Hrvatska eurozastupnica kritizirala je kriterije vrednovanja reformi u BiH te upozorila na blokadu 400 milijuna eura i neriješena pitanja s Crnom Gorom.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izrazila je razočaranje činjenicom da Europska komisija u svojemu ovogodišnjem izvješću o proširenju nije u dovoljnoj mjeri prepoznala i uvažila složenu političku i ustavnu realnost Bosne i Hercegovine. Između ostaloga, naglasila je kako toj zemlji nisu potrebne nove pridike, nego stvarna, konkretna pomoć te jasna politička podrška.
Tijekom rasprave održane na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskoga parlamenta (AFET), koja je uslijedila nakon što je povjerenica za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026. godinu, Zovko je otvoreno problematizirala cjelokupni pristup prema BiH.
Posebice je skrenula pozornost na način na koji je u samome izvješću tretiran status Ureda visokog predstavnika (OHR). Upozorila je kako se prilikom izrade takvih procjena ne uzimaju dovoljno u obzir iznimno složeno ustavno uređenje Bosne i Hercegovine te uloga koju je međunarodna zajednica imala u poslijeratnoj reformi njezine cjelokupne administracije.
Osobito oštru kritiku hrvatska eurozastupnica uputila je na račun samih kriterija koje Europska komisija primjenjuje pri vrednovanju provedenih reformi u BiH. Postavila je pitanje zbog čega se reforma Ustavnoga suda BiH u izvješću tretira na potpuno istoj razini kao i tehnički zahtjev za uvođenjem interneta u 200 škola.
Uz to, Zovko je upozorila i na tehničke zahtjeve zbog kojih je u ovome trenutku blokirano čak 400 milijuna eura namijenjenih jednoj poslijeratnoj zemlji. Tijekom rasprave upitala je prisutne smatra li netko doista da će takvi tehnički detalji, koji zadržavaju 400 milijuna eura zemlji izišloj iz rata, poslužiti kao dobar primjer za buduće postkonfliktne države poput Ukrajine.
U svojoj službenoj izjavi nakon održanoga sastanka, Zovko je ponovila stajalište prema kojemu Europska komisija nije u dovoljnoj mjeri uvažila sve specifičnosti Bosne i Hercegovine. Naglasila je kako bez punoga razumijevanja njezina ustavnog uređenja i osiguravanja potpune jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda uopće ne može biti govora o održivome napretku na europskome putu.
Iako je pozdravila činjenicu da je u izvješću jasno prepoznata nužnost reforme izbornoga zakonodavstva u skladu s presudama Ustavnoga suda BiH, upozorila je kako je ipak izostao konkretan iskorak prema samome otvaranju pristupnih pregovora. Dodala je i kako je povjerenica Kos pri kraju rasprave najavila posebni pristup prema Bosni i Hercegovini, no istaknula je da tek ostaje za vidjeti što će taj pristup konkretno podrazumijevati u praksi.
Osim o situaciji u BiH, Zovko se tijekom istupa osvrnula i na Crnu Goru. Pozdravila je njezin ambiciozni plan o završetku pristupnih pregovora do prosinca, ali je istodobno upozorila kako šest otvorenih pitanja između Republike Hrvatske i Crne Gore i dalje čeka svoje rješenje.
Naglasila je da rješavanje tih otvorenih pitanja mora predstavljati sastavni dio daljnjega napretka Crne Gore prema Europskoj uniji, posebice u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 31. Zaključno je poručila kako je proces proširenja najvažniji vanjskopolitički instrument Europske unije te upravo zbog toga mora ostati vjerodostojan, pravedan i realističan, bez stvaranja novih razočaranja u jugoistočnoj Europi, uz ponudu jasne perspektive, konkretnih rezultata te dosljednoga poštovanja preuzetih obveza.
