Lumbago (križobolja) – simptomi i liječenje
Kad je u pitanju lumbago (križobolja), primarni simptom je tupa bol u lumbalnom dijelu kralježnice koju mogu pratiti ukočenost donjeg dijela leđa, blagi ili jaki grčevi mišića te ograničena pokretljivost
Što je lumbago (križobolja)?
Lumbalna kralježnica (donji dio leđa) izuzetno je dobro konstruirana struktura međusobno povezanih kostiju, zglobova, ligamenata, mišića i živaca, koji rade zajedno kako bi pružili potporu, snagu i fleksibilnost. Međutim, istodobno je osjetljiva na ozljede i bol.
Lumbago (križobolja) je akutna ili trajna nelagoda u donjem dijelu leđa koja predstavlja simptom nekoliko različitih medicinskih problema i može pogoditi bilo koga. Obično je posljedica problema s jednim ili više dijelova donjeg dijela leđa, kao što su mišići i ligamenti, živci, diskovi među kralješcima i sami kralješci. Također može biti posljedica problema s obližnjim organima, poput bubrega.
Mnogi pacijenti s bolovima u donjem dijelu leđa uglavnom su osobe koje dugo rade na poslovima koji zahtijevaju puno saginjanja i dizanja tereta. Osobe koje vode sjedilački način života, imaju loše držanje (posturu) i ne vježbaju redovito također su osjetljivi na lumbago.
Prema trajanju simptoma, križobolja može biti akutna (iznenadna pojava oštre boli, trajanje do mjesec dana) ili kronična (stalna bol, trajanje dulje od tri mjeseca), uzrokujući ograničenja u pokretljivosti u rasponu od blagih do teških.
U većini slučajeva bolova u donjem dijelu leđa operacija nije potrebna. Lijekovi koji ublažavaju bol (analgetici) i smanjuju upalu, kao i uspostavljanje ispravne funkcije i snage fizikalnom terapijom su metode liječenja koje su obično dovoljne za potpuni oporavak.
Lumbago (križobolja) – uzroci
Većina akutnih bolova u donjem dijelu leđa posljedica je ozljede mišića, ligamenata, zglobova ili diskova. Međutim, zbog složenosti kralježnice i s njom povezanih struktura, ponekad je uzrok lumbaga teško odrediti, čak i nakon što su obavljeni sveobuhvatni medicinski testovi. Kada nije moguće utvrditi pravi uzrok križobolje, kaže se da je posrijedi nespecifična križobolja.
Općenito, malo je bolesti i stanja koja imaju toliko mogućih uzroka kao što ih ima križobolja. Unatoč velikom broju uzročnih čimbenika, uzrok križobolje najčešće su strukturne promjene kralježnice.
Istegnuće mišića i ligamenata
Istegnuće donjeg dijela leđa može se dogoditi iznenada ili se može razviti polako tijekom vremena zbog ponavljajućih pokreta. Iako ne zvuči ozbiljno i obično ne uzrokuje dugotrajnu bol, akutna bol može biti prilično jaka.
Istegnuća se javljaju kada dođe do prejakog istezanja i kidanja mišića, što može utjecati i na susjedne ligamente. Međutim, u praktične svrhe nije važno je li oštećen mišić ili ligament, jer su simptomi i liječenje isti.
Uobičajeni uzroci istegnuća uključuju:
dizanje teškog predmeta ili uvijanje kralježnice tijekom podizanja
nagle pokrete koji previše opterećuju donji dio leđa (poput pada)
loše držanje tijekom vremena
sportske ozljede, posebno u sportovima koji uključuju uvijanje ili velike sile udara.
Većina osoba se oporavi i nema dugotrajnih zdravstvenih problema, međutim mnoge osobe dožive barem još jednu epizodu unutar godinu dana.
Uzroci kronične boli u donjem dijelu leđa
Bol se smatra kroničnom ako traje dulje od tri mjeseca i premašuje prirodni proces ozdravljenja tijela. Kronična bol u donjem dijelu leđa često uključuje problem s diskom, problem sa zglobom i/ili nadražen korijen živca. U nastavku donosimo popis uobičajenih uzroka.
Problemi s diskovima.
Lumbalna hernija diska – Središte diska poput želea može probiti čvrsti vanjski sloj te dovesti do upale i iritacije obližnjeg korijena živca što uzrokuje bol.
