Suđenje Anisu Kalajdžiću za ubojstvo Aldine Jahić u Mostaru predstavlja prvi test primjene novih odredbi Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine koje uvode ubojstvo žene na temelju spola kao zasebno kazneno djelo, a ishod postupka mogao bi postaviti standarde za buduće istrage i sudsku praksu u slučajevima femicida.
Kalajdžić se pred Županijskim sudom u Mostaru tereti za teško ubojstvo žene i neovlašteno posjedovanje oružja. Ovo je prvi slučaj u Federaciji BiH u kojem je podnesena i potvrđena optužnica za kazneno djelo „Teško ubojstvo žene“ iz članka 166a Kaznenog zakona FBiH.
Kazna do 45 godina zatvora
Zakon propisuje da će se osoba koja počini ubojstvo žene na temelju spola kazniti kaznom zatvora od najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom, koji može trajati do 45 godina.
Prilikom utvrđivanja ovog kaznenog djela, sud bi trebao uzeti u obzir je li žrtva bila bliska osoba, je li ju počinitelj prethodno zlostavljao, je li bila u odnosu podređenosti ili ovisnosti te je li djelo počinjeno u okolnostima seksualnog nasilja, neravnopravnih odnosa ili drugih okolnosti koje ukazuju na rodno uvjetovano nasilje.
Test za institucije
Direktorica TPO fondacije i doktorica znanosti iz područja rodnih studija, Zilka Spahić-Šiljak, smatra da će ovaj postupak pokazati je li uvođenje femicida u Kazneni zakon bila samo formalna promjena ili početak stvarne promjene u načinu na koji pravosuđe shvaća rodno uvjetovana ubojstva žena.
„Ovo će biti svojevrsni test za institucije, hoće li se slučaj svesti samo na posljednji čin ili će se ispitati cijeli kontekst koji mu je prethodio – kontrola, posesivnost, prijetnje, nadzor i zastrašivanje“, rekla je Spahić-Šiljak za Fenu.
Naglasila je da se takvo ubojstvo ne smije predstavljati kao iznenadna tragedija, već se mora promatrati kao mogući završni čin dugotrajnog nasilja.
„Sama presuda ne može vratiti Aldinu u život, ali može uspostaviti standard prema kojem će se budući slučajevi ozbiljnije prepoznavati, istraživati i procesuirati“, rekla je.
Što je femicid
Adisa Zahiragić, sutkinja Županijskog suda u Sarajevu, također smatra da će slučaj biti važan za razvoj sudske prakse jer će femicid kao kriminološki i pravni koncept postati vidljiviji u radu pravosuđa.
Objasnila je da femicid nije svako ubojstvo žene, već ubojstvo vezano uz njezin spol, rodnu ulogu i nejednake odnose moći, kojem često prethode različiti oblici fizičkog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog nasilja.
Kako bi se dokazala rodno uvjetovana priroda ubojstva, rekla je, posebno će biti važni dokazi o prethodnom zlostavljanju i odnosu počinitelja sa žrtvom.
„Njihova relevantnost prepoznaje se kroz svjedočenja, medicinsku dokumentaciju, podatke centara za socijalni rad i nevladinih organizacija, boravak žrtve u sigurnoj kući, kao i prethodno izrečene zaštitne mjere“, rekla je Zahiragić za Fenu.
Sudska praksa
Ocijenila je da će trebati vremena da se uspostavi sudska praksa, ali i da šira zajednica prevlada predrasude prema kojima bi žene trebale biti podređene muškarcima.
Kontinuirana edukacija sudaca, tužitelja, policajaca i zaposlenika centara za socijalni rad, prema njezinim riječima, i dalje je potrebna, jer samo donošenje zakona ne znači da je problem u potpunosti shvaćen ili da će se femicid zaustaviti.
Iz Fondacije „Aldina Jahić“ poručili su da nijedna presuda ne može vratiti Aldinu niti ublažiti bol njezine obitelji, ali da institucije moraju pokazati da su sposobne procesuirati takve slučajeve na način koji prepoznaje njihovu pravu prirodu.
„Ovo je prilika da se postigne pravda i pošalje poruka da je ovo prvi slučaj izravnog progona femicida, ali se nadamo da će biti posljednji slučaj u kojem će žena izgubiti život zbog rodno uvjetovanog nasilja“, rekli su iz Fondacije.
Kako će novi zakon funkcionirati u praksi
Ovaj slučaj ima i širi značaj za Fondaciju jer predstavlja priliku da se vidi kako će novi zakon funkcionirati u praksi i može li postaviti standarde za buduće slučajeve.
Istaknuli su da pravno priznanje femicida predstavlja važan i dugo očekivani korak naprijed jer priznaje da femicid nije samo ubojstvo žene, već najteži oblik rodno uvjetovanog nasilja koji zahtijeva poseban pravni odgovor.
