Ontario – Tri dana ispod nule za kapljicu zlata. Priča o kanadskom ledenom vinu koje uspijeva u sjeni Niagare
Iza spektakularnih slapova krije se poluotok Niagara, koji je zahvaljujući jedinstvenoj mikroklimi postao najveće svjetsko središte proizvodnje ledenog vina
Wine Festival
Javorov list i sirup tog drva simbola, hokej, beskrajne šume, kanaderi, rijetka naseljenost – ali kanadsko vino? Pa zar to postoji?
Iako su proteklih dana iz Toronta put Hrvatske putovale uglavnom impresivne slike onog što se definira kao »nogometno ludilo«, bio bi naprosto grijeh u svom tom navijačkom zanosu ne istegnuti korak, unajmiti automobil i krenuti u istraživanje Ontarija, starijoj populaciji regije silno poznate po – komandantu Marku, junaku iz iznimno popularnog istoimenog talijanskog stripa.
I njegovoj ekipi koja se ustrajno borila protiv »crvenih mundira«. Nas je ipak više od kape s dabrovim repom, koja je bila dress code slavnog Marka, privukla snaga slapova Niagare, drugih najvećih na svijetu.
Iako bi nemali dio naših »građanskih inicijativa« dobio srčani udar kad bi ugledao nisku nebodera u neposrednoj blizini jedne od globalno gledano najpopularnijih i najznačajnijih prirodnih posebitosti, ipak se u svemu pronalazi sklad, naprosto zrcali duh jednog kontinenta.
Prince of Wales Hotel, povijesni hotel iz 1864. godine, jedan je od simbola Niagara-on-the-Lakea / Foto Edi Prodan
Prince of Wales Hotel, povijesni hotel iz 1864. godine, jedan je od simbola Niagara-on-the-Lakea
Iako kombinacija Disneylanda i Las Vegasa uz Niagaru zvuči sve samo ne dobro – to je Amerika. I u njoj se skoro pa očekuje tako nešto.
Unatoč svoj toj impresivnosti i ljepoti prirode i truda društva za »casinacijom« arhitekture, nas je ipak na tom području najviše privlačila jedna druga priča: poluotok Niagara i istinski vinski fenomen koji je od tog nevelikog komada Kanade u zadnjih desetak, ili nešto više godina stvorio još jedan svjetski fenomen – ledeno vino.
Vinski fenomen
Predikatna je to priča koja stvara jedan od najopojnijih nektara što se uopće mogu izvući iz grožđa i njegovih bobica. Ne dakle samo da postoji kanadsko vino, nego je Kanada daleko najveći proizvođač takvog vina na svijetu!
Iako svoj nastanak ima zahvaliti Njemačkoj, danas je upravo Kanada i to u svom jednom sasvim minijaturnom dijelu, država koja ga proizvodi najviše. Dakako, i sama regija iz koje dolazi je zbunjujuća.
Riječ je, naime, o poluotoku Niagara kojeg povezujemo isključivo s fantastičnim vodopadima, drugim najvećim na svijetu, oni nešto bolje upućeni i s Nikolom Teslom koji je upravo u tom dijelu svijeta, na granici Kanade i njezinog Ontarija te najsjevernijih točki države New York, svojim izumima promijenio civilizaciju kao malo tko prije njega.
Caroline Cellars, među najpopularnijim vinarijama na poluotoku Niagara, smještena je tik uz gradić Niagara-on-the-Lake / Foto Edi Prodan
– Naš najveći forte je naša mikroklima. Vidite, pređemo li granicu i spustimo li se prema Buffalu zimi ćemo naići na uistinu goleme količine snijega. Kod nas, iako smo dakle sasvim blizu tog dijela SAD-a, ima ga vrlo malo.
S druge strane, da bi se krenulo u proizvodnju ledenog vina potrebno su najmanje tri dana »u komadu« u kojima se temperature kreću od 8 do 10 stupnjeva ispod nule.
Te klimatske uvjete imamo tako da smo se mogli upustiti i u takvu proizvodnju, pojašnjavaju nam u vinariji Carolina Cellars, jednoj od najpopularnijih, smještenoj vrlo blizu gradića Niagara on the Lake za kojeg, u diznejvegaškom zanosu možemo ustvrditi kako izgleda kao da je došao iz bajke.
