Porazni podaci MMF-a: Siromašnije od BiH samo dvije europske zemlje
Bosna i Hercegovina nalazi se pri samom dnu europske ljestvice prema kupovnoj moći stanovnika, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda.
Bosna i Hercegovina jedna je od najsiromašnijih zemalja u Europi kada se promatra kupovna moć stanovnika, pokazuju podaci Međunarodnog monetarnog fonda.
Prema podacima za prošlu godinu, BiH se nalazi na 43. mjestu od ukupno 45 europskih država, s iznosom od 24.120 dolara po stanovniku. Slabije su rangirane samo Ukrajina, koja je pogođena ratom, te Moldavija.
Slične pokazatelje ranije su objavili i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Svjetska banka.
Zemlje regije ispred BiH
Prema navedenim podacima, ispred Bosne i Hercegovine nalaze se sve zemlje regije.
Albanija bilježi 25.250 dolara po stanovniku, Sjeverna Makedonija 31.750 dolara, Srbija 34.860 dolara, a Crna Gora 36.330 dolara.
Znatno bolje stoje Hrvatska, s oko 54.000 dolara po stanovniku, te Slovenija, s više od 60.000 dolara.
Na vrhu europske liste nalazi se Monako s više od 205.000 dolara po stanovniku, zatim Lihtenštajn sa 195.370 dolara i Irska sa 159.130 dolara.
Građani ne osjećaju rast javnih prihoda
Ekonomski stručnjak Ranko Markuš upozorava kako višegodišnji rast javnih prihoda i rekordni iznosi prikupljenog PDV-a nisu doveli do osjetnog poboljšanja kvalitete života građana, piše Dnevni Avaz.
Veliki dio tih milijardi završava u tekućoj javnoj potrošnji, plaćama administracije, mirovinama, zdravstvenim fondovima, socijalnim davanjima, servisiranju dugova i održavanju složenog sustava na više razina vlasti. Relativno manji dio ostaje za razvojne investicije koje bi građani izravno osjetili kroz veće plaće, moderniju infrastrukturu i produktivnije gospodarstvo, rekao je Markuš.
Dodao je kako podaci MMF-a pokazuju da ekonomski rast u BiH još nije dovoljno pretočen u stvarno povećanje životnog standarda.
Dodatni problem je što rast proračunskih prihoda često prati inflaciju i rast cijena, dok produktivnost i raspoloživi dohodak stanovništva rastu sporije. Građani zato ekonomiju ne mjere rekordima Uprave za neizravno oporezivanje, nego pitanjem mogu li lakše nego ranije platiti stan, hranu, režije i školovanje djece, istaknuo je Markuš.
