Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović u obraćanju Općoj skupštini UN-a govorio je o ratu i genocidu u Srebrenici, političkoj situaciji u BiH, odnosima prema Republici Srpskoj te potrebi dosljednog poštivanja međunarodnog prava i jačanja multilateralizma.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se 22. rujna 2026. Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, u okviru opće rasprave 81. zasjedanja. Predsjedništvo BiH ranije je objavilo da će Bećirović toga dana govoriti na Općoj debati koja okuplja čelnike država i vlada te druge visoke predstavnike država članica UN-a.
U svom obraćanju govorio je o ratnom iskustvu Bosne i Hercegovine, genocidu u Srebrenici, aktualnim političkim prilikama u zemlji, globalnim krizama, budućnosti multilateralizma i potrebi dosljednog poštivanja međunarodnog prava.
„Naš put prema modernoj europskoj državi usporavaju, ali ga ne mogu zaustaviti“
Bećirović je na početku govora istaknuo kako mu je čast govoriti na 81. zasjedanju Opće skupštine UN-a u ime Bosne i Hercegovine. Svoju je zemlju opisao kao državu koja je prošla kroz teška iskušenja, ali, kako je rekao, nije izgubila put prema boljoj budućnosti.
Podsjetio je na razdoblje od 1992. do 1995. godine, navodeći da je BiH bila izložena agresiji, udruženim zločinačkim pothvatima, genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim ratnim zločinima.
Prema njegovim riječima, ni nakon završetka rata destruktivne snage nisu odustale od pokušaja zaustavljanja napretka BiH, već su to nastavile činiti kroz političke blokade, opstrukcije i druge mehanizme.
„Naš put prema modernoj europskoj državi usporavaju, ali ga ne mogu zaustaviti”, poručio je Bećirović.
Kao strateške vanjskopolitičke ciljeve BiH istaknuo je članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, navodeći da su ih jednoglasno definirali državni organi BiH.
U tom je kontekstu govorio i o pokušajima ostvarivanja velikodržavnih projekata na štetu teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
„Za vrijeme agresije, našu državu su napadali oružanim putem, a danas to rade političkim, diplomatskim i drugim sredstvima”, kazao je.
Međunarodno pravo kao temelj međunarodnog poretka
Govoreći o globalnim prilikama, Bećirović je ocijenio da se svijet nalazi u dubokoj krizi. Kao primjere naveo je jačanje autoritarnog populizma, rusku agresiju na Ukrajinu, stradanje stanovništva u Gazi, rat u regiji Zaljeva, katastrofalnu situaciju u Sudanu i druga krizna žarišta.
„Ne smijemo ostati nijemi pred nepravdom”, poručio je.
Rusku invaziju na Ukrajinu opisao je kao flagrantno kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava, dok je stanje u Gazi nazvao „najtežim porazom čovječanstva u XXI. stoljeću”.
Prema njegovoj ocjeni, najveće globalne krize povezane su s erozijom međunarodnog prava.
„Nepoštivanje međunarodnog prava ne može voditi svijet u prosperitet i bolju budućnost”, rekao je Bećirović.
Naglasio je i kako politika sile ne može donijeti napredak čovječanstvu te pozvao na jačanje međunarodnih normi, pravila i institucija.
Poziv na obnovu povjerenja u UN
Bećirović je govorio i o krizi povjerenja u multilateralni sustav. Prema njegovim riječima, povjerenje slabi zbog djelovanja pojedinih aktera međunarodne zajednice koji, kako je rekao, potkopavaju vrijednosti sadržane u Povelji UN-a.
Među prioritetima koje je izdvojio nalaze se reafirmiranje važnosti Povelje UN-a, revitalizacija uloge Ujedinjenih naroda kao globalnog središta koordinacije i suradnje, podrška reformama i jačanju vjerodostojnosti UN-a, provedba ciljeva održivog razvoja, izgradnja međusobnog povjerenja i inkluzivnosti te jačanje preventivne diplomacije.
„Sukobi i ratovi nisu smisao naše civilizacije. Gradimo kulturu dijaloga, suradnje i mira”, kazao je.
Pozvao je države članice UN-a na jačanje međunarodnog prava, poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te promicanje mira i društvenog napretka.
