Prometnica duga 46 kilometara povezati će Bihać, Cazin i Velika Kladuša s granicom prema Hrvatska, a očekuje se da će značajno unaprijediti prometnu sigurnost i potaknuti gospodarski razvoj Krajine.
Izgradnja brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin i Velika Kladuša s granicom prema Hrvatska predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Krajini u posljednjim desetljećima. Riječ je o prometnici ukupne dužine oko 46 kilometara koja bi trebala značajno unaprijediti prometnu povezanost ovog dijela Federacije BiH, povećati sigurnost na cestama i otvoriti prostor za snažniji gospodarski razvoj.
Prema informacijama koje je objavila Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, početak izgradnje prve dionice planiran je krajem ove godine. Radi se o dionici Bihać – Cazin, dugoj 17,95 kilometara, koja će ujedno predstavljati i početni segment buduće brze ceste kroz Unsko-sanske županije.
Iz Autocesta navode kako je idejni projekt za cijelu trasu Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske u potpunosti završen, čime su stvoreni ključni preduvjeti za nastavak administrativnih i tehničkih procedura potrebnih za početak radova.
Pokrenute procedure i otkup zemljišta
Na temelju izrađenog idejnog projekta i pribavljenih prethodnih suglasnosti nadležnih institucija pokrenuta je procedura za izdavanje urbanističke suglasnosti za prvu dionicu između Bihaća i Cazina, odnosno do naselja Ćoralići.
Istovremeno je za cijelu trasu ove brze ceste proglašen javni interes, čime je otvoren put za provođenje postupka eksproprijacije zemljišta. Na pojedinim dijelovima trase, posebno na dionici Bihać – Cazin, postupci otkupa zemljišta već su započeli.
U razdoblju od 2023. do 2025. godine za izradu projektne dokumentacije izdvojeno je oko 4,1 milijun konvertibilnih maraka, dok je za eksproprijaciju zemljišta do sada utrošeno dodatnih 420 tisuća KM.
Nova prometna kičma Krajine
Planirana brza cesta podijeljena je na tri dionice, a svaka od njih uključuje izgradnju brojnih složenih infrastrukturnih objekata poput tunela, mostova i petlji.
Prva dionica, Bihać – Cazin, duga je 17,9 kilometara. Trasa počinje spajanjem na obilaznicu oko Bihaća putem deniveliranog kružnog raskrižja, dok je završetak predviđen u naselju Ćoralići nadomak Cazina. Na ovom dijelu planirana je izgradnja tri dvostruka mosta ili vijadukta ukupne dužine oko 2.446 metara, kao i dva dvocijevna tunela ukupne dužine oko 2.240 metara, uz dvije prometne petlje.
Druga dionica, Cazin – Šumatac, duga je 14,3 kilometra. Na ovoj trasi planirana je izgradnja šest mostova ili vijadukata ukupne dužine oko 2.591 metar, jednog dvocijevnog tunela dužine oko 1.127 metara te dvije petlje koje će omogućiti povezivanje s lokalnom cestovnom mrežom.
Treća i završna dionica vodi od naselja Šumatac do Velike Kladuše i graničnog prijelaza Maljevac, u neposrednoj blizini gradske zone. Ovaj dio ceste dug je 13,4 kilometra, a uključuje sedam mostova ili vijadukata ukupne dužine oko 2.866 metara, dva dvocijevna tunela ukupne dužine oko 1.150 metara te tri prometne petlje.
Povezivanje s Europskom unijom
Završetkom projekta Krajina bi dobila novu prometnu osovinu koja bi značajno skratila putovanje prema Hrvatskoj i tržištu Europska unija. Osim boljeg prometnog povezivanja, očekuje se i jačanje gospodarskih aktivnosti, lakši dolazak investitora te razvoj turizma i logistike u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Nova brza cesta tako bi mogla postati ključna prometna i razvojna kičma cijele Krajine, projekt koji bi dugoročno mogao promijeniti gospodarsku i prometnu sliku Unsko-sanske županije.