Degenerativna bolest diska – Pri rođenju su diskovi među kralješcima puni vode i najzdraviji. Starenjem diskovi gube vodu i troše se zbog čega se ne mogu oduprijeti silama koje se onda prenose na stijenku diska koja postupno slabi i može doći do hernije diska.
Disfunkcija fasetnih zglobova (zglobovi među kralješcima). Ovi zglobovi sadrže hrskavicu i okruženi su ligamentom koji je bogato inerviran živcima. Mogu biti bolni sami po sebi ili u kombinaciji s bolom u disku.
Disfunkcija sakroilijačnog zgloba. Sakroilijakalni zglob povezuje donji dio kralježnice s obje strane zdjelice. To je snažan zglob s malim pokretima koji prvenstveno apsorbira udarce i napetost između gornjeg i donjeg dijela tijela. Ovaj zglob može postati bolan ako se upali (sakroiliitis) ili ako se zglob previše ili premalo pomiče.
Spondilolisteza. Nastaje kada jedan kralježak sklizne preko susjednog. Bol može uzrokovati nestabilnost (leđa) ili kompresija živaca (noga).
Artritis.
Osteoartritis – Najčešći je tip artritisa koji uzrokuje bol u donjem dijelu leđa, a posljedica je trošenja i habanja diska i fasetnih zglobova. Uzrokuje bol, upalu, nestabilnost i stenozu (suženje) različitog stupnja, a može se pojaviti na jednoj ili više razina donjeg dijela kralježnice.
Spinalni osteoartritis – Povezan je sa starenjem i polako napreduje. Još se naziva spondiloza ili degenerativna bolest zglobova ili ankilozantni spondilitis. Uzrokuje bol u donjem dijelu leđa, upalu i ukočenost kralježnice. Saznajte više o upalnoj križobolji.
Strukturalni problemi.
Spinalna stenoza – Stanje je koje uzrokuje bol zbog suženja spinalnog kanala u kojem se nalaze korijeni živaca i posljedičnog pritiska na iste.
Deformacija – Zakrivljenost kralježnice može uključivati skoliozu ili kifozu. Deformacija može biti povezana s bolovima u donjem dijelu leđa ako dovodi do sloma diskova, fasetnih zglobova, sakroilijakalnih zglobova ili stenoze.
Trauma. Akutni prijelom ili iščašenje kralježnice može uzrokovati bol. Bol u donjem dijelu leđa koja se razvije nakon traume, kao što je prometna nesreća ili pad, treba medicinski procijeniti.
Prijelomi – Kosti u kralježnici mogu se slomiti tijekom nesreće, poput sudara ili pada. Određena stanja (poput spondilolize ili osteoporoze) povećavaju rizik od prijeloma.
Istegnuća i uganuća – Istegnuća i uganuća leđa najčešći su uzrok bolova u leđima. Možete ozlijediti mišiće, tetive ili ligamente ako podignete nešto preteško ili ne dižete na siguran način. Neki ljudi naprežu leđa kihanjem, kašljanjem, uvijanjem ili savijanjem.
Kompresivni prijelom. Prijelom u kralješku u kojem se kost u potpunosti uruši sama od sebe može uzrokovati iznenadnu bol. Ova vrsta prijeloma je najčešća u slučaju slabih kostiju (npr. kod osteoporoze), a češća je kod starijih ljudi.
Manje uobičajeni uzroci bolova u donjem dijelu leđa
Infekcija. Osteomijelitis kralježnice je rijedak, ali može uzrokovati jaku bol i opasan je po život ako se ne liječi. Može biti uzrokovan kirurškim zahvatom, injekcijom ili se može proširiti krvotokom. Pacijenti s kompromitiranim imunosnim sustavom podložniji su razvoju infekcije u kralježnici.
Tumor. Većina tumora kralježnice su metastaze primarnih tumora udaljene lokalizacije. Najčešći tumori koji se šire na kralježnicu počinju kao rak dojke, prostate, bubrega, štitnjače ili pluća. U slučaju pojave novog simptoma boli u leđima kod pacijenta s poznatom dijagnozom raka svakako treba procijeniti radi li se o metastazama.
Autoimuna bolest. Bol u leđima mogući je simptom povezan s autoimunim stanjima, kao što su ankilozantni spondilitis, reumatoidni artritis, lupus, Crohnova bolest, fibromialgija i drugi.
