30.7 C
Mostar
Subota, 19 lipnja, 2021

Hrvati bez Herceg-Bosne i HVO-a ne bi bili politički subjekt u BiH, Komšić nema legitimitet predstavljati Hrvate

Alija Izetbegović me pitao zašto sam ušao u projekt Herceg-Bosne i HVO-a, zbog čega? Rekao sam mu zbog Vas. Onog trenutka kad ste rekli za Ravno da to nije naš rat. Šta je nakon toga nama Hrvatima preostalo osim da se samoorganiziramo pa makar to vi svi zvali paratvorevinom- kazao je među ostalim Krešimir Zubak, prvi hrvatski član Predsjedništva BiH, prvi predsjednik FBiH i bivši predsjednik Herceg-Bosne, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Zubak je, u intervju Fedaralnom radiju, kazao kako ima svoje mišljenje koje ne mijenja, a to je da “kojim slučajem Hrvati nisu imali HVO i svoje političko rukovodstvo ne bi bili politički subjekt u BiH”.

-Bivša Jugoslavija je usvojila Međunarodni pakt o građanskim političkim pravima i između ostalog tamo stoji kao prvi član, pravo naroda na samoodređenje. U uvjetima kada u BiH na koju je izvršena agresija država nije mogla štiti svoje građane i narode onda se narod i građani imaju pravo samoorganizirati. I mi Hrvati smo se samoorganizirali. Kao što su se prije toga samoorganizirali i Bošnjaci u okviru Patriotske lige, još prije HVO-a. Dakle Patriotska liga kao vojno krilo SDA osnovana je, jer postojeće strukture vlasti u BiH nisu mogle odgovoriti na agresiju. I predsjednik Patriotske lige je bio predsjednik Predsjedništva BiH, podsjetio je Zubak.

– Na konstataciju novinarke Federalnog radija Jasminke tice da je Herceg-Bosna “za većinu paratvorevina”, a da su haške presude su “rekle svoje” kad je riječ o rukovodstvu Herceg-Bosne i zločinima koji su počinjeni u njeno ime, Zubak je odgovorio kako nisu počinjeni u ime Herceg-Bosne isto kao što ni zločini Armije BiH nisu počinjeni u ime BiH već su to činili pojedinci ili grupe.
-Znači nitko nije učinio zločin u ime Herceg-Bosne. Možemo li prihvatiti činjenicu da su i pripadnici Armije činili zločine? Pitan sam ja od Alije Izetbegovića: zašto si ti Krešo ušao, tko te je uvukao u taj projekt Herceg-Bosne i HVO-a? Ja sam mu rekao: Vi. Onog trenutka kad ste rekli za Ravno da to nije naš rat, što je nakon toga nama Hrvatima preostalo osim da se samoorganiziramo pa makar to vi svi zvali paratvorevinom, prihvatili ovako ili ne.

Kako je novinarka nastavila insistirati na presudama u Haagu čelništvu, “paratvorevine” Herceg-Bosne Zubak je kazao:

– Već osjećam da Vi stalno namećete taj narativ za Herceg-Bosnu, to da je paratvorevina. Nije. Herceg-Bosna je pravo naroda na samoopredjeljenje koje je i danas utkano u Ustav BiH koji je donesen na temelju Međunarodnog pakta o građanskim pravima i člana 1 tog Pakta.I ne vidim ništa sporno u njezinu postojanju.

Upitan bi li „treći entitet“ danas značio isto što i nekada Herceg-Bosna, Zubak je kazao kako nije zagovornik entitetskog uređenja BiH.

-Neki misle da jeste to rješenje, ja ne. To nije dobro, kao što nije dobar ni ovaj postojeći koncept na kojem počiva BiH, dva entiteta i tri naroda. To apsolutno ne vodi ka reintegraciji BiH, kazao je.

Upitan kaje li se što je ipak na kraju stavili svoj potpis na Dejtonski mirovni sporazum, odgovorio je kako u Dejtonu nema njegovog potpisa, u Parizu ima i to zato što je, kako je rekao, tako tražio Parlament FBiH od njega na način da su tako izglasali, a njegova dužnost kao predsjednika FBiH je bila da provede odluku Parlamenta.

-Dakle, to nije bila moja odluka. A ja da sam neposredno biran kao što danas biraju predsjednika RS-a ja to ne bih potpisao ni u Parizu, kazao je.

Zubak smatra kako nema reintegracije na konceptu dva entiteta i tri naroda.