Međutim, očekuju da policija, tužiteljstva i sudovi osiguraju kvalitetne istrage, pravilnu pravnu kvalifikaciju kaznenog djela, učinkovite i transparentne postupke te sankcije koje su primjerene težini počinjenog kaznenog djela.
Zaklada je zahvalila Županijskom sudu u Mostaru što je omogućio obitelji, prijateljima i zainteresiranoj javnosti da prate postupak, ocjenjujući da je transparentnost važna za povjerenje građana u pravosuđe.
Odvjetnik očekuje maksimalnu kaznu
Odvjetnik obitelji Jahić Damir Alić ranije je izjavio da očekuje da će Kalajdžić, ako bude proglašen krivim, dobiti maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora.
Izvršni direktor Zaklade „Ujedinjene žene“ Banja Luka Gorica Ivić upozorila je da femicid nije izoliran čin, nego najteži oblik rodno zasnovanog nasilja koji proizlazi iz duboko ukorijenjenih nejednakosti i neravnopravnih odnosa moći između muškaraca i žena.
Zbog toga, kako je istaknula, postupak ne smije biti usmjeren samo na čin ubistva, nego mora obuhvatiti prethodno nasilje, prijetnje, kontrolu, diskriminaciju, odnos optuženog i žrtve te sve druge okolnosti koje bi mogle ukazivati na rodno zasnovanu prirodu djela.
“Femicid najčešće nije iznenadan događaj, nego krajnji rezultat eskalacije nasilja, kontrole i nekažnjivosti ranijih oblika zlostavljanja”, kazala je Ivić.
Navela je da kazna ima i preventivnu ulogu te da ishod postupka može poslati poruku da će počinioci biti kažnjeni, ali i doprinijeti povjerenju građana u pravosudni sistem.
3.397 prijava kaznenog djela nasilja u obitelji
Prema podacima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH koje je dostavila Fondacija “Udružene žene”, tijekom 2025. godine u BiH evidentirano je 3.397 prijava kaznenog djela nasilja u obitelji, u odnosu na 2.912 prijava godinu ranije.
U Federaciji BiH broj prijava povećan je sa 1.741 u 2024. na 2.297 u 2025. godini. Tijekom prošle godine u Federaciji je doneseno 190 osuđujućih presuda sa zatvorskom kaznom, 19 presuda kojima je izrečena novčana kazna i 361 uvjetna osuda.
Ivić je upozorila da se država ne može zaustaviti na donošenju novih kaznenopravnih odredbi, već mora djelovati u skladu s principom dužne pažnje i preduzeti sve razumne i dostupne mjere kako bi spriječila nasilje i zaštitila žene.
To podrazumijeva kvalitetnu procjenu rizika, brzu razmjenu informacija između policije, tužiteljstva, sudova i centara za socijalni rad, hitno izricanje i nadzor zaštitnih mjera te dostupnu pravnu, psihološku i ekonomsku podršku ženama izloženim nasilju.
Spahić-Šiljak upozorila je da u slučajevima nasilja često ne zakaže samo jedna institucija, nego cijeli lanac zaštite.
“Policija možda evidentira incident kao svađu, centar za socijalni rad nema potpunu informaciju o ranijim prijavama, tužiteljstvo ne procijeni dovoljno ozbiljno opasnost, a sud izrekne mjeru čije se provođenje kasnije ne nadzire. Kada svaka institucija vidi samo mali dio slučaja, gubi se ukupna slika eskalacije nasilja”. kazala je.
Sigurnosni signali
Prijetnje smrću, uhođenje, opsesivna kontrola, kršenje zabrane prilaska, pristup oružju, izolacija žrtve i nasilje nakon prekida veze moraju se, prema njenim riječima, tretirati kao ozbiljni sigurnosni signali.
Sugovornice Fene smatraju da sistem ne smije teret zaštite prebacivati na ženu tako što će se od nje očekivati da promijeni broj telefona, adresu, posao, svakodnevne navike ili mjesto stanovanja, dok se ponašanje nasilnika nedovoljno ograničava.
Suglasne su da zakon predstavlja neophodan, ali ne i dovoljan korak te da borba protiv femicida počinje mnogo prije sudskog postupka – prepoznavanjem rizika, pravovremenom reakcijom institucija, zaštitom žena i promjenom društvenih stavova koji kontrolu, posesivnost i ljubomoru još predstavljaju kao prihvatljive dijelove partnerskih odnosa.
“Zakon može i treba kazniti počinitelje, ali samo promjena društvenih stavova može smanjiti broj budućih počintelja”, zaključila je Spahić-Šiljak.