Infekcija bubrega (akutni pijelonefritis, kronični pijelonefritis), bubrežni kamenci.
Aneurizma trbušne aorte.
Križobolja u trudnoći
Nekoliko je razloga za pojavu križobolje tijekom trudnoće:
pomicanje težišta – kako beba raste, centar “gravitacije” tijela pomiče se prema van, što dodatno opterećuje lumbalni dio kralježnice
dobivanje na težini – iako je porast težine u trudnoći normalna pojava, može dodatno opteretiti leđa i mišiće
hormoni -u pripremi za porod, tijelo otpušta hormone koji opuštaju ligamente koji stabiliziraju zdjelicu i lumbalnu kralježnicu. Isti ti hormoni mogu uzrokovati pomicanje kostiju u kralježnici, što može dovesti do nelagode i boli.
Lumbago (križobolja) – čimbenici rizika
Otprilike četiri od pet osoba ima bolove u donjem dijelu leđa u nekom trenutku svog života. To je jedan od najčešćih razloga zašto ljudi posjećuju pružatelje zdravstvenih usluga.
Neke osobe imaju veću vjerojatnost da će imati bolove u donjem dijelu leđa od drugih. Čimbenici rizika za bol u donjem dijelu leđa uključuju:
zanimanje i stil života – poslovi i aktivnosti koje zahtijevaju dizanje teških tereta ili učestalo saginjanje, čemu dodatno doprinosi pogrešna tehnika podizanju tereta (korištenje leđa umjesto nogu)
tjelesna aktivnost – slaba ili nikakva; uključivanje u tjelesnu aktivnost bez prethodnog istezanja ili zagrijavanja
opće zdravstveno stanje – pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, sjedilački način života
pretilost – prekomjerna težina stvara pritisak na zglobove i diskove, a zbog ograničene tjelesne aktivnosti leđni mišići dodatno slabe
strukturalni problemi – neka stanja, poput skolioze, mijenjaju položaj kralježnice
starija dob – diskovi među kralješcima se s godinama troše i slabe, a to može dovesti do pojave boli i ukočenosti
mentalno zdravlje – čini se da su bolovi u leđima češći kod ljudi koji su stalno pod stresom ili pate od depresije i tjeskobe.
bolest – postojanje neke bolesti (poput artritisa, osteoporoze, raka itd.) u obitelji.
Lumbago (križobolja) – simptomi
Konkretno prepoznavanje i opisivanje simptoma može pomoći u postavljanju točnije dijagnoze i izradi učinkovitog plana liječenja.
Bol u donjem dijelu leđa obično je karakterizirana kombinacijom simptoma u nastavku.
Tupa bol u lumbalnom dijelu kralježnice je primarni simptom. Ovu vrstu boli mogu pratiti ukočenost donjeg dijela leđa, blagi ili jaki grčevi mišića, ograničena pokretljivost (primjerice kada se pokušavate sagnuti ili nagnuti unatrag ) te bolovi u kukovima i zdjelici. Bol je lokalizirana, što znači da je ograničena na malo područje.
Bol koja se širi do stražnjice, nogu i stopala. Stanje koje uz bol uključuje utrnulost u stražnjici, leđima ili nozi, zajedno s osjećajem trnaca koji se šire niz nogu do stopala, poznato je kao išijas. Događa se kada je nadražen ishijadični živac i obično se osjeća samo na jednoj strani tijela.
Bol koja se pojačava nakon dugotrajnog sjedenja. Sjedenje izaziva pritisak na diskove, uzrokujući pogoršanje boli u donjem dijelu leđa nakon dugog sjedenja. Hodanje i istezanje mogu brzo ublažiti bol u donjem dijelu leđa, ali povratak u sjedeći položaj može uzrokovati povratak simptoma.
Bol koja se jače osjeća pri promjeni položaja. Ovisno o uzroku boli, neki će položaji biti udobniji od drugih. Način na koji se simptomi mijenjaju s promjenom položaja može pomoći u prepoznavanju izvora boli.
Bol koja je jača nakon buđenja i slabija nakon kretanja. Mnogi koji osjete bol u donjem dijelu leđa prijavljuju simptome koji su gori odmah ujutro kada može biti teško pomicati se ili ispraviti leđa, a može se primijetiti i smanjen opseg pokreta. Međutim, nakon ustajanja i kretanja simptomi se ublažavaju. Bolovi ujutro nastaju zbog ukočenosti uslijed duljeg razdoblja odmora i smanjenog protoka krvi tijekom spavanja, a vjerojatno i zbog loše kvalitete madraca i jastuka.