-Nema. To je neko vrijeme funkcioniralo i može funkcionirati samo uz snažnu potporu Međunarodne zajednice, medijaciju, visokog predstavnika. Čim je to prestalo, prije petnaestak godina evo vidite, mi razgovaramo o razdruživanju i podjeli BiH. To su posljedice. Ne ide, iako u međunarodnoj zajednici konstantno tvrde ima rješenje. Sad se javlja Schwarz-Schilling, on zabrinut za BiH, a svoj dobro plaćeni mandat je prespavao. Sunovrat je počeo od njegove ere. Prestanak miješanja Međunarodne zajednice u svoje poslove, kazao je Zubak.

Upitan s kakvih političkih pozicija se ulazi u izmjene Ustava BiH, Zubak je rekao:

-Odlučio je o tome Sud u Strasbourgu, Ustav se mora mijenjati, to uopće nije sporno. I na tome je pogriješila Međunarodna zajednica, što nije insistirala na provođenju tih presuda, a pozivala se na princip vladavine prava. Taktika. Drugo bitno kada govorimo o izmjeni Ustava, a to je da se nema u vidu složenost BiH i njeno heterogeno društvo. Ovdje kada je riječ o izbornim pravima i funkcioniranju demokracije se ne mogu primjeniti pravila većinske demokracije, ali ni pravila pluralne demokracije koja se primjenjuje u homogenim nacionalnim društvima, ali su decentralizirana. Poput Njemačke recimo. Ili SAD. U BiH to ne može, kod nas mogu samo pravila konsocijacijske demokracije. I mi to imamo i to treba tako shvatiti. Sve drugačije se može nametnuti, ali to vodi raspadu BiH. Svako nametanje većinskog odlučivanja u strukturama vlasti. Dakle nama odgovara ovo kakvo je takvo je. A to podrazumijeva da imamo dvodomi parlament, kvalificiranu većinu, mogućnost veta ta paritetna i proporcionalna zastupljenost.

Upitan o Domu naroda Zubak je kazao:

-Dvodomi Parlament je naša realnost, pa i u SAD-u imate takav ustroj. Kongres i Senat. A SAD se smatra ovdje uzorom demokracije. I tamo Senat štošta blokira, a što dolazi iz Kongresa.

– A sad se trebamo ugledati na američki princip demokratije, a rekoste da kod nas ne može. Nama se kroz Dom naroda prelamaju raznorazne stvari. Ja sam kritičan prema politici HDZ-a, ali ne znači da u nekim stvarima HDZ BiH nije u pravu. Kada je riječ o Izbornom zakonu, vratimo se na spomenuti Međunarodni pakt i pravo naroda na samoodređenje. A pravo na samoodređenje ne znači i automatski pravo na osamostaljenje ili otcjepljenje, kako to neki tumače. Vi to pravo možete ostvariti i unutar BiH. To je tako i sve dok postoji taj pakt mi moramo imati mehanizme i instrumente u vlasti koji osiguravaju tu mogućnost. U suprotnom, ako se to narodu ne omogući onda taj narod ima pravo na osamostaljenje. To se ne odnosi na Dodika, koji može tražiti osamostaljenje, ali nije upravu, jer Srbi imaju sve mehanizme da zaštite svoje prava i interese, kazao je Zubak te dodao:

-Ne slažem se s njihovim rješenjima oko provedbe odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić. Mislim da je to politički neispravno. To je greška, ali nije greška što HDZ traži da se to provede i nije greška što HDZ ukazuje na probleme. HDZ je upravu kad kaže da se pravo legitimnosti zloupotrebljava. Ja ne ulazim u konkretna rješenja, ali smatram da treba u procesu izmjene Izbornog zakona provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kao što treba provesti i odluke Suda u Strasbourgu. A legitimno predstavljenje? Reći ću vam samo jedno. Ako nemate to barem dijelom onda ne možete realizirati ono što stoji u Ustavu BiH, a to su potrebe i intersi jednog naroda, ako tom narodu netko drugi bira predstavnike. I apropo komentara iz Njemačke i Bode Webera, treba reći da i Belgija ima dvodomi parlament u koji se biraju ljudi tako što flamanski kolegij izbornog tijela bira jedan broj Flamanaca. Kao i svi drugi koji žive u Belgiji. To je legitimnost.

Upitan što misli o Draganu Čoviću, kazao je:

Za mene je politika koju je on nametnuo u HDZ-u u dobrom dijelu pogrešna politika. Ali u nekim stvarima ima apsolutno pravo.

Zubak je kazao kako je Čović prihvatio uređenje Mostara mimo svih pravila, a ako jeste zašto nije insistirao i na istom statusu za Travnik? -Ja bih to tako postavio, dodao je.

– Smatrate li da HDZ BiH u EU insitucijam ima dobre lobiste i podršku za svoje zahtjeve?

