Velik broj zaraženih ima dugi covid. Što je to i što mogu poduzeti?

Više od pola od 277 milijuna ljudi kojima je dijagnosticiran covid-19 diljem svijeta od prosinca 2019. imat će simptome poznate kao “dugi covid” do šest mjeseci nakon oporavka, pokazalo je novo veliko istraživanje.

Znanstvenici s Penn State College of Medicinea, koji su proveli studiju objavljenu u uglednom časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA), upozoravaju da bi se vlade, zdravstvene organizacije i javnozdravstveni djelatnici trebali pripremiti za veliki broj pacijenata kojima će nakon prebolijevanja covida-19 trebati skrb zbog raznih psihičkih i fizičkih simptoma, piše Index.hr.

Dugi covid utječe na kvalitetu života

U svojem istraživanju tim je napravio sustavni pregled 57 studija koje su sadržavale podatke o više od 250.000 necijepljenih odraslih osoba i djece kojima je dijagnosticiran covid-19 od prosinca 2019. do ožujka 2021. Većina pacijenata (79%) živjela je u zemljama s visokim dohotkom, a njihova srednja dob bila je 54 godine.

Istraživači su analizirali zdravlje pacijenata nakon covida-19 u tri intervala – u jednom mjesecu (kratkoročno), u dva do pet mjeseci (srednjoročno) te u šest ili više mjeseci (dugotrajno). Prema nalazima istraživanja, sudionici su doživjeli niz zdravstvenih problema povezanih s covidom-19 koji su utjecali na njihovu opću dobrobit, njihovu pokretljivost ili na organske sustave.

Sveukupno, svaki drugi preživjeli doživio je dugotrajne manifestacije covida-19. Stope su uglavnom ostale postojane i nakon jednog mjeseca i nakon šest mjeseci i duže.

U ovoj studiji 79%, odnosno oko 198.000 zaraženih bilo je hospitalizirano, a oko 53.000 nije. Tim je zabilježio nekoliko trendova među preživjelim pacijentima:

– Opća dobrobit: Više od polovice svih pacijenata prijavilo je gubitak težine, umor, groznicu ili bol.

– Mobilnost: Otprilike jedan od pet pacijenata doživio je smanjenje mobilnosti.

– Neurološki problemi: Gotovo jedan od četiri pacijenta imao je poteškoća s koncentracijom.

– Poremećaji mentalnog zdravlja: Gotovo jednom od tri pacijenta dijagnosticirani su opći anksiozni poremećaji.

– Abnormalnosti pluća: Šest od deset pacijenata imalo je abnormalnosti na snimanju prsnog koša, a više od četvrtine pacijenata imalo je poteškoća s disanjem.

– Kardiovaskularni problemi: Bol u prsima i palpitacije bili su među uobičajenim stanjima.

– Stanja kože: Gotovo jedan od pet pacijenata doživio je gubitak kose ili osip. – Problemi s probavom: Bol u želucu, nedostatak apetita, proljev i povraćanje bili su među najčešće prijavljenim stanjima. Autori upozoravaju da će u nadolazećim godinama pružatelji zdravstvenih usluga vjerojatno vidjeti povećani priljev pacijenata sa psihijatrijskim i kognitivnim problemima, kao što su depresija, anksioznost ili posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Na temelju ovih nalaza pružatelji zdravstvenih usluga trebaju planirati i u skladu s tim dodijeliti sredstva kako bi učinkovito pratili i liječili ova stanja. Za očekivati je da bi zdravstveni sustavi nakon pandemije mogli ostati preopterećeni, osobito u siromašnim i srednje bogatim zemljama.