Problemi s držanjem. Mnogim ljudima s bolovima u leđima teško je uspraviti se pa zato stoje “iskrivljeno” ili pognuto, s prsnim košem okrenutim u stranu, a ne u ravnini s kralježnicom. I donji dio leđa može izgledati ravan umjesto zakrivljen.
Grč mišića. Nakon naprezanja, mišići u donjem dijelu leđa mogu se nekontrolirano grčiti, a to uzrokuje jaku bol te otežava ili onemogućava stajanje, hodanje ili kretanje.
Na lumbago može ukazivati i bol u donjem dijelu leđa prilikom kihanja ili kašljanja.
U svakom slučaju, bol u donjem dijelu leđa razlikuje se na individualnoj razini, s tim da mnogi čimbenici mogu utjecati na doživljaj boli, uključujući mentalno i emocionalno zdravlje, financijski stres ili tjelovježbu i razinu aktivnosti.
Ovisno o uzroku boli u donjem dijelu leđa, pojava simptoma može uvelike varirati:
Bol koja se razvija polako tijekom vremena. Simptomi uzrokovani ponavljajućim pokretima ili položajima koji izazivaju stres pojavljuju se polako i progresivno se pogoršavaju. Bol se može razviti nakon određenih aktivnosti ili na kraju dugog dana, a može se osjećati kao stalna bol.
Bol koja dolazi i prolazi, ali se s vremenom pogoršava. Bol u donjem dijelu leđa uzrokovana degenerativnom bolešću diska može se povremeno osjećati, ali izbijanje boli s vremenom postupno postaje sve jače izražena.
Neposredna bol nakon ozljede. Iznenadni ili oštri pokreti mogu oštetiti kralježnicu i potporne mišiće, uzrokujući trenutačnu, akutnu bol.
Odgođeni simptomi nakon ozljede. Ponekad se simptomi razviju ili pogoršaju nekoliko sati ili dana nakon nesreće ili ozljede. Odgođena bol općenito se smatra nuspojavom prirodnog procesa zacjeljivanja mišića.
SIMPTOMI KOJI MOGU UKAZIVATI NA OZBILJNIJI MEDICINSKI PROBLEM
* lijekovi protiv bolova više ne pružaju dovoljno olakšanje
* bol se s vremenom pogoršava
* intenzivna, stalna bol koja se pojačava noću
* utrnulost, trnci ili slabost u jednoj ili obje noge
* bol u leđima nakon traume (ozljede), kao što je pad ili udarac u leđa
* gubitak kontrole crijeva ili mokraćnog mjehura
* bol u donjem dijelu leđa prati neobjašnjivo smanjenje težine.
* bol u donjem dijelu leđa povezana s pulsirajućim osjećajem u trbuhu
* groznica.
Lumbago (križobolja) – dijagnostika
Dobivanje točne dijagnoze koja identificira temeljni uzrok boli, a ne povezuje se samo sa simptomima, važno je za smjernice liječenja. Međutim, ponekad je teško identificirati izvor jer mnoge strukture u donjem dijelu leđa mogu uzrokovati bol.
Fizikalni pregled uključuje pregled leđa i procjenu sposobnosti sjedenja, stajanja, hodanja i podizanja nogu. Moguće je i da se od pacijenta traži osobna procjena intenziteta boli na ljestvici od nula do 10 te ispita kako bol utječe na uobičajene dnevne aktivnosti.
Odgovori na sljedeća pitanja daju potpuniju sliku svakodnevnog života pacijenta, ukazujući na konkretnije uzroke:
Povijest bolesti. Osnova dijagnostičkog procesa su povijest bolesti i detaljan opis simptoma (karakter boli – oštra, tupa, peckajuća, žareća; je li bol jača ili slabija u određeno doba dana; širi li se; postoje li drugi simptomi u isto vrijeme poput slabosti ili obamrlosti…?), temeljem čega liječnik stvara opću predodžbu o izvoru boli. Povijest bolesti često je najmoćniji alat za postavljanje dijagnoze.
