Novo istraživanje istraživača sa Sveučilišta u Beču i Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Münchenu otkriva zabrinjavajući fenomen: način na koji ljudi percipiraju umjetnu inteligenciju (UI) izravno utječe na njihovo povjerenje u demokraciju.
Anketa provedena u 38 europskih zemalja na više od 37 000 ispitanika pokazuje da većina ljudi vjeruje da UI uništava više radnih mjesta nego što stvara nova. Ova percepcija posebno je izražena u ekonomski razvijenim zemljama i iznenađujuće je stabilna.
Rezultati pokazuju da oni koji UI vide kao prijetnju radnim mjestima nisu samo nezadovoljni funkcioniranjem demokracije, već su i manje uključeni u političke rasprave, građanske inicijative i donošenje odluka vezanih uz tehnologiju. Kada ljudi osjećaju da ih tehnologija može zamijeniti, prirodno sumnjaju u politički sustav i manje vjeruju institucijama.
Kako bi se testirala uzročno-posljedična veza, provedeni su eksperimenti u SAD-u i Velikoj Britaniji. Sudionici kojima je UI predstavljena kao zamjena za radna mjesta pokazali su znatno manje povjerenja u demokratske institucije i manju spremnost na politički angažman s tehnologijom.
Studija pokazuje da društvene posljedice UI počinju već kada ljudi očekuju da će izgubiti posao. Sami strahovi i očekivanja mogu promijeniti političke stavove, čak i prije nego što radna mjesta zapravo nestanu. Način na koji se raspravlja o umjetnoj inteligenciji već može oblikovati stavove građana prema demokraciji. Međutim, postoji i prilika za promjenu. Javna percepcija umjetne inteligencije može se promijeniti ciljanom komunikacijom i uključivanjem građana u oblikovanje tehnološke budućnosti.
