Zapadni obavještajni i obrambeni dužnosnici upozoravaju na mogućnost daljnjeg ruskog zaoštravanja rata protiv Ukrajine i intenziviranja hibridnih napada na europske zemlje. Istodobno se govori o mogućoj novoj mobilizaciji u Rusiji, pritisku na NATO-ovo istočno krilo i planovima saveza za odgovor u slučaju šire eskalacije.
Rat u Ukrajini i sigurnosna situacija u Europi ponovno su u središtu pozornosti nakon novih upozorenja zapadnih obavještajnih i obrambenih dužnosnika. Prema procjenama koje prenose zapadni mediji, u Moskvi se pripremaju administrativni uvjeti za moguću novu mobilizaciju, dok bi Rusija istodobno mogla nastaviti s intenziviranjem hibridnih aktivnosti protiv europskih država.
Jedan obavještajni izvor rekao je za The Telegraph da su već vidljive administrativne pripreme koje bi omogućile takvu mobilizaciju, ako rusko vodstvo donese odluku o njezinu pokretanju.
Ukrajinske obavještajne službe još su krajem kolovoza tvrdile da Rusija priprema dodatni val mobilizacije, s planom pozivanja 300.000 ljudi u 2026. i još 300.000 u 2027. godini. Te tvrdnje temelje se na ukrajinskim obavještajnim procjenama i nisu neovisno potvrđene.
Strah od širenja hibridnog rata
Europski dužnosnici istodobno sve otvorenije upozoravaju na mogućnost novih ruskih hibridnih aktivnosti. U takve se scenarije ubrajaju napadi na infrastrukturu, sabotaže, kibernetičke aktivnosti te mogući napadi dronovima i drugim sredstvima.
Zabrinutost je dodatno pojačana procjenama da bi Moskva mogla pokušati testirati spremnost i reakciju članica NATO-a, osobito na istočnom krilu Saveza.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je izradu plana zaštite kritične nacionalne infrastrukture i obrambene industrije od mogućih sabotaža, dok je poljski premijer Donald Tusk upozorio na mogućnost ruskih raketnih napada na zemlje koje podupiru Ukrajinu, uz pokušaj da se takvi incidenti predstave kao slučajni.
NATO: „Savez je spreman“
U međuvremenu je predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, admiral Giuseppe Cavo Dragone, poručio da je savez spreman odgovoriti na moguću rusku eskalaciju na istočnom krilu.
Dragone je to rekao u Kopenhagenu tijekom sastanka 32 načelnika obrane država članica NATO-a. Istaknuo je da su savezničke strukture, vojnici i naoružanje spremni te da NATO nastavlja jačati svoje sposobnosti odvraćanja i obrane.
NATO-ov Vojni odbor na sastanku u Kopenhagenu raspravljao je o provedbi odluka donesenih na summitu u Ankari, uključujući jačanje kolektivnog odvraćanja i obrane, nove tehnologije i potporu Ukrajini.
Dragone je govorio i o ruskim potezima koji, prema njegovoj ocjeni, nastoje testirati savezničku odlučnost i oslabiti jedinstvo NATO-a. Poručio je da takvi pokušaji, prema njegovu stavu, neće postići taj cilj.
Zabrinutost zbog američkih snaga u Europi
Istodobno su dodatnu pozornost izazvali izvještaji o mogućem smanjenju američke vojne prisutnosti u Europi. Prema izvještajima koji se pozivaju na američke i zapadne dužnosnike, Pentagon razmatra opcije koje bi uključivale povlačenje oko 25.000 američkih vojnika iz Europe, dok bi u jednom od scenarija smanjenje moglo dosegnuti i 40.000 pripadnika, zajedno s dijelom zrakoplova, brodova i druge vojne opreme. Konačna odluka o tome nije donesena.
Takve informacije izazvale su dodatnu pozornost u europskim prijestolnicama u trenutku kada se sigurnosna situacija na kontinentu već smatra izrazito složenom.
Moskva pojačava ratnu retoriku
Ruski dužnosnici istodobno nastavljaju s oštrom retorikom prema NATO-u i europskim državama. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ovog je tjedna upozorio Europu na posljedice eventualnog napada na Rusiju.
U isto vrijeme Moskva je reagirala i na britansku potporu Ukrajini, upozorivši da bi britanski objekti u Ukrajini mogli biti smatrani legitimnim metama ako budu korišteni za pomoć napadima dugog dometa na Rusiju.
Velika Britanija je ranije ovog mjeseca najavila 100 milijuna funti pomoći za jačanje ukrajinske protuzračne obrane tijekom zime, uključujući sustave Patriot.
Macron: Ruska hibridna prijetnja se pojačala
Macron je upozorio da se ruska hibridna prijetnja prema Francuskoj i drugim europskim državama posljednjih tjedana pojačala. Prema njegovu tumačenju, cilj takvog djelovanja je zastrašivanje i slabljenje europske potpore Ukrajini.
Francuski predsjednik zbog sigurnosne je situacije sazvao sastanak s predstavnicima obavještajnih i sigurnosnih službi koji je trajao gotovo tri sata.
Istodobno se niz europskih država priprema za različite krizne scenarije. Njemačka priprema bolnice za mogući veliki sukob, Litva je ažurirala planove evakuacije, dok NATO provodi vojne vježbe u baltičkoj regiji.
Washington uveo nove sankcije Rusiji i Iranu
Dodatni pritisak na Moskvu stigao je i iz Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump 18. rujna potpisao je zakon „Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026“, kojim se proširuju zakonske sankcije, carine i druge mjere prema Rusiji te se produljuju postojeće sankcije prema Iranu.
Istodobno, Zastupnički dom SAD-a prethodno je usvojio zakon s 262 glasa za i 159 protiv, nakon što ga je ranije odobrio Senat.
Europa se priprema za različite scenarije
Dok Moskva nastavlja rat u Ukrajini i sve oštriju retoriku prema Zapadu, europske države pojačavaju pripreme za moguće poremećaje i sigurnosne incidente.
U središtu zabrinutosti više nije samo mogućnost izravnog konvencionalnog sukoba, nego i scenariji koji uključuju sabotaže, kibernetičke napade, dronove, udare na kritičnu infrastrukturu i druge oblike hibridnog djelovanja.
NATO pritom ponavlja da ima pripremljene obrambene planove za različite razine krize i da nastavlja jačati sposobnosti na istočnom krilu.
