PROTIVNIK DIGITALNIH MEDIJA U ŠKOLI
BISTE LI DJECI DALI ČAŠU VINA? ONDA IM NEMOJTE DATI NI MOBITELE”, kaže svjetski poznati psihijatar i neuroznanstvenik Manfred Spitzer: Korištenje tehnologije je kao korištenje alkohola
Vrlo slikovito i znanstveno utemeljeno o tome je na netom okončanom 14. Weekend Media Festivalu u Rovinju govorio Manfred Spitzer, svjetski priznati psihijatar i neuroznastvenik, autor globalnog bestselera “Digitalna demencija”, nakon koje je uslijedila još jedna uspješnica “Usamljenost”, dok je u najnovijoj “Epidemija pametnih telefona” otvorio novu Pandorinu kutiju, odnosno osvrnuo se na jedan od najvažnijih problema suvremenog čovjeka, a to je fenomen pametnog telefona i posljedica koje ima ne samo na njegovo psihičko i fizičko zdravlje, već i na obrazovanje i cijelo društvo.
I opet je pogodio u srž problema, te privukao golemu pozornost javnosti i struke. “Ispada da sam ja ovdje glavni negativac jer pričam o opasnostima i posljedicama digitalnih tehnologija”, bila je uvodna rečenica Manfreda Spitzera, velikog autoriteta na području psihijatrije i neuroznanosti. Iako najpoznatiji po tvrdnjama da pametni telefoni, digitalni asistenti, računala, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom smanjuju ili poništavaju mentalni napor, pa se javlja ovisnost o tehnologiji, a psihičke sposobnosti čovjeka sve više slabe, i sam je istaknuo da posjeduje pametni telefon, koristi kompjuter, no naglasio je da su to fantastični alati za posao, ali ne i fantastično sredstvo s kojim naša djeca trebaju provoditi slobodno vrijeme. Istaknuo je da ponekad nismo svjesni negativnog utjecaja koji pametni telefoni mogu imati na naš život i zdravlje, te je objasnio kako pretjerano korištenje pametnih telefona može otežati naše razmišljanje i narušiti kreativnost, dok zbog određenih sadržaja koje pregledavamo može dovesti do smanjenja empatije i solidarnosti, obrazovanja, vremena koje boravimo u prirodi i povećanja osjećaja usamljenosti.
Opasnosti i posljedici su podcijenjeni i o njima se ne razgovara, primjećuje. “Pametni telefon trenutno koristi pola svjetske populacije, što je 3,8 milijarda ljudi i to je najprodavaniji gadget na kojem najviše ljudi provodi najviše vremena. Mladi Južnokorejanci dnevno na njemu provode 5,5 sati dnevno. U SAD-u djeca provode 8 do 9 sati dnevno na digitalnim medijima, od čega najviše na pametnim telefonima koji su nam uvijek u džepu i već ih dajemo na korištenje osmogodišnjaku, a to je problematično”, smatra Spitzer te kreće u šokantno suočavanje s posljedicama. Pritom valjda naglasiti da su otkrića bazirana na znanstvenim analizama i istraživanjima oko 3.000 znanstvenih radova.
Plavi ekran pametnog telefona primarni je uzrok nesanice i lošeg držanja te smanjenog kretanja koje vodi do pretilosti, a ona potom uzrokuje dijabetes i visoki tlak koji je nerijetko pretkazatelj srčanog i moždanog udara.
No, ono na što se Spitzer posebno osvrnuo je rastući problem kratkovidnosti (miopije). Ona se događa kada izoštravamo pogled na predmet koji je udaljen dvadesetak centimetara od našega lica poput mobitela. Oko se tim procesom počinje izduživati što uzrokuje kratkovidnost. A kada dijete postane kratkovidno u ranoj dobi, mogu proizaći drugi vrlo ozbiljni zdravstveni problemi. “Kratkovidnost je rizični faktor za 4 najveća uzročnika sljepoće, a to su makularna degeneracija, ablacija mrežnice, glaukom i siva mrena. Deset posto ljudi oslijepi zbog kratkovidnosti. U Kini bi ta brojka iznosila 70 milijuna slijepih osoba i zbog toga je Kina, između ostalog, početkom školske godine zabranila pametne telefone u školama. “Zbog konstantnog gledanja u ekran za vrijeme lockdowna oči su brže rasle i to će dovesti do porasta kratkovidnosti”, upozorio je. “Boravak na otvorenom je dobar način da se spriječi miopija. Djeca ne izlaze van i to nikao nije dobro po njih, ni za razvoj oka”, zabrinut je i dodaje da ne postoji ispravan način gledanja na telefon.
S druge strane na psihičkoj razini vidljiva je sve prisutnija anksioznost i depresija, ali i rast samoubojstva. “Više vremena na internetu donosi veću mogućnost samoubojstva”, istaknuo je. Potkrijepio je to velikim istraživanjem provedenim u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koje je pokazalo negativne posljedice Facebooka na djevojčice. Prema tom istraživanju 13-godišnje djevojčice koje provode dva sata dnevno na Facebooku imaju dvostruku veću šansu obolijevanja od depresije s 18 godina. Zapanjujuća u ovoj priči je činjenica što je Facebook svjestan tih podataka, a u javnosti ih potkopava, kako je Wall Street Journal dokazao u nedavnoj istraživačkoj seriji članaka The Facebook Files.
Posljedice ovisnosti koje stvara pretjerano korištenje tehnologije potkrijepio je snimkama mozga u kojem su centri ovisnika o mobitelu ili internetu slični ovisnicima na kokainu. Spitzer se dalje u svom predavanju osvrnuo i na dugoročne posljedice na kognitivni razvoj djece. Istraživanja pokazuju kako djeca koja provode više vremena gledajući u ekran postaju s vremenom manje bistra. On smatra da djeca u vrtićima i nižim razredima osnovne škole uopće ne trebaju koristiti pametne telefone, laptope i tablete. Za svoje tvrdnje ima i argumente. “Svjetska zdravstvena organizacija jasno kaže – manje je bolje, kada se radi o djeci. Njihovi se mozgovi još uvijek razvijaju. Ako oduzmete input koji trebaju kako bi razvili svoje mozgove, razvijat ćete mentalne probleme. To je iscrpno istraženo. Znamo da što više dvogodišnjaci provode vremena pred ekranom, manje će biti kognitivno razvijeni kada budu imali tri godine” kaže.
Druga istraživanja pokazuju da isto vrijedi za adolescenciju.
“Imamo sve podatke koji pokazuju da digitalni mediji oštećuju razvitak mozga. Uz sve to, uzrokuju ovisnost jer imaju te karakteristike, stalno ih morate gledati, uzimaju vam pažnju i slično. Slično je alkoholu, zar ne? Vi i ja ga možda konzumiramo. Tu i tamo popijemo čašu vina. Biste li dali čašu vina djeci kako biste je naučili kako ga koristiti? Naravno da ne bi, jer znamo da šteti i nije dobro za razvitak mozga”, objasnio je Spitzer.
Nema ni pozitivno mišljenje o digitalizaciji kurikuluma odnosno postavljanju računala/tableta u svaki razred. Smatra kako takvi uređaji nazaduju proces učenja i kao dokaz tome navodi nekoliko istraživanja koja su pokazala kako su razredi bez ikakvih alata bolje rješavali svoje zadatke. Dapače, prema PISA testiranju, pokazalo se kako na istom najbolje prolaze “siromašnije” zemlje koje nisu uvele računala i tablete u škole. Naveo je i primjer istraživanja u Velikoj Britaniji a koje je obuhvatilo 90 škola koje su zabranile pametne telefone. “Utvrdili su da se djeca poboljšavaju. Uz to, u ovakvim se istraživanjima uvijek pokaže da se ona djeca koja su na nižoj razini znatno poboljšaju”, ističe Spitzer i dodaje da bismo tehnologiju trebali koristiti na dobrobit svih, ali ne na štetu djece.
“Najgora stvar koju možete napraviti u obrazovanju je uvesti digitalne medije u školi”, gorljiv je. “Digitalni mediji stvaraju ovisnost i zaustavljaju rast mozga i razvoj govora. Ni 8-godišnjak, 10-godišnjak pa čak 12-godišnjak ne bi trebao imati pametni telefon”, mišljenja je Spitzer. Ipak, kaže da se s druge strane roditelji boje da će zbog zabrane korištenja mobitela ili društvenih mreža njihova djeca biti izolirana od svojih vršnjaka koji ih koriste. Spitzer u takvim zabranama ne vidi takve opasnosti jer smatra da ako djeci branimo slatkiše kako ne bi uništili zube, zašto im onda ne bi branili pametne telefone? “Manje je bolje”, stalno ponavljao i zaključio. “Ono što djetetu ne date od prvoga dana, nećete mu morati zabranjivati do kraja života.”
Na kraju je slikovito pametne telefone usporedio i s jednom starom praksom koja je bila popularna prije 100 godina: umirivanje bebe s krpom umočenom u alkohol. Kako se danas zgražavamo na taj čin, tako ćemo se jednog dana zgražati na korištenje pametnih telefona i tableta kao sredstva umirivanja, zaključuje.
Ulio je nade činjenicom da se mozak stalno mijenja. Način da se spriječi negativne promjene, odnosno demenciju koja postaje veliki problem u starijoj dobi, vidi u edukaciji u ranijoj. “Što je osoba obrazovanija, to je manja mogućnost demencije”, zaključio je.