Razina aktivnosti. Vodi li osoba općenito aktivniji ili sjedilački način života – na primjer, zahtijeva li posao dugo sjedenje za stolom ili stajanje na pokretnoj traci, koliko često osoba vježba?
Navike spavanja. Koliko sati osoba spava, koji položaj spavanja preferira, kakvu vrstu i/ili kvalitetu madraca i jastuka koristi?
Držanje (postura). Koje je držanje ugodno ili neugodno? Sjedi li osoba obično uspravno ili pogrbljeno?
Ozljede. Je li nedavno bilo kakvih ozljeda? Je li u prošlosti došlo do ozljede koja bi sada mogla biti relevantna?
Jedna ili više sljedećih pretraga također može pomoći u utvrđivanju uzroka križobolje:
laboratorijske pretrage krvi i mokraće – mogu pomoći otkriti moguću infekciju ili neko drugo stanje u pozadini križobolje
rendgen kralježnice – može ukazati na postojanje artritisa ili prijeloma
slikovne pretrage CT ili MR – za procjenu diskova, mišića, ligamenata, živaca i krvnih žila
elektromiografija (EMG) – mjeri električne impulse koje proizvode živci i kako mišići reagiraju na njih. Na ovaj način se može potvrditi pritisak na živce uzrokovan hernijom diska ili suženjem spinalnog kanala (spinalna stenoza).
sken kostiju – precizniji prikaz kostiju; ukazuje na koštano oboljenje čak i kada ono nije vidljivo na rendgenskoj snimci.
Lumbago (križobolja) – liječenje
Liječenje lumbaga razlikuje se ovisno o različitim čimbenicima, uključujući dob, težinu, razinu aktivnosti itd., a uključuje brojne mogućnosti koje se mogu prilagoditi potrebama pojedinog pacijenta.
Tretmani uključuju njegu koja se provodi kod kuće, lijekove, vježbe, nekirurške tretmane, alternativne tretmane ili operaciju. Ovisno o dijagnozi, neki tretmani mogu biti učinkovitiji od drugih, no mnogi smatraju da je najbolja kombinacija tretmana.
Samoliječenje bolova u donjem dijelu leđa
Tretmani u sklopu samoliječenja općenito ne zahtijevaju upute liječnika, ali treba ih koristiti oprezno jer su rizici uvijek prisutni. Mogu biti učinkoviti za liječenje blage ili akutne boli uzrokovane naprezanjem mišića, kao i za smanjenje učinaka kronične, jake boli. Ako niste sigurni što bi za vas bilo najbolje, onda se svakako savjetujte s liječnikom.
Kratko razdoblje odmora. Mnoge epizode bolova u donjem dijelu leđa mogu se ublažiti kraćim izbjegavanjem napornih aktivnosti. Prestanite s aktivnostima koje povećavaju bol, ali nemojte izbjegavati aktivnosti iz straha od boli. Mirovanje dulje od nekoliko dana ne savjetuje se jer prevelika neaktivnost može otežati ozdravljenje.
Modifikacija aktivnosti. Jedna varijanta mirovanja je ostati aktivan, ali izbjegavati aktivnosti i položaje koji pojačavaju bol. Na primjer, ako dugotrajno sjedenje u automobilu ili za radnim stolom pogoršava bol, svakih 20 minuta ili pola sata ustanite, prošećite ili se lagano protegnite. Ako stajanje pogoršava bol, izbjegavajte poslove koji zahtijevaju stajanje. Izbjegavanje ili smanjivanje aktivnosti i položaja koji pogoršavaju bol pomoći će u sprječavanju ili smanjenju bolnih grčeva u leđima i omogućiti bolje okruženje za ozdravljenje.
Primjena topline/led. Topli oblozi mogu opustiti napete mišiće i poboljšati protok krvi koja donosi hranjive tvari i kisik koji su mišićima potrebni da zacijele i ostanu zdravi. Ako je donji dio leđa bolan zbog upale, mogu se koristiti led ili hladni oblozi. U oba slučaja bitno je zaštititi kožu.
Lijekovi protiv bolova bez recepta. Najčešći protuupalni lijekovi koji ublažavaju bolove u križima i izdaju se bez recepta (OTC) su acetilsalicilatna kiselina, ibuprofen i naproksen. Nikada ne uzimajte više od preporučene doze lijekova koji se izdaju bez recepta bez preporuke liječnika, jer čak i ti lijekovi mogu imati ozbiljne nuspojave ako se nepravilno uzimaju.
