U nešto više od tri godine stiglo 56 zahtjeva, a državljanstvo BiH po osnovi osobite koristi dobile su 43 osobe. Među njima najviše je gospodarstvenika i sportaša.
Dobivanje državljanstva Bosne i Hercegovine ne mora uvijek biti vezano uz klasične uvjete naturalizacije. Zakon o državljanstvu BiH predviđa i posebnu mogućnost za osobe čiji bi prijam u državljanstvo, zbog njihova rada, rezultata ili doprinosa, predstavljao osobitu korist za Bosnu i Hercegovinu.
Ipak, činjenica da netko podnese zahtjev po ovoj osnovi ne znači automatski da će postati državljanin BiH. Svaki se slučaj razmatra zasebno, a konačnu odluku donosi Vijeće ministara BiH nakon uvida u dokumentaciju i dobivene preporuke.
Podaci Ministarstva civilnih poslova BiH pokazuju kako je od 1. siječnja 2023. do 1. srpnja 2026. godine zaprimljeno ukupno 56 zahtjeva za prijam u državljanstvo po osnovi osobite koristi za BiH. Od tog broja, Vijeće ministara BiH odobrilo je 43 zahtjeva.
Kada se podaci promatraju po godinama, vidljivo je da je broj odobrenih zahtjeva varirao. Tijekom 2023. godine odobreno je 12 zahtjeva, godinu poslije 13, dok je tijekom 2025. godine odobreno 15 zahtjeva. U prvih šest mjeseci 2026. godine odobrena su tri zahtjeva.
Posebno je zanimljiva struktura osoba koje su na ovaj način dobile državljanstvo BiH. Od ukupno 43 odobrena prijma, najveći broj odnosi se na gospodarstvo i sport.
Tako je 19 osoba državljanstvo dobilo zbog doprinosa području gospodarstva, dok se 17 odobrenih prijama odnosi na sport. Po tri osobe primljene su zbog područja znanosti i zdravstva, dok se jedan prijam odnosi na kulturu.
Kod ove posebne procedure postoje i određene razlike u odnosu na uobičajeni postupak naturalizacije. Osoba koja traži državljanstvo zbog osobite koristi za BiH ne mora ispunjavati uvjete koji se odnose na punoljetnost, najmanje tri godine stalnog boravka u BiH te prethodno odricanje od drugog državljanstva.
To, međutim, ne znači da je postupak lišen drugih uvjeta. I dalje se provjerava dokumentacija te se moraju ispuniti ostali zakonom propisani kriteriji.
Jedan od važnih elemenata postupka upravo je preporuka nadležne institucije. Uz zahtjev se prilaže obrazložena preporuka nadležnog državnog ministarstva, jedne od entitetskih vlada ili Vlade Distrikta Brčko BiH. Preporuku mogu dati i Vanjskotrgovinska komora BiH, entitetske gospodarske komore, Olimpijski odbor BiH ili registrirani sportski savez na razini Bosne i Hercegovine.
Podnositelj zahtjeva pritom mora priložiti i dokumente kojima potvrđuje svoj identitet i državljanstvo zemlje podrijetla, prijavljeni boravak u BiH, nekažnjavanost te činjenicu da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Dostavljaju se i drugi dokazi kojima se treba potvrditi opravdanost zahtjeva.
Važno je naglasiti da preporuka nadležne institucije sama po sebi nije jamstvo dobivanja državljanstva. Ona je jedan od uvjeta u postupku, dok se svaki predmet zasebno razmatra prije donošenja konačne odluke.
Istodobno, postupak bi u budućnosti mogao biti dodatno preciziran. Ministarstvo civilnih poslova BiH uputilo je u proceduru novi pravilnik, čiji je cilj dodatno unaprijediti transparentnost i pravnu sigurnost prilikom odlučivanja o ovakvim zahtjevima.
Prijedlog pravilnika u prvom krugu glasanja nije dobio potrebnu podršku. Drugi krug glasanja očekuje se na jednoj od sljedećih sjednica Vijeća ministara BiH.
Brojke tako pokazuju da institut državljanstva po osnovi osobite koristi za BiH nije tek rijetka zakonska mogućnost. U nešto više od tri godine zaprimljeno je 56 zahtjeva, a njih 43 dobilo je pozitivnu odluku. Najveći dio odobrenih zahtjeva odnosi se na gospodarstvo i sport, odnosno na područja u kojima pojedinci svojim djelovanjem i rezultatima mogu imati širi značaj za Bosnu i Hercegovinu.
