Naslovnica Vijesti Hrvatska Zbog lošeg upravljanja krizom Hrvatska u dvije najgore grupe zemalja; s najviše...

Zbog lošeg upravljanja krizom Hrvatska u dvije najgore grupe zemalja; s najviše preminulih i najvećim padom BDP-a

U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine svakoga dana preminulo prosječno 145 osoba, a u prvih pet dana ovoga prosinca od komplikacija koje je prouzročio COVID-19 svakoga su dana samo u bolnicama u prosjeku umrle 63 osobe. Kada bi svakoga dana u prometu poginule šezdeset i tri osobe Hrvatski sabor bi po žurnom postupku uveo drakonske kazne za prometne prekršaje.

Kada bi svakog dana šezdeset i tri ljudska života bila izgubljena u terorističkim napadima bilo bi proglašeno izvanredno stanje i uveden policijski sat, a kada bi svakog dana u nekome od naših pograničnih područja zbog napada agresora bila ubijena 63 vojnika i civila Hrvatska bi zatražila pomoć i intervenciju NATO-snaga, piše telegram.hr.

Anonimne smrti u suhoparnom izvješću

Budući da u ovih pet dana prosinca nije dnevno pogibalo šezdeset i troje ljudi niti u prometu, niti od terorizma ili ratnih djelovanja njihove anonimne smrti zabilježene su samo u završnoj rečenici suhoparnoga dnevnog izvješća odavno potrošenoga Stožera, u prvim minutama televizijskih i radio vijesti, u naslovima internetskih portala i na četvrtim ili petim stranicama dnevnih novina.

Rijetko koja od tih 2102 smrti ima svoje ime i prezime, a tako će biti i ubuduće jer za sva ta prekobrojna umiranja postoje imena i prezimena onih koji su ih svojim nečinjenjem i prouzročili.
Uspješnost krize mjerit će se u izgubljenim životima

Kada jednom pandemija završi bit ćemo zatrpani medijskim, ali i znanstvenim usporedbama upravljanja krizom u pojedinim državama ili regijama. Uspješnost upravljanja mjerit će se ponajprije u izgubljenim ljudskim životima i to ne samo onima koje je pokosio COVID-19, već i u svim ostalim prekobrojnim smrtima uzrokovanim preopterećenošću ili kolapsima pojedinih zdravstvenih sustava.

Možda netko stvarno i očekuje da će se uspoređivati i brojiti dani ili tjedni u kojima su bili zatvoreni kafići i trgovački centri, ili sve one noći u kojima je samo policija šetala ulicama, ili da će biti važno je li nacionalni BDP pao za 8 ili 10 %, a javni dug se povećao na 84 ili 88 % tog istog BDP-a.

Ali kada bi kojim slučajem tako i bilo onda bi ljudski život dobio svoju naljepnicu s egzaktnom cijenom i onda bismo znali da smo naprimjer u studenome tisućom ljudskih života platili rad kafića i restorana, da nas je blagdanski šoping u prosincu koštao njih tisuću i petsto, a da ćemo nešto više od dvije tisuće života u siječnju i veljači zamijeniti za skorašnja misna slavlja, obiteljska okupljanja i kućne proslave Božića i Nove godine.

Jesenska politika Vlade završila je potpunim debaklom

Cijela jesenska politika hrvatske Vlade, bolje rečeno izostanak bilo kakvoga suvislog plana upravljanja krizom, završila je potpunim debaklom i prije nego je jesen kalendarski završila. Hrvatsko gospodarstvo izravno ili neizravno ovisno je o turističkoj potrošnji inozemnih gostiju što ga je unaprijed učinilo jednim od najvećih gubitnika, kako u Europskoj uniji, tako i u cijeloj istočnoj Europi.

Premijer Plenković sveo je Stožer na pukoga provoditelja svojih političkih odluka, koje se zbog delikatnosti i ozbiljnosti trenutka garniraju epidemiološkim frazama. Znanstveni savjet Vlade bio je od samog svoga osnivanja debatni klub bez ikakve stvarne odgovornosti, a ministri iz ključnih resora bili su i ostali epizodni statisti farsičnoga upravljanja ukupnom društvenom krizom.
Na vrhu europske rangliste po broju novih slučajeva

Ministar Vili Beroš svoju je ulogu odavno pretvorio u premijerovog tajnika za zdravstvena pitanja, stalno zabrinut hoće li na vrijeme prepoznati moguće zaokrete u politici svoga šefa. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, formalno glavni hrvatski epidemiolog, cijelim je nizom svojih javnih nastupa dao do znanja koliko je osjetljiv na svaku kritiku bilo koje interesne skupine izravno pogođene mogućim mjerama, bez obzira radi li se o mladenkama ili o vlasnicima noćnih klubova, kafića i restorana.

Još u vrijeme kada se javno žalio na pisma mladenki ili vlasnika restorana bilo je jasno da gospodin Capak uopće ne razumije u čemu je osnovna uloga i smisao funkcije koju obavlja. Vođena na takav kaotičan način Hrvatska se na kraju jednostavno morala popeti na sam vrh europske rangliste po ukupnome broju novih slučajeva zaraze na 100 000 stanovnika u 14 dana.

Zbog premaloga broja dnevnih testiranja dospjeli smo na drugo mjesto iza Bugarske po udjelu pozitivnih u ukupnome broju testiranih u proteklih sedam dana i što je najtragičnije, trenutno smo četvrti, iza Slovenije, Bugarske i Mađarske po ukupnome broju preminulih na 100 000 stanovnika u 14 dana. Kako su naše mjere bitno blaže nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji koje su kao i mi izgubile bilo kakav uvid u širenje zaraze može se očekivati i naša dugotrajnija liderska pozicija prema svim ovim mjerilima.
Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će pasti za 9 posto

Premijer Andrej Plenković bio je nekoliko proteklih mjeseci taocem vlastitih izjava kako „Hrvatska ne može izdržati još jedan „lockdown“ iako je još proljetos postalo jasno kako je žestina i strogoća mjera determinirana jedino popunjenošću kapaciteta bolničkih odjela intenzivne njege.

Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju za punih 10 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako nije bilo nikakvih mjera. Prema prognozi MMF-a objavljenoj u listopadu pad BDP-a u cijeloj 2020. u odnosu na prethodnu godinu iznosit će 9 % što je više od pada bilo koje istočnoeuropske ekonomije osim crnogorske.