Naslovnica Zanimljivosti Veza između krvnog tlaka i …

Veza između krvnog tlaka i …

Normalni tlak po godinama – kako izmjeriti krvni tlak, tablica, zašto se mijenja s godinama

Krvni tlak je pritisak koji je prisutan u krvnim žilama. Njegova je uloga održavanje cirkulacije krvi u tijelu, čime se osigurava opskrba tkiva kisikom u organizmu te odvodnja štetnih tvari van organizma. Promjene krvnog tlaka ovise o stanju organizma, prehrani, aktivnosti, stresu, porocima i količini sna, a variranje tlaka tijekom dana je uobičajeno.

Krvni tlak – mjerenje
Vrijednosti krvnog tlaka dobivaju se mjeračima, a postoje mehanički kao što su živin tlakomjer (najstarija vrsta) i tlakomjer na pero (aneroidni tlakomjer, kompliciranog mehanizma) te digitalni tlakomjeri (jednostavni za korištenje, najčešći u upotrebi). Uglavnom se mjeri na nadlaktici ili ručnom zglobu.

Tlakomjer
Obično se krvni tlak mjeri u mmHg (milimetrima žive) i sastoji se od dvije vrijednosti:

sistoličke (prva vrijednost) – najviši krvni tlak koji nastaje kad se otkucajem srca (60 – 70 puta u minuti) krv ubacuje u arterijski sustav,
dijastoličke (druga vrijednost) – niži krvni tlak između dva otkucaja srca, kad se srca odmara i puni krvlju.
Kako pravilno izmjeriti krvni tlak?

Kako bi se dobile prave vrijednosti krvnog tlaka, prije i tijekom mjerenja mora se obratiti pozornost na sljedeće:

ne uzimati kofein, alkohol ili duhanske proizvode barem pola sata prije mjerenja krvnog tlaka,
obaviti stolicu ili mokrenje,
odmoriti 3 – 5 minuta,
sjesti u udoban položaj s leđima prislonjenima na naslon,
postaviti ruku na stol u razini srca,
mirovati za vrijeme mjerenja,
širina remena tlakomjera mora odgovarati 2/3 dužine od lakta do ramena, a njena dužina mora biti dovoljna da obujmi 80 % nadlaktice, u protivnom mogu ispasti lažno visoke ili niske vrijednosti.
Variranje krvnog tlaka
Krvni tlak reguliraju mreža živaca i hormoni. Fluktuacija (mijenjanje) vrijednosti uobičajena je i normalna pojava, a javlja se uslijed:

tjelesnog napora,
emocionalnog uzbuđenja,
konzumiranja kave,
pretjeranog unosa soli u organizam,
poroka (pušenje, alkohol, droga itd.),
nedovoljno sna,
prehrane bogate šećerima ili masnoćama (o povezanosti možete više pročitati ovdje),
prebrzog unošenja veće količine hrane u organizam.
Previše kave
Savjetuje se nakon 30. godine redovito mjeriti krvni tlak kod kuće, iako bi to trebala biti i obavezna praksa kod posjeta osobnom liječniku jer se mjerenjima kroz određeno vrijeme može dobiti srednja vrijednost i tako utvrditi mogući rizik.

Ako su promjene krvnog tlaka, posebno naviše, stalno prisutne, potrebno je obratiti se liječniku jer visoke vrijednosti mogu upućivati na ozbiljne bolesti koje vode k srčanom ili moždanom udaru.

Normalni krvni tlak po godinama – kod djece i odraslih
Ako mislite da je normalan krvni pritisak 120/80 mmHg, u velikoj ste zabludi. Navedene su vrijednosti postale vremenom općeprihvaćene pa se granične vrijednosti kreću otprilike ovako:

KATEGORIJE SISTOLIČKI (mmHg) DIJASTOLIČKI (mmHg)
Optimalni tlak < 120 < 80 Normalni tlak 120 – 129 80 – 84 Normalni visoki tlak 130 – 139 85 – 89 1. razina hipertenzije (mala) 140 – 159 90 – 99 2. razina hipertenzije (srednja) 160 – 179 100 – 109 3. razina hipertenzije (velika) > 180 > 110
Izolirana sistolička hipertenzija > 140 < 90
Tablica pokazuje je li vrijednost previsoka ili unutar granica. Pokazalo se da se vrijednosti krvnog tlaka mogu mijenjati u kratkom roku.

