Činjenica da čovjek duboko utječe na okoliš ne znači da etička promišljanja moramo ograničiti samo na problematiku zaštite okoliša. Umjesto toga, morali bismo prepoznati i povezati različite razine moralne odgovornosti – od osobne i obiteljske odgovornosti preko društvene odgovornosti do odgovornosti spram budućih generacija, nehumanih subjekata, biosfere. Zapravo, ako razmišljamo šire i prepoznamo zajedničku sudbinu čovječanstva i prirode, trebali bismo pokušati povezati problematiku vezanu uz okoliš s izazovima postizanja slobode i pravde.
Zaštita okoliša jednako je važna kao i postizanje slobode i pravde
Poručila je u to u svome plenarnome predavanju talijanska filozofkinja i bioetičarka Luisella Battaglia, profesorica Sveučilišta u Genovi i dobitnica Nagrade „Fritz Jahr“ za 2020. godinu. Govorila je upravo o važnosti misli Fritza Jahra za suvremenu bioetiku kompleksnosti te je zagovarala širenje moralnoga obzira na životinje i razvijanje „bioetike životinja“, što je jedna od dominantnih tema u njezinu opusu. Danas (utorak, 12. listopada) će pak sudionicima Dana bioetike predavanje održati njemački filozof i bioetičar Thomas Sören Hoffmann, profesor na Sveučilištu u Hagenu i dobitnik Nagrade „Fritz Jahr“ za 2021. godinu.
ZOMBIFIKACIJA DRUŠTVA
Ovogodišnji, 19. po redu Lošinjski dani bioetike okupili su u Velome Lošinju gotovo stotinu znanstvenika i studenata iz Grčke, Hrvatske, Italije, Njemačke i Srbije. Studenti su posebno vrijedni kroz seminarske grupe bioetičke radionice kroz koje se bave problematikom bioetike u odgoju i obrazovanju.
Zaštita okoliša jednako je važna kao i postizanje slobode i pravde
Okrugli stol “Pandemija i bioetika”
Počeli 19. Lošinjski dani bioetike
Na tematskom okruglom stolu Pandemija i bioetika uvodna su izlaganja održali Marcus Knaup i Ludwig Krüger (dvojica filozofa sa Sveučilišta u Hagenu u Njemačkoj, koji su suradnici u novopokrenutom njemačko-hrvatskom znanstvenom projektu „Problematika javnog zdravstva i izvanrednog stanja iz perspektive integrativne bioetike: usporedba Njemačke i Hrvatske“), zatim Zoran Todorović (s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu, udružen sa suradnicama koje su stručnjakinje za psihijatriju i sociologiju medicine) te liječnik Srećko Gajović i psiholog Vanja Kopilaš (sa Sveučilišta u Zagrebu, obojica stručnjaci u području neuroznanosti).
Srećko Gajović, pročelnik Odsjeka za neurogenetiku, medicinsku genetiku i regenerativnu neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, predstavio je rad pod nazivom „Zombifikacija društva: može li virus promijeniti ljudsko biće?“, koje je dodatno pojasnio za Universitas portal.
– U ovom radu se raspravlja hipotetski distopijski scenarij u kojem zbog nekog razloga (npr. pandemija uzrokovana virusom) velik broj ljudi masovno i naglo izgubi svoje kognitivne sposobnosti. Pozivajući se na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima naglašava se da ih to nipošto ne čini zombijima niti ne-ljudima, te u slučaju gubitka tzv. poslovne sposobnosti ti pojedinci trebaju dobiti svoje zakonske staratelje. Potom se raspravlja o tzv. minimalnim kognitivnim poremećajima, koji se ne svrstavaju u gubitak poslovne sposobnosti, te eventualni distopijski scenarij s masovnim minimalnim kognitivnim poremećajima. Jesu li uopće kognitivne sposobnosti bitne za djelovanje čovječanstva? Kakav im je značaj u digitalnom društvu? Bitno je da mi ne pretendiramo odgovoriti na ova pitanja, već samo želimo ukazati na potrebu potrage za odgovorima, rekao nam je Gajović.
Pandemija koronavirusa, s kojom se borimo više od godinu i pol dana, problem je koji zahtijeva interdisciplinarni i bioetički pristup, tako da se upravo to „novo normalno“ nametnulo i kao tema ovogodišnjeg lošinjskog okrugloga stola. Budući da su okrugli stolovi u sklopu Lošinjskih dana bioetike u pravilu posvećeni aktualnim i važnim temama. Zato je zanimljivo bilo poslušati i promišljanje Vanje Kopilaša s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija, koji je upravo s kolegom Gajovićem, prezentirao studiju odnosno održao predavanje na temu „Mentalno zdravlje tijekom pandemije COVID-19“.
