PLAĆA 1.500 EURA, ALI SPASIOCA NA MAKARSKOJ RIVIJERI NEMA U čemu je kvaka otkrio nam je ravnatelj Grabner
Što se događa u gradu gdje već 22 godine postoji Spasilačka služba, gdje je svakoga ljeta u pet tornjeva radilo 11 osoba plus dvije osobe u pričuvi, a plaća se u posljednjih par godina sa 6 tisuća kuna popela na 1.500 eura mjesečno?
Ljetna sezona je na samom vrhuncu, a svi oni koji su željele zaraditi nešto tijekom ljeta debelo se već kupaju u radnome, sezonskom znoju. Pri pomisli na ljeto i ljetne poslove, najčešće nam na um padnu ugostiteljski ili hotelijerski poslovi za kojima svake sezone iznova vlada velika pomama.
Ipak postoji jedan posao, iznad svega rekli bismo humani poziv, koji nam ne pada tako često na um kada se spomenu ljeto, sunce, mora, plaža, a riječ je o poslu spasioca na plaži.
Temeljna uloga spasioca je da nadzire vodenu površinu, obilazi plažu, upozorava kupače. To je zanimanje koje nosi svoje opasnosti, ali je to ipak i zanimanje kroz koje osoba koja postane spasioc pomaže ljudima i na kraju, spašava živote.
Hrvatski Crveni Križ kao i svake sezone, na razini cijele Hrvatske, organizirao je tečajeve za spasioce na otvorenim vodama, a na njega su se mogli prijaviti svi kandidati koji su morali isplivati 400 metara u manje od osam minuta i preroniti 25 metara. Interes je, gledano u globalu bio velik. Gledano van toga, interesa za posao spasioca na gradskim plažama Makarske revijere kronično nedostaje!
Na natječaj od 12. svibnja 0 prijavljenih kandidata
Što se događa u gradu gdje već 22 godine postoji Spasilačka služba, gdje je svakoga ljeta u pet tornjeva radilo 11 osoba plus dvije osobe u pričuvi, a plaća se u posljednjih par godina sa 6 tisuća kuna popela na 1.500 eura mjesečno, pokušao nam je odgovoriti ravnatelj Crvenog križa Makarska, prof. Gloryan Grabner.
“Plaća je po nama presporo pratila kretanja na sezonskom tržištu, no istu osiguravaju koncesionari plaže koji su i zakonski obveznici osigurati spasioce na svojoj koncesioniranoj plaži. Crveni križ je godinama besplatno servisirao ovu službu na cijeloj gradskoj plaži jer je bilo u interesu sviju da sigurnost osiguramo svim kupaćima, domaćim i stranim. Tek ove godine je plaća sa 7.000 kn skočila na 1.500 eura i to zahvaljujući intervenciji gradonačelnika Zorana Paunovića da će dodatno financirati službu kako bi se osigurala čitava plaža.
Na natječaj odnosno testiranje od 12.svibnja na kojem je plaća iznosila 1.200 eura nam se nitko nije javio tako da smo nakon 12.svibnja izašli sa informacijom da očekujemo 1.500 eura mjesečnu plaću za spasioca”, pojašnjava nam financijsku konstrukciju ravnatelj Grabner.
Unatoč dobroj plaći, CK Makarska ima deficit spasioca. Imamo informaciju da ih je samo četvero i da rade na dva tornja. Što smatrate razlog tome?
“Sve ste točno naveli. Realni razlozi su u protekle četiri godine poremećaji na tržištu radne snage, iseljavanje , covid u smislu ekonomske neravnoteže i sve veći manjak sezonskih radnika u svim područjima, te biranje poslova koji su manje odgovorni a više plaćeni od strane sezonskih radnika, što je sasvim razumljivo.”
Jesu li se samo četiri osobe prijavile na natječaj i one su i zaposlene? Od te četiri osobe, koliko ih je s područja Makarske rivijere?
“Zainteresiranost za najavljeno testiranje 23. lipnja je bila dobra (15), no prijavilo ih se ukupno šest i od tih šest je samo dvoje položilo testiranje koje je uvjet za spasilački tečaj. Najavili smo da je potrebno minimalno 8 za dobiti tečaj od strane HCK, no kao što možete zaključiti: to se nije dogodilo. Trenutno su zaposlena četiri licencirana spasioca, 1 iz Đakova, 1 iz Zadra i 2 iz Makarske. U komunikaciji smo sa jednom hotelskom kućom za dovođenje i financiranje još dva spasioca, iz Dubrovnika i Zagreba jer je istima potrebno osigurati i smještaj.”
Što smatrate razlogom nezainteresiranosti mladih da postanu spasioci, a ako uzmemo u obzir da je to human posao, dobro plaćen sezonski posao?
“Sve već navedeno, velika potražnja, bolje plaćeni, a manje odgovorni poslovi, traženje smještaja (za vanjske)”:
Koliko je zahtjevan tečaj za spasioca? Je li u pitanju možda ‘prevelik’ zalogaj proći tečaj za spasioca unatoč volji i želji, ali fizička spremnost presuđuje? Kandidati moraju isplivati 400 metara u manje od osam minuta i preroniti bazen 25 metara. I to je najlakši dio tečaja.
“Zahtjevan je točno onoliko koliko treba biti, jer je međunarodno propisan. a složiti ćete se sa mnom da spasioc mora biti fizički spreman obaviti spašavanje, inače nije spasioc”.
spasioc 2
Kilometarske plaže bez spasioca
Koja dva tornja će raditi, odnosno na kojim plažama, neće biti spasioca?
“Tornjevi koji pokrivaju veći dio gradske plaže u Donjoj luci, toranj br.1 kod veslačkog kluba – sv.Petar, te toranj br.2 kod Žute kuće.
Ukoliko se usuglasi smještaj kod koncesionara i osiguraju sredstva za plaće, nije isključeno da se aktivira i toranj br.3 kod hotela Dalmacija jer imamo još dvije osobe sa licencom koje žele raditi na makarskoj plaži, ali je nužno osigurati i smještaj.”
Postoji li u Makarskoj plaža prilagođene osobama s invaliditetom i je li na njoj imate asistente?
“Postoji jedna, u koncesiji je županijske ustanove Biokovka – bolnica za rehabilitaciju i liječenje. Ima rampS i koliko mi je poznato nema asistenta dok primjerice Crveni križ Splita i Subrovnika imaju dobro razvijenu službu asistenata. Naši spasioci su znali uvijek priskočiti po potrebi no ove godine nemamo spasioce na tornju br.4, a ni na tornju br.5 plaža ‘Buba’.”
Za kraj, ravnatelj Grabner nam je zahvalio na interesu za ovu jako važnu temu i situaciju koja je pogodila čitaju Jadransku obalu te otkrio kako će preuzeti zadarski model.
“Koliko mi je poznato samo u Zadru nemaju ovaj problem te ćemo preuzeti njihov model – profesionalac koji brine za spasilačku službu tijekom cijele godine, uz potporu grada i koncesionara plaže, kako bi, nadam se već od sljedeće godine imali ponovno punu spasilačku službu, pa i mogućnost da je u budućnosti širimo i dalje na Makarskoj rivijeri koja ima kilometarske plaže, a na kojima trenutno nema ni jednog spasioca”.
