Jutarnje temperature već su iznad 30 stupnjeva, a tijekom dana očekuje se još veći toplinski pritisak. Stručnjaci upozoravaju da ovakve vremenske prilike ne treba shvaćati olako – evo što možete učiniti kako biste zaštitili organizam i lakše podnijeli vrućinu.
Mostar se jutros probudio u pravom ljetnom paklu. Temperature su već u ranim jutarnjim satima prešle 30 stupnjeva, što je jasan znak da stanovnike grada na Neretvi očekuje još jedan iznimno vruć i naporan dan.
U takvim uvjetima visoke temperature vrlo brzo postaju više od obične ljetne neugode. Organizam se mora neprestano prilagođavati toplini, zbog čega se povećavaju opterećenje srca i krvotoka, gubi više tekućine znojenjem, a osjećaj umora, iscrpljenosti i malaksalosti može se pojaviti puno brže nego inače.
Posebno teško bit će onima koji tijekom dana moraju boraviti na otvorenom, raditi fizičke poslove, putovati ili se kretati po užarenom gradskom asfaltu. Zato je tijekom ovakvih dana najvažnije prilagoditi dnevni ritam vremenskim uvjetima i izbjegavati nepotrebno izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana.
Voda mora biti pri ruci tijekom cijelog dana. Ne treba čekati da se pojavi jaka žeđ kako bi se počelo piti. Tijekom velikih vrućina organizam tekućinu gubi puno brže nego što mnogi primjećuju, pa je redovita hidracija jedan od najvažnijih načina zaštite od toplinskog stresa.
Ako je moguće, fizičke aktivnosti trebalo bi obavljati u ranim jutarnjim ili kasnijim večernjim satima. Razdoblje oko sredine dana najbolje je provesti u hladu, klimatiziranom prostoru ili barem u dobro prozračenoj prostoriji. Oni koji moraju biti vani trebali bi potražiti hlad kad god je to moguće, nositi laganu i prozračnu odjeću te zaštititi glavu od izravnog sunca.
Poseban oprez potreban je prilikom ulaska u automobil. Vozilo parkirano na suncu za vrlo kratko vrijeme može postati iznimno vruće. Zato prije vožnje treba dobro provjetriti automobil, a tijekom putovanja voditi računa o dovoljnoj količini vode.
Ni prehranu ne treba zanemariti. Tijekom izrazito toplih dana bolje je birati laganiju hranu, više voća i povrća te izbjegavati pretjerano obilne i teške obroke. Alkohol također nije dobar izbor za hidrataciju jer može dodatno pridonijeti gubitku tekućine.
Najveći oprez potreban je kada su u pitanju starije osobe, mala djeca i osobe koje imaju zdravstvene tegobe. Njihov organizam teže se prilagođava ekstremnim temperaturama pa je važno redovito provjeravati jesu li dovoljno hidrirani i nalaze li se u rashlađenom prostoru.
Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, izrazita slabost, ubrzano disanje ili ubrzan rad srca mogu biti znakovi da je organizam previše opterećen vrućinom. U takvoj situaciji potrebno je odmah prekinuti fizičku aktivnost, skloniti se u hlad ili rashlađen prostor i početi se postupno hladiti. Ako se stanje pogoršava ili se pojave ozbiljni simptomi, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Mostarci su na visoke ljetne temperature navikli, ali 30 i više stupnjeva već u jutarnjim satima nije situacija koju treba podcjenjivati. Pred nama je dan u kojem će hlad, voda i klimatizirani prostori mnogima biti najbolji saveznici.
Zato danas – bez nepotrebnog izlaganja suncu, s bocom vode pri ruci i što manje fizičkog napora u najtoplijem dijelu dana. Ljeto može biti lijepo, ali kada temperatura ode u ekstrem, organizam vrlo brzo pokaže koliko mu je zapravo teško.
