Američki predsjednik želi zadržati više dizela na domaćem tržištu kako bi se smanjile rekordne cijene za američke potrošače, dok se u Europi strahuje od dodatnog pritiska na već visoke cijene goriva.
Američki predsjednik Donald Trump podržao je mogućnost zabrane izvoza dizela iz Sjedinjenih Američkih Država, poteza kojim bi njegova administracija pokušala povećati količine goriva dostupne na domaćem tržištu i smanjiti rekordne cijene za američke potrošače. Istodobno, takva bi odluka mogla imati ozbiljne posljedice za europsko tržište, koje u velikoj mjeri ovisi o uvozu američkog dizela.
„Rekao sam da ne šaljemo dizel van zemlje. Proizvodimo mnogo dizela“, kazao je Trump novinarima u New Yorku. Na pitanje kada bi odluka mogla biti donesena, američki predsjednik odgovorio je: „Brzo, ovako ili onako.“
Ipak, zabrana izvoza zasad nije donesena. Američki ministar financija Scott Bessent potvrdio je da administracija razmatra mogućnost potpune ili djelomične obustave izvoza te procjenjuje bi li takva mjera bila izvediva s obzirom na kapacitete američkih rafinerija.
Ako bi bila uvedena, radilo bi se o prvoj potpunoj američkoj zabrani izvoza dizela.
Rekordne cijene pritišću američko gospodarstvo
Pritisak na američku administraciju raste nakon što je prosječna cijena dizela u SAD-u dosegnula rekordnih 6,53 dolara po galonu, što je oko 77 posto više nego godinu ranije.
Visoke cijene posebno zabrinjavaju republikance iz saveznih država u kojima je poljoprivreda snažno zastupljena. Oni upozoravaju da skupo gorivo predstavlja ozbiljan problem za poljoprivrednike, prijevoznike i cijeli opskrbni lanac.
Upravo je zbog toga ideja o ograničavanju izvoza dobila dodatnu težinu. Zadržavanje većih količina dizela unutar SAD-a trebalo bi povećati ponudu na domaćem tržištu i pomoći u smanjenju cijena za američke potrošače.
No, pitanje je kakve bi posljedice takva odluka imala izvan SAD-a.
Europa među najvećim kupcima američkog dizela
Sjedinjene Američke Države trenutačno su najveći svjetski izvoznik dizela. Tijekom kolovoza američki izvoz dosegnuo je rekordnih 1,6 milijuna barela dnevno, a najveći dio tih količina odlazio je prema Europi i Latinskoj Americi.
Europa je posljednjih godina dodatno povećala oslanjanje na američki dizel nakon prekida velikog dijela isporuka iz Rusije i Perzijskog zaljeva. Uvoz američkog dizela u Europu već je dosezao rekordne razine.
Zbog toga bi eventualno smanjenje američkog izvoza moglo dodatno opteretiti europsko tržište, koje se već suočava s visokim cijenama.
Poremećaji na tržištu već smanjuju ponudu
Situaciju dodatno kompliciraju problemi s drugim velikim dobavljačima. Rusija, koja je drugi najveći izvoznik dizela, zabranila je izvoz nakon ukrajinskih napada na rafinerije.
Istodobno, rat s Iranom, zatvaranje Hormuškog tjesnaca i napadi na saudijsku infrastrukturu prepolovili su bliskoistočne isporuke.
Posljedica je dodatni pritisak na europsko tržište goriva. Cijene dizela u Europi već su više nego dvostruko veće nego početkom godine.
U takvim okolnostima svako dodatno smanjenje ponude moglo bi imati velik utjecaj na tržište, posebno ako bi se američki izvoz istodobno značajno smanjio.
Američke rafinerije upozoravaju na mogući suprotan učinak
Ipak, američka naftna industrija upozorava da zabrana izvoza ne bi nužno donijela trajno smanjenje cijena u SAD-u.
Prema tim upozorenjima, ograničavanje izvoza moglo bi smanjiti rad američkih rafinerija, poremetiti proizvodnju benzina te nakon početnog pada ponovno povećati cijene goriva na domaćem tržištu.
Zbog toga će važan dio rasprave biti pitanje koliko američke rafinerije mogu povećati domaću opskrbu bez stvaranja novih poremećaja u proizvodnji i distribuciji goriva.
Trumpova administracija sada procjenjuje upravo te mogućnosti. Konačna odluka o tome hoće li izvoz dizela biti potpuno zabranjen, djelomično ograničen ili će postojeći sustav ostati na snazi mogla bi imati posljedice ne samo za američke potrošače nego i za međunarodno tržište dizela, posebno Europu.
