15.9 C
Mostar
Nedjelja, 26 rujna, 2021

Zbog bošnjačkih osumnjičenika spremni i na međudržavnu krizu, za sve ostale ih nije briga

Uhićenje u Srbiji Edina Vranja, bivšeg visokog dužnosnika Federalne uprave policije, zbog optužbi za ratne zločine, izazvalo je buru reakcija u Sarajevu, piše Večernji list BiH.

Reagira se samo za Bošnjake

Slučaj je vrlo brzo s pravnog prešao na politički teren. Pravno, jasno je da srbijansko pravosuđe Vranja tereti po optužbama za ratne zločine počinjene nad žrtvama srpske nacionalnosti u zgradi ZOIL-a u Goraždu 1993. i 1994. godine.

Tužiteljstvo BiH priopćilo je da službeno nije informirano o uhićenju. Ranije je Tužiteljstvo BiH otvorilo istragu za događaje za koje se u Srbiji sumnjiči Vranja te je protiv određenog broja osoba podignuta optužnica.

U navedenom predmetu podignuta je optužnica protiv više osoba i suđenje je u tijeku, dok je u odnosu na prijavljenoga Edina Vranja i još nekoliko osoba dana 26. prosinca 2018. godine donesena naredba o neprovođenju istrage.

– Tužiteljstvo BiH je o svemu navedenom žurno proslijedilo upit prema Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije, te je proslijeđena naredba o neprovedbi istrage, koja je postala konačna u Bosni i Hercegovini – priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Međutim, političke reakcije iz Sarajevu su, kao i uvijek kada je u pitanju pritvaranje bošnjačkih ratnih dužnosnika u drugim zemljama, iznimno oštre.

Iz Stranke za BiH predložili su čak spuštanje razine diplomatskih odnosa sa Srbijom na razinu otpravnika poslova, a gotovo da je nemoguće i pobrojiti sve dužnosnike bošnjačke politike, od Bisere Turković do Željka Komšića, koji se nisu oglasili.

Politika dvostrukih mjerila, koja se vodi iz Sarajeva, još jednom je demonstrirana jer se pritvaranje hrvatskih i srpskih ratnih zapovjednika u inozemstvu uglavnom pozdravlja ili prešućuje, dok se u slučajevima kad su Bošnjaci “žrtve” sve pokušava izdići na razinu međudržavnog spora.

U tom svjetlu treba promatrati i postupanje veleposlanice BiH u Beogradu Aide Smajić, koja, očito, postupa po naredbi ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, da se “žurno razmotre sve pravne mogućnosti te poduzmu radnje vezane uz ovaj slučaj”.

Srbijanski veleposlanik u BiH Aleksandar Đorđević odbio je doći na razgovor u Predsjedništvo BiH na poziv predsjedatelja Željka Komšića.

Međutim, u priopćenju veleposlanika Đorđevića objašnjava se kako je poziv na sastanak u Predsjedništvo BiH upućen na način koji potpuno odudara od standardnog diplomatskog protokola te da mu se zato nije ni odazvao.

Iz Komšićeva ureda je u međuvremenu plasirana informacija kako je BiH u znak prosvjeda protiv uhićenja Edina Vranja otkazala sudjelovanje na Summitu nesvrstanih koji se treba održati u listopadu u Beogradu.

Komšić je trebao na tom skupu predstavljati BiH, a s njegovom novom odlukom da ne ide u Beograd suglasan je i član Predsjedništva Šefik Džaferović.

Izvjesno je, međutim, da za bilo kakvu službenu mjeru države BiH prema Srbiji nema suglasnosti unutar institucija BiH, ponajprije zbog protivljenja srpskih predstavnika.

A Hrvati i Srbi?

U svojoj zajedničkoj izjavi Komšić i Džaferović navode da uhićenje Edina Vranja predstavlja “novi u nizu sračunatih progona nad građanima Bosne i Hercegovine koje vrše srbijanske vlasti, zloupotrebljavajući načelo univerzalne nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina”.

Kako je istaknuto, cilj srbijanskih vlasti je revidiranje istine o ratu u BiH i izjednačavanje zaraćenih strana kada je riječ o počinjenim zločinima.

– Ako odbiju izručiti državljane BiH pravosuđu BiH, srbijanske vlasti poslat će nedvosmislenu poruku da je Srbija neprijateljska sredina za bh. građane koja ne jamči nikakvu pravnu sigurnost, već želi isključivo vršiti progon branitelja BiH od agresije – tvrde Komšić i Džaferović.

Treba li uopće isticati kako ovako oštra reakcija iz Sarajeva izostaje kad se pritvara bivše pripadnike hrvatskih i srpskih ratnih postrojbi.

Najnovije: