Naslovnica Zanimljivosti Obitelj Kako su mentalne mape jednoj mami pomogle da završi fakultet, a njezinoj...

Kako su mentalne mape jednoj mami pomogle da završi fakultet, a njezinoj djeci danas olakšavaju učenje?

Dok neka djeca usvajaju gradivo bez problema, druga jednostavno nemaju motivaciju za učenje ili uče s poteškoćama. Posebno u ovo, za sve nas, kako učenike i nastavnike, tako i roditelje, baš čudno vrijeme odvijanja nastavnog procesa.

Mi kao roditelji, želimo im pomoći, pa tražimo način i iskustva drugih roditelja. Sasvim spontano sam nedavno na ovu temu nadošla u razgovoru s prijateljicom Danijelom Tepurić i doznala kako je ona već odavno pronašla put do lakšeg učenja- tehnikom mentalnih mapa.

Danijela ima troje školske djece. No, s tehnikom mentalnih mapa zapravo se susrela puno ranije-na fakultetu. A danas svojoj djeci olakšava usvajanje gradiva upravo tom metodom.

Mentalne mape su slikovit prikaz informacija. Naziv im je dao profesor i psiholog Tony Buzan, a najčešće se koriste za prezentaciju ideja ili kao tehnika koja olakšava pamćenje kompleksnog sadržaja informacija. Je li zaista i moguće, te kako, Danijela je podijelila svoja iskustva s nama.

Jesu li i kako doista mentalne mape put do lakšeg učenja?

Mentalne mape su metoda učenja koja kod djece i odraslih razvija fotografsko pamćenje. Veoma je interesantno da ne postoje manje ili više inteligentna djeca, da neka djeca slabije pamte, da škola nije za njih i sl. Pitanje je samo koliko djecu možemo zainteresirati i držati skoncentriranom. Naročito u onim oblastima koja im nisu interesantna, a jednom nastavniku je veoma teško biti interesantan za svako dijete u razredu, jer smo svi različiti. Dolazimo do mentalnih mapa ili Mapa uma. Evo kako funkcioniraju u praksi. Dijete sve što pročita i zapamti mora prenijeti na papir, igrati se bojama i poći od osnove, a sve ostalo se grana samo od sebe. Tako nastaje novi temelj znanja, zauvijek ucrtan u mozgu.

Što je tebe dovelo do ove metode učenja?

Bila sam na četvrtoj godini fakulteta, dvoje male djece, posao, kuća…..i na granici da odustanem. Želja da završim je bila ogromna, a prostora za učenje jako malo. Zapravo, moje vrijeme za učenje je bilo- vrijeme za spavanje. Tako preumorna, nisam ništa pamtila. Jedan prijatelj mi je rekao da postoje Mentalne mape, da ih on sam nije koristio, ali je čuo da su dobre. Naručila sam sve knjige od Tony Buzana i tu je krenulo. Učila sam dugo u noć, crtala i bila veoma smiješna mojoj obitelju. Prelazila sam po 100 stranica za noć. Pred ispit pogledam slike i to je bilo moje ponavljanje. Kad mi postave pitanje, slika jednostavno dolazi pred oči i odgovor automatski izlazi. Možda ovako zvuči nevjerojatno, ali je stvarno istinito.

Koliko je u prosjeku potrebno vremena za usvajanje jedne lekcije, npr. tvog djeteta u gimnaziji?

Moj sin, koji je drugi razred gimnazije, jednu lekciju, primjerice iz biologije uči 15 minuta. Veoma je interesantno da on ne voli da slika, nikada nije volio likovno. Ovo namjerno naglašavam, jer postoje stajališta da djeca koja ne vole da crtaju, zapravo ne vole ni Mentalne mape. No, to nije istina. On koristi samo flomastere u drugim bojama i piše osnove na grane mape.

Cijeli intervju možete pročitati na www.momslifestyle.blog.