Sastanak u Banskim dvorima
Završen susret Milanovića i Plenkovića: Razmatra se opremanje i modernizacija Hrvatske vojske
Sazivanje sjednica predložio je premijer Andrej Plenković 17.ožujka, kako bi se raspravilo o posljedicama koje bi ratna zbivanja na globalnoj i europskoj razini mogla imati na energetske i ekonomske prilike u Hrvatskoj, poručili su tada iz Vlade.
Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) Republike Hrvatske usvojene su smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za ovu godinu i odobrena uspostava njihove suradnje s inozemnim službama, a Vijeće za obranu raspravljalo je o jačanju obrambenih sposobnosti Hrvatske, priopćeno je u srijedu po završetku sjednica.
Sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) i Vijeća za obranu, koje su zajednički sazvali predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović te predsjednik Vlade Andrej Plenković, održane su u Banskim dvorima.
Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost raspravljalo se o aktualnim sigurnosnim pitanjima – o posljedicama rata na Bliskom istoku, utjecaju na cijene energenata te o drugim pitanjima od značaja za nacionalnu sigurnost, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH te Ureda za odnose s javnošću Vlade RH.
“Na sjednici su usvojene Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2026. godinu, u skladu sa Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija s inozemnim službama, u skladu s utvrđenim potrebama”, stoji u priopćenjima.
Na sjednici Vijeća za obranu, navodi se, raspravljalo se o jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske, s naglaskom na projekte opremanja i modernizacije Hrvatske vojske, prenosi Hina.
Posljednja sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost RH održana je 9. studenoga 2021., prije više od četiri godine.
Ostatak članka ispod videa
Novo sazivanje sjednica predložio je hrvatski premijer Andrej Plenković 17. ožujka, kako bi se raspravilo o posljedicama koje bi ratna zbivanja na globalnoj i europskoj razini mogla imati na energetske i ekonomske prilike u Hrvatskoj.