Mogući mehanizmi nastanka dugog covida

Tim s Penna piše da mehanizmi kojima covid-19 uzrokuje dugotrajne simptome kod pacijenata nisu potpuno poznati. Simptomi mogu biti posljedica pretjerane reakcije imunološkog sustava izazvanog virusom, dugotrajne infekcije, reinfekcije ili povećane proizvodnje protutijela koja uzrokuju oštećenja na vlastitim tkivima oboljelih. Također, poznato je da virus SARS-CoV-2 može ući u živčani sustav i živjeti u njemu. Posljedica su simptomi povezani sa živčanim sustavom kao što su poremećaji okusa ili mirisa, oštećenje pamćenja te smanjena pozornost i koncentracija. Čak i oni koji nisu imali simptome mogu imati dugi covid

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ističu da i osobe koje su bile zaražene covidom-19 s blagim simptomima, pa čak i bez njih, kasnije mogu razviti dugi covid. Za razliku od nekih drugih vrsta stanja koja se obično javljaju samo kod osoba koje su preboljele tešku bolest, postoje neugodni simptomi koji se mogu dogoditi svakome tko je imao covid-19. CDC je izdvojio najčešće:

– Otežano disanje ili nedostatak daha
– Umor
– Simptomi koji se pogoršavaju nakon fizičkih ili mentalnih aktivnosti (također poznati kao malaksalost nakon napora)
– Poteškoće s razmišljanjem ili koncentracijom (ponekad se nazivaju “moždanom maglom”)
– Kašalj
– Bol u prsima ili želucu
– Glavobolja
– Ubrzano kucanje ili lupanje srca
– Bol u zglobovima ili mišićima
– Osjećaj bockanja
– Proljev
– Problemi sa spavanjem
– Groznica
– Vrtoglavica pri stajanju
– Osip
– Promjene raspoloženja
– Promjene mirisa ili okusa
– Promjene u menstrualnim ciklusima.

Multiorganski učinci covida-19

Neki ljudi koji su teško oboljeli od covida-19 imaju višeorganske posljedice ili autoimuna stanja koja mogu trajati mjesecima nakon bolesti. Višeorganske posljedice mogu utjecati na gotovo sve sustave tijela uključujući funkcije srca, pluća, bubrega, kože i mozga.

Autoimuna stanja nastaju kada imunološki sustav greškom napadne zdrave stanice u vlastitom tijelu, uzrokujući upalu ili oštećenje tkiva u zahvaćenim dijelovima tijela. Iako je vrlo rijetko, neki ljudi, uglavnom djeca, dožive multisistemski upalni sindrom (MIS). MIS je stanje u kojem se mogu upaliti različiti dijelovi tijela.

Posljedice bolesti ili hospitalizacije

Hospitalizacije i teške plućne bolesti, uključujući covid-19, tijekom oporavka mogu uzrokovati zdravstvene posljedice poput teške slabosti i iscrpljenosti. Učinci hospitalizacije također mogu uključivati ​​sindrom postintenzivne njege (PICS), što se može očitovati kao ​​teška slabost, problemi s razmišljanjem i prosuđivanjem te posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Probleme djece treba pratiti

Dugi covid može pogoditi i djecu i mlade iako je kod njih rjeđi nego kod odraslih. Studije su pokazale da su djeca bila pogođena simptomima i nakon blagog i nakon teškog covida-19. Među ostalim, zabilježen je i ranije spomenuti multistemski upalni sindrom. No, slično kao kod odraslih, najčešći simptomi su umor, glavobolja, poteškoće sa spavanjem, poteškoće s koncentracijom, bolovi u mišićima i zglobovima te kašalj. CDC upozorava da mala djeca mogu imati problema s opisivanjem problema s kojima se susreću.

Roditeljima savjetuje da bi, u slučaju da im dijete ima dugi covid koji utječe na njegovu sposobnost pohađanja škole, dovršavanja školskih zadataka ili obavljanja uobičajenih aktivnosti, moglo biti korisno razgovarati sa školom djeteta o mogućim prilagodbama procesa školovanja. Primjerice, nastavnici mogu dati djetetu dodatno vrijeme za rješavanje testova, odrediti razdoblja za odmor tijekom cijelog školskog dana, uvesti neke promjene u raspored nastave itd.