Naslovnica Zanimljivosti Društvene mreže Za kilu se plaća i do 1200 kn: PRSTAC(I)

Za kilu se plaća i do 1200 kn: PRSTAC(I)

ZABRANJEN I VRLO SKUP
ZAŠTIĆEN, ALI NEKI GA I DALJE IMAJU U PONUDI

Oni koji jedu prstace vjerojatno ni ne znaju da je školjka u kojoj guštaju stara od 50 do 100 godina
Prstac, iako zaštićena školjka koja se ne smije loviti i konzumirati, i dalje je omiljena poslastica među određenim gurmanima. Zato, gotovo svakog ljeta nekome završi u tanjuru.

No, kako je to moguće ako se prstac ne smije loviti? Ova školjku nije zabranjeno loviti na dijelu Jadranske obale u BiH te je ondje izvoz prstaca najveći. Međutim, prstace izvozi i Hrvatska.

Prstacu treba sto godina da naraste

Priču o prstacima donosi Novi list odgovara na pitanja zašto su prstaci zabranjeni i zašto su toliko skupi ako se do njih dođe u nekom restoranu i zašto se uopće nude. Kako se navodi u članku, prstac jest jedinstvena školjka i to prvenstveno zbog svoje biologije, načina života i dugovječnosti. Oni koji jedu prstace vjerojatno ni ne znaju da je školjka u kojoj guštaju stara od 50 do 100 godina.

Da, to je istina jer primjerice za razliku od dagnji, prstacu treba dugo da dostigne konzumnu veličinu. Dagnja ju dosegne u roku manjem od godine dana i zato je lako dostupna na tržištu, ali i cijenom prihvatljiva. Prstac je duguljasta školjka ovalnog oblika te tankih i glatkih ljuštura. Ono što je do sada poznato jest da prstac maksimalno izraste u duljinu veću od 15 centimetara, dok mu je najveća izmjerena težina bila 10 dekagrama. U prosjeku, prstac je težak dva dekagrama i dugačak od osam do devet centimetara. Što se mriješćenja tiče, kod prstaca se to odvija krajem proljeća i tijekom cijelog ljeta.

Ova školjka živi u kamenu i prstac nije vidljiv pod morem. Kako piše Novi list, na kamenitoj obali našeg primorja i otoka prstace se može naći gotovo posvuda. Tamo gdje je jače strujanje mora tamo su i staništa prstaca.

Razbijanje stijena
Prstaca nema bez razbijanja kamena kao ni bez ronjenja. Prstaci će opet možda nastaniti stijene koje su razbijene zbog njihova vađenja, no trebat će proći jedno stoljeće da bi ponovno dovoljno narasli, da ih netko ponovno može izvaditi. Uništavanjem stijena uništava se ujedno životna zajednica koja se tu nastanila. Tako su mnoge vrste pridnenih riba izgubile izvore hrane i staništa.

Osim toga, puno vremena treba proći i dok se život vrati u golo kamenje kakvo se može vidjeti u velikom dijelu našeg podmorja. Šansa da se vrate prstaci leži u vraćanju života u kamenje. Kod nas je prstaca najviše u kamenom priobalju, no pitanje je koliko se gdje eksploatirao.

Kako piše Novi list, ove školjke najviše su se vadile tamo gdje je kamen mekan, uz zapadnu obalu Istre. Više kilograma prstaca moglo se izvaditi u jednom danu, a neka područja su danas u potpunosti opustošena. Neki znanstvenici navode da se u Hrvatskoj godišnje vadilo preko 300 tona prstaca, što znači da se trebalo razbiti puno stijena.

Ugostitelji prstace nude u šiframa
Od 1995. prstaci su u Hrvatskoj zaštićeni, a danas ih još “čuva” i Pravilnik o zaštiti prstaca iz 2002. Vlasnici renomiranih restorana su jako dugo bili nezadovoljni činjenicom što ne mogu prstace staviti na svoj meni. Zato su neki od njih tražili dopuštenje za njegovo vađenje na malim i strogo kontroliranim područjima uz koncesiju za vađenje. Drugi su pak htjeli uvoziti prstace, a treći su govorili o renomeu Lijepe naše. Bilo je i incijativa prema Saboru i Vladi u vezi ove teme, ali nije uspjelo.

Naši ugostitelji su se pomirili s tim da prstaca nema u njihovoj ponudi. Ipak, i dalje ima onih koji i dalje nude prstace, ali pod raznim šiframa ili isključivo pouzdanim gostima, piše Novi list. Vlasnik jednog poznatog restorana iz Primorja jednom je rekao: “Promijenila se struktura gostiju, nema više velikih računa za ručak ili večeru. Najviše se traže rižoti i pašte s plodovima mora. Rijetki naručuju škampe, jastoge, zubace… butelje vrhunskih vina. Prstaci mi ne fale…

“U Jadranu ima toliko drugih školjki koje svojom kvalitetom i ukusom mogu zamijeniti prstaca, da o njegovu legaliziranju ne treba ni razmišljati. Dagnja je najrasprostranjenija školjka u našem moru i nju treba što više iskorištavati. Njene kvalitete i mogućnosti još nismo do kraja sagledali. Ne radi se tu samo o zaštiti prstaca, nego prvenstveno o zaštiti hridinstog dna, gdje je stanište najkvalitetnijeg dijela ribljeg svijeta”, govorio je.

Cijena prstaca
Kada je riječ o prstacima, dobro je postaviti pitanje cijene. Premda će gotovo svatko reći da je to pitanje “bezvezno” jer cijena ne postoji jer se prstac ne kupuje i ne prodaje. Međutim, svi znamo da to nije istina jer prstaci kod nas imaju svoju cijenu, i onu ugostiteljsku, ali i onu prodajnu.

Novi list je nešto saznao o cijeni jer im je jedan ugostitelj priznao da ih plaća 250 kuna za kilogram te je dodao da se cijene kreću u rasponu od 200 do 300 kuna, čak i više. Kako je otkrio, na formiranje cijene utječe više čimbenika, ali ne otkriva kolika je cijena prstaca u njegovom objektu. Novinari su neposredno došli do brojki i saznali da u ugostiteljstvu porcija prstaca iznosi od 200 do 250 kuna te da se cijena kilograma kreće od 800 do 1.200 kuna.