Ledeno vino
I ne samo da su se upustili u sadnju vinograda, što je na Niagara Peninsuli posao ne stariji od pola stoljeća, odnosno u širem komercijalnom smislu i manje od dvadeset godina, nego su rezultati bili fantastični.
Kako Kanada nema svojih sorti vina, eksperimentirali su s njih nekoliko, poput onih općeprihvaćenih u sličnim klimatskim okolnostima središnje Europe. To je prije svih jako rašireni rizling, ali i gamay, cabernet, pa čak i malbec da bi se od najuspješnijih oblikovalo i ledeno vino.
Što je uopće ledeno vino? Tehnologija proizvodnje je donekle slična u mediteranskoj zoni one vina prosušenih bobica. Pojedini se grozdovi, odnosno vinogradi ne oberu već se čeka navedena tri dana iznimno niskih temperatura.
Oni nekad mogu biti već u studenom, no nije ni rijetkost da ih se mora čekati sve do konca veljače pa i početka ožujka. Tada se, trećeg dana usred noći, jer berba mora biti gotova do svitanja kad kreće rast temperatura kako bi se sve esencije takvog grožđa sačuvale u svom najvrijednijem obliku, kreće u berbu.
Ledeno vino prilično je rijetko, ali među znalcima visoko cijenjeno vino slatkoga, blagog okusa i snažnog aromata. U pravilu je niskih alkohola, pa i značajno ispod 10 posto, no sa šećerima, koji idu i do 35 posto, istinski obiluje.
Kiselost je niska, ne više od 14 grama po litri. Kako smo istaknuli, priprema se od grožđa ubranog potpuno smrzunutog na trsovima, da bi ga se u zoru prešalo u istom tom agregatnom stanju.
Brojne kušaonice u Niagara-on-the-Lakeu posjetiteljima nude upoznavanje s kanadskim vinima i glasovitim ledenim vinom / Foto Edi Prodan
Brojne kušaonice u Niagara-on-the-Lakeu posjetiteljima nude upoznavanje s kanadskim vinima i glasovitim ledenim vinom
Razlika u tehnologiji proizvodnje klasičnih vina i ledenih vina sastoji se u primjeni posebnog postupka pripreme mošta. Pri tako niskoj temperaturi voda sadržana u bobicama je zamrznuta, dok sok s povećanim udjelom šećera i kiselina ostaje u tekućem obliku tako da se dolazi do predikatnog vina koje i ima karakteristike potpuno drugačije od klasičnih vina.
S obzirom na to da su »izmišljena« u Njemačkoj te da su proširena i u Austriji da bi ih se u novije doba naglašeno počelo proizvoditi u Kanadi, kao i obližnjem SAD-u, konkretno u državi New York koja se proteže od »glavnog grada svijeta« po kojem i nosi naziv sve do kanadske granice, ledena vina su i najpopularnija u tim državama.
Promjena klime
No, s obzirom na to da su dijelovi New Yorka i Ontarija klimatski slični našoj, kontinentanoj Hrvatskoj, pohvalili smo se u Carolini Cellar kako itekako i mi u Hrvatskoj imamo – ledena vina.
Iako su od davnina ona poznata u dvjema najznačajnijim vinogorjima Slavonije i Srijema – u Kutjevu te Iloku, među najnagrađivanija idu ona iz – Zagorja. Konkretno ledena vina vinarije Bodren koja je u svega nekoliko godina na Decanteru osvojila – dvadeset medalja!
Kao legenda ostaje zapisano da je ova vinarija, prije aktualnog velikog Decanter vala koji je zahvatio i sve hrvatske vinarije i regije, vino Bodren 2009. osvojilo DWWA Regional Trophy 2011. godine kad je uvršteno u Top 10 slatkih vina te prestižne smotre.
– Sve to stoji, svaka zemlja koja ima klimu što poznaje niske temperature, a da je u ostalim godišnjim dobima podesna za uzgoj vinove loze, može imati ledene berbe.
Ono što je pak nas u Kanadi dignulo tako visoko na toj ljestvici je činjenica da se vama u Europi klima promijenila tako da je jako teško dobiti navedena tri smrznuta dana koji se »vrte« oko minus 10 stupnjeva.
Kod nas to nije slučaj tako da smo potpuno preuzeli primat u toj proizvodnji, pojašnjavaju nam dok se mi polako, u našoj vođenoj degustaciji prebacujemo na crna kanadska vina.
