Bosna i Hercegovina godinama unazad bilježi konstantan pad broja učenika širom zemlje. To za posljedicu ima zatvaranje škola, „gašenje“ odjeljenja, ali i otkaze za prosvjetne radnike, koji, ionako, muku muče s normom sati.
Rasema Delić dugogodišnja je nastavnica u bihaćkoj gradskoj osnovnoj školi, mnogi je smatraju jednom od najuspješnijih i najomiljenih nastavnika razredne nastave, piše dnevni-list.ba.
Svake godine odjeljenje manje
Rujan i početak nove školske godine dočekuje u neizvjesnosti nakon što je potvrđeno da je u školi u kojoj je provela 20 godina postala tehnološki višak.
“Svi su se pitali, mnogo sam primila poruka kako je moguće da sam tehnološki višak. Vrlo lako, jer smo mi škola koja je unazad nekoliko generacija svake godine upisivala par odjeljenja manje u odnosu na prije. Prije smo imali minimum tri, u zadnje tri godine godine po dva. Bilo je očekivano da će doći do viška”, rekla je Delić, u razgovoru za Fenu.
Nastavnica Delić jedna je od 72 nastavnika razredne nastave koji su sada u potrazi za novim radnim mjestom. Samo pet škola u USŽ-u iskazalo je potrebu za ukupno osam predavača razredne nastave.
Zvali su je iz Sanskog Mosta. Međutim, to je, kaže, daleko za nju s obzirom na to da je obiteljska žena.
Posljednjih godina sve je više nastavnika u osnovnim, ali i srednjim školama koji, zbog manjeg broja učenika, postaju tehnološki višak.
Nemoguća misija
Do sada su se uspjevali zbrinuti, ali zbog drastičnog pada djece, posebice u ovoj godini postala je skoro nemoguća misija sve učitelje zadržati u radnom odnosu. Potvrdilo je to i izvješće vladine komisije koji je izazvao buru u javnosti, a kojeg su mnogi ocjenili da se time gasi rad velikog broja škola u ovoj županiji.
Zadnja sjednica Vlade USŽ-a bila je u znaku izvješća, odnosno predloženih mjera kako prevazići nastale probleme. Prekvalifikacija radnika, izmjene pedagoških standarda, informatizacija obrazovanja, samozapošljavanje nastavnika tek je dio od 13 konkretnih aktivnosti koje bi se trebale u što skorije vrijeme realizirati.
Na hitnosti primjene traže i u Sindikati predškolskog i osnovnog obrazovanja. Kažu, većinu donesenih mjera Sindikat je ranije predlagao, a neke od njih, poput prekvalifikacija radnika regulirano je i Kolektivnim ugovorima.
– Samo je trebalo pomno iščitati pojedine članove kolektivnog ugovora i to se već moglo započeti od momenta kad se došlo do podatka koliko je ljudi tehnološki višak kada krene školska godina – kazala je predsjednica Sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja USŽ Zehra Hadžić.
U Sindikatu obrazovanja ističu da bi kolovoz trebao biti u znaku radnih sastanaka i dogovora predstavnika Vlade i sindikata da bi se usaglasili zajednički koraci na prevazilaženju stanja u obrazovanju, a prije svega donijela rješenja koja bi u rujnu spriječila najavljeni generalni štrajk prosvjetara.