Posebno je izdvojio borbu protiv govora mržnje i svih oblika diskriminacije, prevenciju genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, kao i unapređenje prava žena i djece, ravnopravnosti spolova, zdravstva i obrazovanja.
„Svijet se mora vratiti osnovnim principima na kojima se temelji UN”, poručio je.
„Ne smije postojati jedan standard za velike, a drugi za male države“
Bećirović je Bosnu i Hercegovinu predstavio kao pouzdanu i odgovornu članicu Ujedinjenih naroda te govorio o njezinoj predanosti borbi protiv klimatskih promjena, prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenju emisija štetnih plinova.
Istaknuo je i odlučnost BiH u borbi protiv svih oblika terorizma.
„Mi u Bosni i Hercegovini znamo da mir nije nešto što se podrazumijeva”, rekao je.
Prema njegovim riječima, mir se mora čuvati svakoga dana, uz odgovornost političkih lidera, poštivanje prava i spremnost na dijalog.
Posebno je naglasio da međunarodna pravila moraju vrijediti jednako za sve države.
„Ne smije postojati jedan standard za velike, a drugi za male države”, kazao je, dodajući da se povjerenje u međunarodni poredak može očuvati samo ako se pravila primjenjuju jednako.
O Srebrenici i Ratku Mladiću
Poseban dio govora Bećirović je posvetio genocidu u Srebrenici.
Podsjetio je na Rezoluciju Opće skupštine UN-a iz svibnja 2024. godine kojom je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
Usvajanje Rezolucije ocijenio je „visoko moralnim i civilizacijskim činom” te istaknuo njezin značaj za Bosnu i Hercegovinu i Ujedinjene narode.
Bećirović je posebno kritizirao ono što je nazvao institucionalnim veličanjem Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog ratnog zločinca.
„Monstrum Ratko Mladić nije heroj, već pravomoćno presuđeni ratni zločinac”, rekao je.
Ocijenio je da je institucionalno veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca neprihvatljivo i da predstavlja udar na vrijednosti Ujedinjenih naroda.
Podsjetio je i na presudu Međunarodnog suda pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, navodeći da je Srbija proglašena odgovornom za kršenje obveza iz Konvencije o genocidu.
Pozvao je UN, Europsku uniju i druge međunarodne aktere da osude veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca i poduzmu konkretne korake.
Kritike politike Republike Srpske
U nastavku obraćanja Bećirović je govorio o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, posebno o djelovanju rukovodstva Republike Srpske.
Prema njegovoj ocjeni, aktualno rukovodstvo Republike Srpske nastavlja ugrožavati mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regije.
„Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti”, rekao je.
Posebno se osvrnuo na pritiske prema žrtvama genocida i zaposlenicima Memorijalnog centra Srebrenica. Prema njegovim riječima, nedopustivo je da institucije Republike Srpske vrše pritisak na preživjele i osobe koje čuvaju sjećanje na žrtve genocida.
Govorio je i o pokušajima stvaranja pretpostavki za secesiju Republike Srpske. Kao područja u kojima, prema njegovim tvrdnjama, očekuje intenziviranje aktivnosti naveo je slabljenje i ukidanje mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice, slabljenje institucije Ustavnog suda BiH te pokušaje oduzimanja državne imovine Bosne i Hercegovine.
„Bosna i Hercegovina je nepokoriva država“
U završnom dijelu obraćanja Bećirović je naglasio povijesni kontinuitet Bosne i Hercegovine.
„Ne postoji nijedna mapa jugoistočne Europe u zadnjih 1.000 godina na kojoj nema Bosne ili Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Poručio je da u Bosni i Hercegovini žive ljudi koji, kako je kazao, slobodu vole više i od vlastitog života.
„Bosna i Hercegovina je nepokoriva država”, istaknuo je Bećirović.
Na kraju je govorio o ljudima Bosne i Hercegovine, opisujući ih kao ljude kojima je učinjena nepravda, ali koji se i dalje bore za pravdu, kao žrtve laži koje nastavljaju borbu za istinu te kao ljude koji podržavaju borbu za pravdu, slobodu i ljudsko dostojanstvo širom svijeta.
„To su časni i ponosni ljudi moje domovine Bosne i Hercegovine”, zaključio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
