U Njemačkoj i Belgiji 200 mrtvih, u Nizozemskoj 0.
ZAPADNU Europu pogodile su katastrofalne poplave, a čelnici zemalja pitaju se što je toliko pošlo po zlu.
Unatoč najboljim sustavima za izdavanje upozorenja na ekstremne vremenske uvjete, u poplavama u Njemačkoj i Belgiji umrlo je najmanje 200 ljudi.
Služba za upravljanje hitnim situacijama Copernicus priopćila je da je poslala više od 25 upozorenja za određene regije riječnog sliva Rajne i Maasa danima prije poplave. Sva upozorenja poslana su putem Europskog sustava za obavještavanje o poplavama (EFAS) i to puno prije no što su obilne kiše pokrenule razorne poplave.
“Očito je došlo do ozbiljnog kvara u komunikaciji. Zbog toga su neki ljudi tragično izgubili svoje živote”, rekao je Jeff Da Costa, doktorand hidrometeorologije na Sveučilištu u Readingu u Velikoj Britaniji.
Da Costa se u svojim istraživanjima fokusira na sustave upozorenja od poplave kojima je pogođen i njegov obiteljski dom u Luksemburgu.
Politizacija problema u Njemačkoj
Navodi kako prošlotjedni događaji pokazuju kako često postoji jaz između vremenskih upozorenja koja izdaju znanstvenici i radnji koje poduzimaju hitne službe na terenu.
“Neka su upozorenja, uključujući i ona u Luksemburgu, izdana tek nakon što se poplava razvila. Ljudi, uključujući moju vlastitu obitelj, prepušteni su sami sebi bez ikakvih ideja o tomu što učiniti kako bi se pripremili”, rekao je Da Costa.
Na mnogim teško pogođenim mjestima stanovnici se nisu mogli nositi sa žestinom poplava.
U Njemačkoj, s obzirom na to da se bliže izbori, pitanje poplava postalo je politizirano, a dužnosnici preusmjeravaju krivnju gdje god mogu.
U dolini Ahr, jednom izuzetno jako poplavljenom području u zapadnoj Njemačkoj, visoki dužnosnici rekli su CNN-u da su izdana upozorenja prije katastrofe, ali da ih mnogi stanovnici nisu shvatili dovoljno ozbiljno.
Jedan od najteže pogođenih gradova bio je Schuld, slikoviti grad Falačkom Porajnju.
“U kriznim vremenima svi moraju znati što rade”
Gradonačelnik Schulda Helmut Lussi rekao je da je poplava bila potpuno nepredvidiva, ukazujući na činjenicu da je grad prije ove, doživio tek dvije jake poplave – 1790. i 1910. godine.
“Mislim da sustavi zaštite od poplave ne bi pomogli jer ovo ne možete izračunati”, rekao je Lussi novinarima tijekom vikenda.
Hidrometeorolog Da Costa rekao je da može suosjećati s gradonačelnikom, ali da njegove primjedbe pokazuju nerazumijevanje onoga što kvalitetno planiranje i organizacija mogu učiniti.
“Kad bi gradonačelnik grada Schulda i ostatak vodstva imali plan, jasno iskomuniciran sa svim kućanstvima i institucijama, tada bi barem bili dobro pripremljeni”, rekao je Da Costa dodajući da, u slučaju da su on i drugi čelnici regije poduzeli mjere predostrožnosti, možda bi manje ljudi stradalo.
“U kriznim vremenima svi moraju znati što rade. Zbog toga uvježbavamo evakuaciju iz zgrade kad je požar – čak i kad ne očekujemo da će do požara doći”, kaže.
Međutim, čini se da komunikacija nije bila problem samo u Njemačkoj – ista situacija je i u Belgiji.
Daniel Bacquelaine, gradonačelnik Chaudfontainea, grada u pokrajini Liège, rekao je kako je dobio informaciju o “narančastom upozorenju”, a kaže kako je ono ranije trebalo biti crveno.
Situacija u Nizozemskoj
S druge strane, usporedivši situaciju s opustošenim područjima Njemačke i Belgije, slika je posve drugačija u Nizozemskoj.
Iako je bilo ekstremnih vremenskih uvjeta, nizozemski gradovi nisu u potpunosti potopljeni, a nijedna osoba nije smrtno stradala.
“Službe su očito bolje pripremljene te je komunikacija s građanima bila kvalitetnija. Bolje smo vidjeli putanju vala”, rekao je profesor Jeroen Aerts sa Sveučilišta Vrije u Amsterdamu.
Nizozemska ima dugu povijest upravljanja vodama te njihov uspjeh svijetu može biti primjer postupanja u ovakvim situacijama, osobito jer se očekuje da će klimatske promjene učiniti ekstremne vremenske uvjete češćim pojavama.
Zemlja se gotovo tisuću godina bori s morem i nabujalim rijekama. Tri velike europske rijeke – Rajna, Meuse i Scheldt, imaju delte u Nizozemskoj, a s većim dijelom kopna ispod razine mora vlada kaže da je 60 posto zemlje u opasnosti od poplave. Velik dio zemlje zapravo – tone.
“Voda je ‘ljepilo’ koje drži sve zajedno”
Nizozemska infrastruktura među najboljima je na svijetu, a njezina snaga leži i u organizaciji. Infrastrukturom upravlja podružnica vlade koja je posvećena isključivo vodama.
Kriznim situacijama povezanima s vodama upravlja mreža lokalno izabranih tijela čija je jedina funkcija briga za sve vode – od poplave do otpadnih voda.
Ti lokalni odbori imaju mogućnost samostalnog ubiranja poreza tako da ne podliježu usponima i padovima u nacionalnoj blagajni.
“Voda je uključena u turistički sektor, uključena je u industriju, uključena je u građevinski sektor. Voda je ‘ljepilo’ koje drži sve zajedno”, rekao je Aerts za CNN.