Lokalni lijekovi protiv bolova. Proizvodi za lokalnu primjenu mogu biti vrlo učinkoviti u smanjenju bolova u leđima. Mnogi od njih sadrže sastojke poput ibuprofena i lidokaina i dolaze u obliku kreme, melema, masti ili flastera.
Vježbe za križobolju
Redovita tjelesna aktivnost općenito je važna za održavanje opsega pokreta, fleksibilnost i zdravlja kralježnice, jer ako se strukture kralježnice predugo ne koriste, ukočenost i nelagoda mogu se pogoršati. Stoga je fizikalna terapija dio režima liječenja boli u donjem dijelu leđa jer vježbe pridonose povećanju fleksibilnosti, jačanju leđnih i trbušnih mišića i poboljšanju držanja. S druge strane pacijenta se uči kako modificirati pokrete tijekom epizode bolova u leđima kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma boli za vrijeme aktivnosti.
Vježbe koje se koriste za rehabilitaciju kralježnice uključuju:
Istezanje. Gotovo svi mogu imati korist od istezanja mišića donjeg dijela leđa, stražnjice, kukova i nogu (osobito mišića tetive koljena). Ovi mišići podržavaju težinu gornjeg dijela tijela i što su pokretljiviji, leđa se više mogu kretati bez ozljede. Za početak, savjetuje se istezati se 20 do 30 sekundi i prestati s istezanjem ako uzrokuje bol.
Vježbe jačanja. Jačanje trbušnih mišića, mišića kuka i stražnjice koji podupiru kralježnicu može pomoći ublažiti bolove u donjem dijelu leđa. Neki od programa uključuju McKenzie metodu (jača kralježnicu jačanjem snage mišića trupa) i tzv. dinamičku lumbalnu stabilizaciju (jača leđne mišiće kako bi se održala “neutralna kralježnica” ili držanje koje je pacijentu najudobnije).
Aerobik s niskim opterećenjem. Aerobne vježbe s malim učinkom povećavaju protok krvi i podupiru zacjeljivanje ozljeda bez trzanja kralježnice. Može uključivati korištenje sobnog bicikla, hodanje i vodenu terapiju.
Medicinski (nekirurški) tretmani za bol u donjem dijelu leđa
Primjena medicinskih tretmana ne mijenja izvor boli, nego ublažava bol i često se koristi u kombinaciji s drugim metodama.
Uobičajeni medicinski tretmani:
Sredstva za opuštanje mišića (mišićni relaksansi). Ako se blaga do umjerena bol u leđima ne popravi s lijekovima za ublažavanje bolova, i ako se uz bol javljaju grčevi mišića, od pomoći mogu biti mišićni relaksansi jer opuštaju mišiće i povećavaju njihovu pokretljivost. Treba imati na umu da mogu izazvati vrtoglavicu i pospanost te da nemaju nikakvu ulogu u liječenju kronične boli.
Opioidni lijekovi protiv bolova. Mijenjaju percepciju boli slabljenjem signala koji se šalju u mozak. Najčešće se koriste za liječenje intenzivne, kratkotrajne boli, kao što je akutna bol nakon operacije. Mogu se koristiti kratko vrijeme uz strogi medicinski nadzor. Rijetko se koriste za liječenje dugotrajne boli, jer imaju brojne nuspojave i lako mogu izazvati ovisnost.
Antidepresivi. Za neke vrste antidepresiva pokazalo se da ublažavaju kroničnu bol u leđima.
Steznik za leđa. Samostalno ili u kombinaciji s programom fizikalne terapije može ubrzati zacjeljivanje i smanjiti bol. Može biti od pomoći i nakon operacije leđa.
Injekcije steroida. Na primjer u slučaju bolova u leđima koji uključuju živac jer smanjuje upalu oko pritisnutog korijena živca.
Alternativni tretmani
Ako imate bolove u leđima, alternativne ili komplementarne mogućnosti liječenja boli u donjem dijelu leđa mogle bi biti od pomoći, no uputno je prije razgovarati s liječnikom.
Uobičajene opcije uključuju:
Ručna manipulacija. Podrazumijeva fizičke prilagodbe kralježnice s ciljem poboljšanja pokretljivosti i smanjenja ukočenosti, nelagode ili boli, koje provodi kiropraktičar ili drugi pružatelj zdravstvene skrbi.
