenski prostor je područje slobodnog kretanja ljudi i roba unutar kojeg nema granica za putnike, osim u vanrednim okolnostima. Građani zemalja koji se nalaze u tom prostoru mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi vrijeme bilo gdje u Europskoj uniji.
