Poslodavac je kontaktirao i agenciju koja ih je dovela, ali ni oni nisu imali nikakve informacije o tome gdje se radnici nalaze.
Nedostatak domaće radne snage posljednjih je godina natjerao poslodavce širom Republike Srpske na angažiranje radnika iz trećih zemalja. Većina njih uredno radi, poštuje ugovore i bez problema se uklapa u novu sredinu. Međutim, pojedini slučajevi otvaraju pitanje dolaze li svi strani radnici u BiH isključivo zbog posla ili nekima radna dozvola služi tek kao karta za daljnji put prema zemljama Europske unije.
Upravo o tome svjedoči vlasnik jedne banjalučke tvrtke koji je, zbog nedostatka radnika, angažirao nekoliko stranih državljana preko agencije specijalizirane za njihovo zapošljavanje.
“Iz agencije su mi objasnili koje uvjete moram ispuniti, koliku plaću osigurati i sve ostale procedure. Sve sam ispoštovao i mogu reći da sam bio zadovoljan njihovim radom. Neki su bili bolji, neki slabiji, ali generalno nisam imao primjedbi”, ispričao je vlasnik tvrtke za Srpskainfo.
Dodaje da su radnici bili korektni i da su ih povremeno, nakon napornog radnog dana, čak i dodatno nagrađivali i častili. Međutim, problemi su počeli onog trenutka kada je isplaćena prva plaća.
Prazna kuća nakon prve plaće
“Tog dana sve je bilo u redu. Bili su zadovoljni zaradom i ništa nije ukazivalo na problem. Međutim, već narednog jutra nisu se pojavili na poslu. U početku smo mislili da su prespavali ili zakasnili, pa nismo odmah reagirali. Kada je prošlo nekoliko sati, poslali smo jednog radnika do kuće u kojoj su bili smješteni”, kaže sugovornik.
Ono što je tamo zatekao izazvalo je nevjericu. Kuća je bila prazna. Nije bilo ni njih ni njihovih stvari, kao da su preko noći nestali. Poslodavac je kontaktirao i agenciju koja ih je dovela, ali ni oni nisu imali nikakve informacije o tome gdje se radnici nalaze.
Prema informacijama do kojih je naknadno došao, radnici su nakon isplate dio novca poslali svojim obiteljima, a ostatak podigli s računa.
“Od tada ih više nitko nije vidio. Zato se pitam jesmo li mi njima samo usputna stanica na putu prema Europskoj uniji ili je riječ o nekom drugom problemu”, ističe ovaj poslodavac, dodajući kako je čuo da je i ranije bilo sličnih slučajeva u Banjaluci.
Stručnjaci upozoravaju na zloupotrebe sustava
Pitanje kontrole stranih radnika sve češće se postavlja kako njihov broj u BiH raste. Stručnjaci upozoravaju da među ljudima koji legalno dolaze na temelju radnih dozvola može biti i onih kojima posao nije krajnji cilj. Prema njihovim riječima, pojedini strani državljani mogu provesti mjesec ili dva radeći u BiH, čekajući priliku ili tražeći način da se ilegalno prebace u neku od zemalja Europske unije.
Takva praksa, ukoliko postane učestalija, mogla bi predstavljati ozbiljan izazov za nadležne institucije. Ipak, sugovornici naglašavaju da ne treba stvarati pogrešnu sliku o svim stranim radnicima. Većina njih dolazi pošteno raditi i zaraditi za život, dok su incidenti i problemi rijetki.
Međutim, pojedinačni slučajevi nestanka radnika bez ikakvog objašnjenja pokazuju da postoji prostor za zloupotrebe sustava radnih dozvola, zbog čega se otvoreno postavlja pitanje – tko zapravo kontrolira strane radnike nakon što uđu u BiH i jesu li nekima od njih naša vrata samo prolazna stanica prema Zapadu.