Akupunktura. Akupunktura stimulira točke na tijelu za koje se smatra da ispravljaju tjelesni “qi”, odnosno životnu snagu. Vjeruje se da pravilan “qi” smanjuje bol i nelagodu u tijelu. Pokazalo se da akupunktura nekim ljudima značajno ublažava bol.
Terapija masažom. Terapija masažom donjeg dijela leđa može ublažiti grčeve mišića koji obično doprinose bolovima. Ujedno povećava protok krvi i dotok hranjivih tvari i kisika, što ubrzava zacjeljivanje oštećenih struktura.
Meditacija i tehnike opuštanja. Meditacija može pomoći u smanjenju percepcije boli te može ublažiti depresiju, tjeskobu i probleme sa spavanjem koji se obično javljaju kod kronične boli. Jedna od brojnih tehnika su i vježbe dubokog disanja.
Kirurgija bolova u donjem dijelu leđa
Operativni zahvat se može razmotriti u slučaju jake boli u donjem dijelu leđa koja ne prolazi nakon šest do 12 tjedana nekirurškog liječenja. Obično je rezerviran za slučajeve strukturnih abnormalnosti koje nisu reagirale na nekirurško liječenje lijekovima i drugim vidovima terapije.
Operacija može biti opcija za osobe koje imaju:
jaku i stalnu bol s prepoznatljivim strukturalnim abnormalnostima
kompresiju živaca koja uzrokuje slabljenje mišića
kompresiju leđne moždine koja ograničava dnevne aktivnosti.
Prevencija – kako spriječiti bolove u leđima
Poboljšanjem fizičkog stanja, prakticiranjem zdravog načina života, pravilnog držanja tijela i pravilnih pokreta možda ćete moći izbjeći ili spriječiti nelagodu u leđima. U nastavku donosimo nekoliko savjeta koji, osim što mogu pomoći u ublažavanju bolova u leđima, mogu biti učinkoviti i u njihovu sprječavanju.
Ne nositi teške stvari. Smanjiti težinu tereta koji se nosi i ravnomjerno ga rasporediti (npr. nošenjem ruksaka). Kad god je moguće, koristiti torbu s kotačima.
Oprezno podizati teret. Prilikom podizanja teškog tereta koristiti noge i održavati ravno držanje. Ovo vrijedi općenito za podizanje bilo čega – ne se sagibati u kralježnici nego u koljenima.
Jačati mišiće trupa. Provoditi treninge snage s fokusom na mišiće trupa i leđne mišiće nekoliko puta tjedno. Njihovo jačanje pruža bolju potporu leđima u cjelini te može smanjiti mogućnost naprezanja i oštećenja.
Istezati se. Zbog svakodnevnog ponavljanja određenih radnji mišići se stalno naprežu i s vremenom umaraju. Stoga je poželjno redovito se istezati kako bi se poboljšala cirkulacija u tim mišićima i smanjio rizik od oštećenja i pojave bolova u leđima.
Vježbati. Vježbe koje ne opterećuju leđa i ne dovode do bespotrebnih trzaja također mogu pomoći u jačanju snage i izdržljivost leđa te poboljšanju tonusa mišića. Plivanje i hodanje su dobre aktivnosti za održavanje elastičnih i snažnih leđa.
Održavati zdrav indeks tjelesne mase (ITM, BMI). Prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećuje mišiće kralježnice.
Poboljšati držanje. Loše držanje može stvoriti nepotreban pritisak i opterećenje na kralježnicu te s vremenom uzrokovati oštećenje i bol. Stoga je poželjno redovito se podsjećati da ramena treba spustiti (što dalje od ušiju) i na stolcu sjediti uspravno, odnosno u bilo kojem položaju pokušati zadržati zdjelicu u neutralnom položaju. Za one koji imaju sjedeći posao trebalo bi odabrati stolac s okretnom bazom, naslonima za ruke i dobrom potporom za donji dio leđa, a prilikom sjedenja potrebno je održavati uspravan stav te mijenjati položaj barem jednom svakih pola sata.
Paziti na obuću. Kad god je moguće odabrati udobne cipele s minimalno povišenom petom te izbjegavati cipele s visokom potpeticom.
Prestati pušiti. Pušenje povećava šanse za pojavu nelagode u križima zbog slabije cirkulacije.
