Jaz između bogatih i siromašnih zemalja postaje sve izraženiji, jer mjere o kojima su se brojne zemlje dogovorile prošle godine, uključujući reformu ključnih globalnih financijskih institucija, još nisu provedene, navodi se u novom izvješću Ujedinjenih naroda (UN).
Izvješće, koje ocjenjuje provedbu plana usvojenog u Sevilli u Španjolskoj u lipnju prošle godine s ciljem smanjenja jaza i postizanja razvojnih ciljeva UN-a do 2030. godine, objavljeno je uoči proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu (Washington). Ove dvije institucije predstavljaju glavne globalne financijske aktere odgovorne za poticanje gospodarskog razvoja.
Direktorica MMF-a, Kristalina Georgieva, izjavila je da je Fond spreman revidirati prognoze globalnog rasta prema gore, ali da je rat u Iranu dodatno pogoršao izglede svjetskog gospodarstva.
Zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda (UN) za ekonomska i socijalna pitanja, Li Junhua, izjavio je da geopolitičke napetosti sve više otežavaju zemljama u razvoju privlačenje financiranja.
Opasno vrijeme
– Ovo je izuzetno opasno vrijeme za međunarodnu suradnju, jer geopolitička razmatranja sve više oblikuju ekonomske odnose i financijske politike – rekao je.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres (António Guterres) više je puta tražio temeljne promjene u radu tih institucija, tvrdeći da MMF favorizira bogate, a ne siromašne zemlje, dok Svjetska banka, kako navodi, nije ispunila svoju misiju, posebno tijekom pandemije COVID-19, nakon koje su mnoge zemlje ostale duboko zadužene. Njegove procjene podudaraju se sa stavovima vanjskih kritičara koji ukazuju na nezadovoljstvo zemalja u razvoju dominacijom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i europskih saveznika u donošenju odluka u tim financijskim institucijama.
Trgovinske barijere
Izvješće navodi rastuće trgovinske barijere, kao i ponovljene klimatske šokove, kao čimbenike koji produbljuju jaz.
Na prošlogodišnjoj konferenciji u Sevilli, čelnici mnogih zemalja svijeta, ali ne i Sjedinjenih Američkih Država, jednoglasno su usvojili takozvani Seviljski sporazum, čiji je cilj zatvoriti godišnji financijski jaz od četiri bilijuna dolara za razvoj. Dokument poziva na značajno povećanje ulaganja u zemlje u razvoju i reformu međunarodne financijske arhitekture, uključujući Svjetsku banku i MMF.
Izvješće UN-a o provedbi Seviljskog sporazuma navodi da on predstavlja “najbolju nadu” za zatvaranje sve većeg financijskog jaza.
Međutim, Li Yunhua je rekao da je 2025. godine 25 zemalja smanjilo razvojnu pomoć siromašnijim zemljama, što je dovelo do ukupnog pada od 23 posto u odnosu na 2024. godinu, najvećeg godišnjeg smanjenja ikad zabilježenog. Najveći pad, od 59 posto, zabilježen je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), rekao je.
Očekuje se daljnji pad
Na temelju preliminarnih podataka, Li Junhua je dodao da se u 2026. godini očekuje dodatni pad od 5,8 posto.
Prema izvješću, carine, uključujući one uvedene tijekom administracije Donalda Trumpa, imale su veliki utjecaj na zemlje u razvoju. Prosječne carine na izvoz iz najsiromašnijih zemalja porasle su s devet na 28 posto u 2025. godini, dok su se za zemlje u razvoju, isključujući Kinu, prosječne carine povećale s 2 na 19 posto.