Zaštita okoliša jednako je važna kao i postizanje slobode i pravde
Sa sigurnošću možemo reći da je COVID-19 pandemija u potpunosti promijenila naše živote. Već neko vrijeme živimo „novo normalno“. Maske za lice, izolacije, fizičko distanciranje i druge epidemiološke mjera postali su naša svakodnevica. A sve te značajne promjene poremetile su našu dnevnu rutinu, i potencijalno bi mogle utjecati i na naše mentalno zdravlje, poručio je Kopilaš:
– Stanje našeg mentalnog zdravlje povezano je s gotovo svim značajnim životnim događajima. Bilo da je događaj pozitivan ili negativan, postoje ekvivalentni psihološki efekti. Slijedom toga, vjerojatnije je da će pozitivni događaji biti povezani s pozitivnim psihološkim posljedicama, dok će negativni događaji biti povezani s negativnim psihološkim efektom. Dodatna specifičnost ove pandemije je u tome što se događa u vremenu kad su gotovo sve svjetske zemlje dio globalno povezanog postindustrijskog digitalnog društva. Stoga je povećana i potreba za boljim razumijevanjem i korištenjem digitalnih tehnologija u cijeloj ovoj priči. Uvedene epidemiološke mjere poput fizičkog distanciranja i izolacije imaju za cilj spriječiti prijenos zaraze. Međutim, na taj način smo lišeni interakcije licem u lice koje su zamijenjena virtualnim interakcijama u online svijetu. Ovaj iznenadni i pomalo prisilni prijelaz iz fizičkog u online prostor može imati mnoge posljedice i stoga ih je potrebno detaljno pratiti i proučiti. Rezultati naših dosadašnjih istraživanja upućuju na narušeno mentalno zdravlje tijekom COVID-19 pandemije, ali i da je povećana upotrebe digitalne tehnologije povezana sa smanjenom psihološkom i emocionalnom dobrobiti. Dodatna istraživanja su potrebna kako bi u potpunosti shvatili uzročno-posljedične mehanizme koji su u pozadini ovih procesa, čuli smo od Vanje Kopilaša.
U popodnevnom dijelu bioetičkog ponedjeljka na Lošinju bilo je riječi o novijim i kod nas malo poznatim trendovima u europskoj bioetici, naime, o bioetici u Španjolskoj, Moldaviji te u Albaniji i na Kosovu.
U nizu zanimljivih popodnevnih izlaganja svakako valja izvoditi Sašu Zavrtnika, redovitog sudionika Dana bioetike, znanstvenika s varaždinskog Geotehničkog fakulteta koji je govorio o opasnostima potencijalnog nestanka pčela. Odnosno predstavio je projekt koji provode na fakultetu „Pčele spasi da se život na Zemlji ne ugasi“, o kojem smo iscrpno pisali na Universitas portalu.
Studenti raspravljali o bioetici u odgoju i obrazovanju
Studentska bioetička radionica Bioetika, odgoj i obrazovanje šesnaesta je po redu studentska bioetička radionica u okviru Lošinjskih dana bioetike. Ovogodišnja studentska radionica organizirana je u suradnji s Udruženjem studenata filozofije i Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tema 16. Studentske bioetičke radionice je „Bioetika, odgoj i obrazovanje“.
O položaju i značaju bioetike u kontekstu odgoja i obrazovanja studenti i studentice raspravljaju u nekoliko skupina, a rezultati njihova rada predmet su diskusije u zajedničkim, plenarnim sesijama. Uz to će biti održane i dvije posebne radionice unutar radionice: jedna o debati kao metodi vođenja rasprave, s teorijskim i praktičnim dijelom, a druga o alternativnim pedagoškim projektima (Waldorf, Summerhill i Montessori), uz projekciju kratkih dokumentarnih filmova i raspravu.
Na 16. Studentskoj bioetičkoj radionici sudjeluje tridesetak studenata i studentica sa sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Nišu, i to različitih društvenih i humanističkih usmjerenja: filozofija, pravo, sociologija, lingvistika, anglistika, kroatistika, povijest, povijest umjetnosti, kulturologija te etnologija i kulturna antropologija.
