Hercegovačko-neretvanska županija je prva administrativna jedinica koja je ugrubo rečeno u karanteni, tako što su zabranili napuštanje mjesta prebivališta, odnosno protok ljudi između općina. Ta mjera je donesena nakon brojnih najava, ali i apela zdravstvenih radnika da se mjere ograničenja kretanja moraju pooštriti, piše portal Klix.ba.
Sve naravno ima svoju pozadinu, a u slučaju HNŽ, kao i u većini drugim mjesta u državi je krhak zdravstveni sistem.
Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je pohvalila poteze BiH u cilju suzbijanja koronavirusa. Međutim, zdravstveni sistem u manjim sredinama naročito je na udaru pa i najmanji pogrešan potez može biti poguban. Pored Banje Luke, najteže pogođena sredina koronavirusom je Hercegovačko-neretvanska županija. Imaju više od 160 potvrđenih slučajeva zaraze te stoga najglasniji apeli za što strožije mjere dolaze upravo iz te županije. U HNŽ je tri puta više zaraženih nego u Sarajevskoj županiji, što je naročito važno usporediti ako znamo zdravstvene kapacitete i jednih i drugih.
Razloga je više i svi su na neki način isprepleteni. Radi se prije svega o razuđenoj županiji koji se prostire od dubrovačkog zaleđa pa do prevoja Ivan Sedlo nadomak Sarajeva. Sveučilišna klinička bolnica kao tercijarni vid zaštite osim HNŽ pokriva cijelu Hercegovinu, ali i neke druge dijelove.
Radi se o bolnici u koju je prvo ušao koronavirus, s obzirom da je jedna od medicinskih sestara zaražena još prije nekoliko tjedana. Naknadno je i jedna doktorica zaražena. Ipak, veliki problem za rad takve zdravstvene ustanove je mjera samoizolacije, pa je samo nakon prvog slučaja zaraze tridesetak zdravstvenih radnika moralo ići u izolaciju.
Trenutno je u izolaciji i epidemiolog Jurica Arapović koji je bio izuzetno angažira na radu sa zaraženim pacijentima. U izolaciji je i direktor Zavoda za javno zdravstvo HNŽ Nermin Avdić. Trenutno rade od kuće, koliko je to moguće s obzirom na prirodu posla. A koliko poštovanje propisa samoizolacije za zdravstvene radnike znači za manje sredine, najbolji primjer je Konjic, gdje je jedina epidemiologinja morala otići u izolaciju.
U Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar dolaze i pacijenti iz zapadne Hercegovine, a zdravstveni radnici se pribojavaju većeg rasta broja zaraženih koji bi dodatno mogli opteretiti zdravstveni sistem. Naročito treba istaći žarište u Čitluku. Stoga se uvođenje ograničenja kretanja između općina HNŽ nameće kao razumna mjera. To je mjera koja se već primjenjuje u Hrvatskoj i koja je praktično kopirana.