Predikatna vina, kojima pripadaju i ledena vina, su vrlo tražena za posebne prilike. Za najsvečanije trenutke u životu i za istinski posebne deserte s kojima se završavaju takvi svečani obroci.
Osim o kakvoći koja, ali baš nikog ne može ostaviti ravnodušnim, razlog rijetke konzumacije je i njihova cijena. Kako se u Europi, pa tako i Hrvatskoj jako rijetko može doći do uvjeta takve berbe, cijene su im uistinu astronomske.
Bočica, jer pakiraju se u pravilu u 0,375 litara, bez problema doseže i 100 eura. Što znači da im je litra oko 250 eura, mada je ipak uobičajenije da litra ne prelazi 200 eura.
Kanađani su osim količinama tim tržištem ovladali i zahvaljujući cijenama, mada smo se u vinariji Carolina uvjerili da i oni, a u ponudi imaju ledena vina koja dolaze u bijeloj varijanti od sauvignona, ali i crnoj kad je u procesu sorta pinot noire, u tom smislu idu jako visoko.
Clifton Hill, nekoliko minuta hoda od slapova, sinonim je za zabavu i turistički život Niagara Fallsa / Foto Edi Prodan
Clifton Hill, nekoliko minuta hoda od slapova, sinonim je za zabavu i turistički život Niagara Fallsa
Ipak, uobičajeno je da se tris takvih vina, tri puta 0,375 litara plaća oko 100 kanadskih dolara, što je oko 65 eura. Ili tri puta povoljnije od standardnih europskih cijena.
Neveliki vinogradi
Poluotok ima nešto manje od dvije tisuće četvornih kilometra, a na njemu danas posluje oko 100 vinarija. Vinogradi su neveliki, a ukupna površina na kojoj su sađeni ne prelazi šest tisuća hektara. Dakako, slika usporedbe se sama otvara jer brojčani podaci su vrlo slični onima naše Istre.
– Dakako da mi je poznata Hrvatska u svakom, pa i tom aspektu. Bili smo kod vas, uistinu ste nevjerojatno lijepi i raznoliki. Pratili smo Decanter, a i mi se na njemu natječemo. Iako ste neveliki, fascinirate brojem medalja i sortnom raznolikosti, naglasili su nam u vinariji na čijem se čelu nalazi Justine Lakeit.
Kako i ne bi bili fascinirani Hrvatskom, a jedan od razloga je i Decanter. Istina, i Kanada je ove godine sa skoro 300 odličja briljirala na istom natjecanju.
Mnogo je medalja otišlo u British Columbiju, regiju na sasvim drugom dijelu Kanade, onom gdje se na pacifičkoj strani nalazi i Vancouver, a koja je po proizvodnji vina poznata mnogo dulje od Ontarija, ali ipak na jugoistok Kanade je otišlo više od polovine medalja, na naš istraživani poluotok njih više od pedeset.
Sveukupno Kanada ima 12.565 hektara pod vinogradima i 616 vinarija. Ontario ima najveću površinu pod vinogradima u Kanadi, sa 150 vinograda raspoređenih na 6.900 hektara.
Proizvodnja vina u Britanskoj Kolumbiji imala je skromne početke. Europski doseljenici uveli su vinogradarstvo u tu pokrajinu tijekom 19. stoljeća, a prva vinarija osnovana je prije nešto manje od stotinu godina.
Tržnica St. Lawrence u Torontu
Od tada je vinska industrija procvjetala, proširivši se na devet zasebnih vinskih regija i privlačeći više od milijun posjetitelja svake godine.
U toj se pokrajini nalazi prva kanadska komercijalna vinarija, otvorena na otoku Pelee 1866. godine. Vinarije iz Ontarija počele su proizvoditi ledeno vino početkom 1980-ih.
Godine 1999. Zakonodavna skupština Ontarija imenovala je organizaciju Vintners Quality Alliance (VQA) of Ontario službenim tijelom pokrajine nadležnim za pratnju kakvoće vina, baš kao što ta oznaka jamči da ste u ruke uzeli buteljku takvog vina naviše kvalitete.
Povoljne degustacije
Zanimljiv je model rada vinarija na Niagari. Recimo da su zapravo kombinacija naših ambicoznijih OPG-a i jednakih takvih vinarija. Apsolutno bez pompoznosti u izgledu i uređenju, ali vrlo sadržajne.