Ipak, postoje srednje normalne vrijednosti krvnog tlaka za različite dobne skupine:

DOB (STAROST) MINIMALNA VRIJEDNOST TLAKA NORMALNA VRIJEDNOST TLAKA MAKSIMALNA VRIJEDNOST TLAKA
1. – 12. mjeseca 75/50 90/60 100/75
1. – 5. godine 80/55 95/65 110/79
6. – 13. godine 90/60 105/70 115/80
14. – 19. godine 105/73 117/77 120/81
20. – 24. godine 108/75 120/79 132/83
25. – 29. godine 109/76 121/80 133/84
30. – 34. godine 110/77 122/81 134/85
35. – 39. godine 111/78 123/82 135/86
40. – 44. godine 112/79 125/83 137/87
45. – 49. godine 115/80 127/84 139/88
50. – 54. godine 116/81 129/85 142/89
55. – 59. godine 118/82 131/86 144/99
60. – 64. godine 121/83 134/87 147/91
Ako se bolje promotre navedene vrijednosti, može se primijetiti da postoje gotovo tečni prijelazi između različitih razina.

Granice normalnog ili visokog krvnog tlaka kod djece stalno se mijenjaju i uvijek su tema rasprave kod stručnjaka diljem svijeta.

U starijoj dobi krvni je tlak obično nešto viši nego u mladosti i srednjim godinama jer se elastičnost krvnih žila smanjuje čime se smanjuje njihova prilagodba promjenama krvnog tlaka. Stoga su normalne vrijednosti kod starijih osoba iznad normalnih vrijednosti osoba srednjih godina. To ne znači da je visoki krvni tlak u starosti bezopasan. Ni kod starijih osoba krvni tlak ne smije biti previsok.

Normalan krvni tlak kod odraslih – utjecaj bolesti
Podjela se ne smije uzimati “zdravo za gotovo”. Naprotiv, hipertenzija se može smatrati normalnim krvnim tlakom kod pacijenata koji imaju povećan rizik za kardiovaskularne bolesti (dijabetes, poremećaji metabolizma lipida itd.) i zahtijevaju terapiju.

Nasuprot tome, uspoređivanje izmjerenih vrijednosti krvnog tlaka s tablicom je prihvatljivo kod niskorizičnih osoba pa su u tom slučaju za manju regulaciju krvnog tlaka dovoljne redovite kontrole i promjena načina života (više vježbanja, zdrava prehrana, manje stresa).

 

Visoki tlak
Visoki krvni tlak (hipertenzija) je opasniji od niskog krvnog tlaka jer uzastopno povišene vrijednosti mogu dovesti do trajnog oštećenja krvnih žila. Zato je važno pravovremeno postaviti dijagnozu i započeti s liječenjem.

 

Niski tlak
Za razliku od hipertenzije, niski krvni tlak (hipotenziju) je lakše uočiti. Karakteristični simptomi su: umor, slabost, vrtoglavice, nesvjestica, itd. Snižene vrijednosti obično ne predstavljaju zdravstveni rizik, a liječenje je rijetko potrebno, osim ako je hipotenzija znak slabljenja srca (zatajenje srca).

 

Normalan tlak u čovjeka – kako održati normalan krvni tlak?
U nastavku donosimo nekoliko savjeta za održavanje normalnog krvnog tlaka.

Pravilna i uravnotežena prehrana – konzumirajte puno voća i povrća, orašastih proizvoda i ribe. Izbjegavajte procesuiranu i masnu hrane, kao i velike količine crvenog mesa.
Smanjite unos šećera i soli.
Vježbajte redovito.
Smanjite razine stresa,
Smanjite unos alkohola.
Prestanite pušiti.