Upitan mješa li se Hrvatska u unutarnja pitanja kad je riječ o Izbornom zakonu, Zubak je kazao:

-I ovo sad što sam rekao da dolazi iz Njemačke je također miješanje u unutarnje odnose. Šta oni imaju s tim, s našim Izbornim Zakonom? Jesmo li se mi njima miješali? Neka poštuju načela međunarodnog prava o miroljubivoj koegzistenciji. A kad je riječ o Hrvatskoj, načelno da, mogli bismo reći da se miješa, ali ima tu specifukum, a to je mirovni sporazum čiji su potpisnik, tako da ona u izvjesnoj mjeri može komentirati, ali i oni trebaju paziti. Mislim da ipak ne izlaze iz okvira. Žele izmjenu Izbornog zakona, ali ne daju konkretna rješenja. Daju ih Njemačka i Bodo Weber.

Upitan koliko će ti posljednji stavovi na međunarodnom planu utjecati na dalji tok priče o izbornim i ustavnim promjenama, Zubak je kazao:

-E to bih volio i sam vidjeti. To me jako zanima. EU jeste ona koja može utjecati, jer smo aplicirali za članstvo, ali opet kažem nije Njemačka EU i ako se usvoji konsenzusom u EU nešto što je vezano za BiH Hrvati i bilo tko ovdje ne bi to trebalo opstruirati. Pa čak i kad riječ o legitimnom predstavljanju. To se mora poštivati, ali samo ako se usvoji konsenzusom.

Upitan nije li izravni pokazatelj da se Hrvatska se miješa u naše unutarnje stavri i osporava postojeće zakone primjer ignoriranja trenutnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Zubak je odgovorio:- Ne. Između legalnost i legitimiteta ne postoji korelacija. Željko Komšić jeste legalan, ali nije legitiman. Odmah da to kažem i naglasim.

Upitan a tko je taj tko dovodi u pitanje nečiji legitimitet, u ovom slučaju Komšićev, Zubak je odgovorio: -Hrvati u BiH. On nema podršku naroda iz kojeg dolazi. Na konstataciju kako se HDZ koji osporava legitimitet Komšiću poistovjećuje s Hrvatima, Zubak je odgovorio: -Ogromna većina Hrvata koji nisu HDZ, intelektualci, svećenici, domoljubi i patriote spram BiH su jasno rekli da on nije legitiman. I nije- to i ja kažem. Legitimitet je kad dođete među svoj narod i oni vam daju apsolutnu podršku bez da ste i izabrani.

Na upit novinarke “što trebamo, brojati krvna zrnca? Tko je za koga glasao? i tvrdnju da je “to ružno” Zubak je uzvratio: -Jeste, ali ružnije je da se priča kako lijeva strana, neparni brojevi glasaju za Džaferovića, a parni za Komšića.

Na upit o konstitutivnost i konstituentnost, Zubak je kazao kako ovo prvi put govori.

-Prvi put sad govorim Vama. Upravo sam ja u devetom draftu Ustava BiH u Dejtonu napokon ishodio odredbu o konstitutivnosti. To nije moj izum već sam na tom insistirao. Konstitutivni smo. Čuo sam sad i za tu konstituentnost. To je isto. I znači temeljni, osnovni, sastavni. U osnovi je sve to isto. Nisu to Amerikanci pisali, na tome sam ja insistirao.

Upitan o non paperu o prekrajanju granica na Blakanu, kazao je:

-Rekao sam već da na ovom konceptu, ne vidim mogućnost reintegracije BiH bez snažnog pritika Međunarodne zajednice. Skeptik sam. Čim prestane taj pritisak Vi vidite kao ti procesi vode na Balkanu. Nisam siguran sudeći prema rasploženju Međunarodne zajednice da će se to mijenjati. Mi smo propustili povijesnu šansu 1995-te kad samo došli prvi puta koliko toliko u vojnom i diplomatskom smislu došli u egal situaciju. Kad se moglo doći do rješenja koje bi bilo i pravedno i funkcionalno i koje bi zadovoljavalo prava i interese naroda. Ali drugi su odlučili drugačije. Ja nisam bio taj. Ništa ne prigovaram predstavnicima srpskog naroda koji su izborili svoje, ali prigovaram drugima. Ja sam zaobiđen. Krucijalne odluke nisu donesene u Dejtonu. Već u New Yorku i u Ženevi. I potpisali su ih Šaćirbegović, Milutinović i Granić. Ja sam zaobiđen. A zašto je naprimjer Šaćirbegović potpisao dva entiteta to treba pitati njega i politiku koja je stajala iza njega, kazao je Zubak./

Najnovije: