Kako jedan od najvećih hrvatskih književnika i povijesnih istraživača s područja Hercegovine Ivan Alilović jednom napisa, duhan je bio tako čvrsto uključen u tradicijski život hercegovačkih ljudi da se činilo da je sva njihova povijest vezana uz njega. Danas u doba pandemije duhan kao da se vraća na velika vrata, piše Večernji list BiH.
Više je zasađenih površina, a nedavno je objavljena informacija o hercegovačkoj zadruzi koja je 80 posto svoga zemljišta zasadila duhanom. Čovjek iz ZHŽ-a koji se bavi proizvodnjom kaže kako je potražnja u ovom vremenu velika.
– Nisam mogao ostati od poziva kad je počela kriza u ožujku. Cigarete su skupe i pune kemije, a duhan je jeftiniji i kvalitetniji – ističe proizvođač. Dr. sc. prof. Damir Zorić, intelektualac i ugledni ekonomist u Zagrebu, a koji je rodom iz Gruda, u jednom svom radu spominje i duhan. Ističe da je sve oko duhana bilo prisutno u tradicijskoj kulturi hercegovačkoga naroda, sve do unatrag tri, četiri desetljeća.
Rasod, rezanje, kučanje, bir…
– Gledajući danas zapušteno polje i njive, na kojima su nekada uzgajani redovi i redovi duhana, a danas im nema ni traga, opravdano je upitati se hoće li danas već odrasli naraštaji uopće znati što su to rasodi, što je rezanje, kučanje, a što bir ili vršak, što je nizanje, patkanje, a što denjak i vaga, ne samo u gospodarstvenome već i u društvenom, kulturološkom smislu – pitao se Zorić.
I da se nije dogodila pandemija, pitanje je bi li duhan na ovakav način bio u fokusu proizvođača. Nedavno je hercegovački ravnjak dobio međunarodnu zaštitu izvornosti. Ulazak u registar imena podrijetla pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo mogao bi pomoći duhanu da se sačuva i da nakon korone nastavi svoj rast.
Kako su priopćili iz Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Mostaru, hercegovački duhan registriran je u skladu s Lisabonskim aranžmanom za zaštitu imena podrijetla i njihovim međunarodnim registriranjem.
“Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemnljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura”, navodi se u priopćenju Instituta, a nositelj prava na ime podrijetla udruga je “Duvan, hercegovački ravnjak” iz Gruda.
Hercegovački duhan danas je jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom u Bosni i Hercegovini, a, uz hercegovački med, jedini koji sadrži ime Hercegovine u predmetu zaštite.
Počeci 1670. godine
Proizvodnja duhana u Hercegovini datira još od 17. stoljeća, a povjesničar Hrvoje Mandić u širokobriješkom Vitku pisao je kako je slabljenje trgovine u zemljama Levanta natjeralo Mletačku Republiku na nove aktivnosti pa se 1670. preko duhana počelo bliže povezivati s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana te je dolinom Neretve unesen duhan. Šverc duhana, osobito u “onim vremenima”, a misli se na bivšu državu, opjevan je i opisan u knjigama, ali i prikazan u filmovima i serijama.
Šverca ima i danas, a povratak uništenih duhanskih stanica ili organizirani otkup sigurno bi smanjio prodaju “na crno” jer pretpostavke su da je svaka treća cigareta u zemljama jugoistoka Europe. Doba pandemije, koliko god nas je pogodilo, može biti prilika za nove početke i za zaradu ako lokalne zajednice ili neki privatnik pokrenu otkup i počnu prodavati višestruko kvalitetniji i bolji duhan od onog koji se prodaje u cigaretama.
