Politički analitičar i komentator Damir Omerbegović u objavi na Facebooku otvorio je pitanje odnosa prema srednjovjekovnoj Bosni, ulozi franjevaca i katoličkog stanovništva u očuvanju povijesnog sjećanja te načinu na koji se danas interpretira povijest. Kritizirao je suvremene pokušaje, kako ih je opisao, prilagođavanja srednjovjekovne Bosne današnjim identitetskim obrascima te istaknuo pravo Hrvata u BiH da u toj povijesti vide dio vlastitog povijesnog nasljeđa.
Damir Omerbegović u svojoj se objavi posebno osvrnuo na pitanje očuvanja sjećanja na srednjovjekovnu Bosnu i ulogu koju su u tome, prema njegovu mišljenju, imali franjevci i katoličko stanovništvo.
Na početku objave zahvalio je franjevcima na očuvanju povijesnog sjećanja, ali i Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji, kako je naveo, to nasljeđe i danas nose.
„Hvala franjevcima što su sačuvali sjećanje na srednjovjekovnu Bosnu. I hvala Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji to sjećanje i danas nose bez stida i bez zaborava. Sve to nipošto nije mala stvar“, napisao je Omerbegović.
Prema njegovu tumačenju, problem nastaje kada se povijest počinje prilagođavati potrebama suvremenog političkog i identitetskog trenutka.
„U ovakvoj zemlji, u kojoj se prošlost konstantno prekraja prema potrebama sadašnjosti, upravo su oni kroz stoljeća čuvali bosansko srednjovjekovlje kao živu povijesnu baštinu, a ne kao obični dnevno-politički rekvizit“, naveo je.
Kritika suvremenih interpretacija srednjovjekovne Bosne
Omerbegović se posebno osvrnuo na način na koji se, prema njegovu mišljenju, u dijelu bošnjačke javnosti promatra srednjovjekovna Bosna.
„Današnja bošnjačka potreba da se srednjovjekovna Bosna predstavi kao gotovo isključivo bošnjačka historijska prethodnica nije ozbiljna historiografija, nego ideološka konstrukcija. To nije nikakva ljubav prema našoj historiji, nego njeno bezobrazno prisvajanje“, tvrdi Omerbegović.
U nastavku objave kritizirao je i ideju o izravnom i ekskluzivnom nasljeđivanju srednjovjekovne bosanske države, povezujući to s kasnijim osmanskim razdobljem.
„Posebno mi je licemjerno kada upravo mi Bošnjaci sebi umišljamo da smo direktni i ekskluzivni nasljednici kraljevstva koje je palo pod Osmanlije, dok smo istovremeno stoljećima gradili identitet upravo unutar osmanskog, islamskog i orijentalnog civilizacijskog kruga“, napisao je.
Omerbegović pritom govori o, kako je naveo, povijesnoj proturječnosti u takvom pristupu.
„Ne možeš politički, simbolički i emotivno veličati imperij koji je uništio bosansku državu, upijati njegov kulturni obrazac do te mjere da od njega napraviš sastavni dio vlastitog identiteta, a onda glumiti jedinog legitimnog nasljednika onoga što je taj isti imperij pregazio“, poručio je.
Posebno istaknuo položaj Hrvata u BiH
Velik dio objave posvetio je položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihovom odnosu prema srednjovjekovnoj bosanskoj povijesti.
„Još je gore kada se Hrvatima iz BiH danas na svakom ćošku pokušava osporiti pravo da u srednjovjekovnoj Bosni vide i svoj povijesni temelj“, naveo je Omerbegović.
U tom kontekstu istaknuo je ulogu franjevaca i katoličkog stanovništva, za koje smatra da su imali važnu ulogu u očuvanju povijesnog kontinuiteta.
„Ako je iko kroz kontinuitet vjere, kulture, samostana, arhiva i kolektivnog pamćenja sačuvao nit s tom Bosnom, onda su to upravo franjevci i katoličko stanovništvo iz kojeg u velikoj mjeri potječu današnji Hrvati Bosne i Hercegovine“, tvrdi.
Omerbegović je pritom naveo i da je takav pogled, prema njegovu mišljenju, dio povijesti koji je neugodan dijelu bošnjačke javnosti.
„To je jednostavna činjenica, koliko god bila neugodna bošnjačkom nacionalnom mitu“, napisao je.
Kritike spomenika, kipova i novih prikaza prošlosti
U svojoj objavi Omerbegović se osvrnuo i na način na koji se srednjovjekovna Bosna danas prikazuje kroz spomenike, kipove i različite suvremene interpretacije.
Kritizirao je ono što smatra pokušajima uklanjanja ili umanjivanja dijelova povijesne stvarnosti koji se ne uklapaju u današnje identitetske obrasce.
„Zato je sramotno kada danas slušamo moraliziranje o tome ko krade srednjovjekovnu Bosnu, a upravo su oni koji najglasnije viču često prvi koji tu istu Bosnu nasilno prekrajaju samo kako bi je nazor ugurali u okvir današnjeg identiteta“, naveo je.
Dodao je kako se, prema njegovu mišljenju, u pojedinim suvremenim prikazima prošlosti selektivno pristupa pojedinim njezinim elementima.
„Na spomenicima, kipovima i u novim interpretacijama iz te se prošlosti uredno ‘pročišćava’ ono što danas ne odgovara, kršćanski karakter epohe umanjuje, politička i kulturna stvarnost falsificira, a simboli frankenštajnski sastavljaju samo da bi nam izgledali kao prirodni produžetak današnjeg bošnjaštva“, tvrdi Omerbegović.
„Srednjovjekovna Bosna nije ničije privatno vlasništvo“
Na kraju objave Omerbegović je naglasio da srednjovjekovnu Bosnu ne smatra isključivim povijesnim vlasništvom bilo kojeg današnjeg naroda.
„Srednjovjekovna Bosna nije ničije privatno vlasništvo“, napisao je.
Istodobno je istaknuo kako, prema njegovu viđenju, franjevci i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju posebno važnu ulogu u očuvanju njezina povijesnog nasljeđa.
U završnom dijelu objave govorio je i o odgovornosti društva prema vlastitom povijesnom kontinuitetu.
„I sve je to, prije svega, naša tragedija, jer nam to niko drugi nije uradio. Sami smo sebi dopustili da izgubimo vlastiti kontinuitet, a onda smo stoljećima kasnije počeli prekrajati prošlost kako bismo sakrili tu prazninu“, zaključio je Omerbegović.
