10 C
Mostar
Petak, 23 travnja, 2021

Obilježena 50. godišnjica Hrvatskog proljeća

U okviru Mjeseca hrvatskog jezika na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru obilježena je 50. godišnjica Hrvatskog proljeća. Organizatori događaja bili su Hrvatska akademija za znanost i umjetnost BiH, Sveučilište u Mostaru i Matica hrvatska Mostar. Uvodnu riječ imao je akademik Josip Muselimović koji je rekao da je ovo jedan iznimno veliki politički, kulturni i duhovni događaj, njega treba obilježiti i treba ga se prisjećati, jer prije 50 godina napravljeni su temeljni koraci koji su doveli do onoga što danas imamo i što danas živimo“.

Izvanredna profesorice dr. sc. Katica Krešić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru obratila se nazočnima govoreći o Hrvatskom pravopisu koji je objavljen 1971. u Zagrebu. Do njegova objavljivanja prijelomne 1971. godine vrijedila su pravopisna pravila Pravopisa hrvatskosrpskog književnog jezika iz 1960. godine, otisnutoga u Novome Sadu po kojemu je dobio ime „novosadski”.

„U Predgovoru Hrvatskomu pravopisu autori tumače kako dotadašnji pravopis nije mogao zadovoljiti ni svojim pravopisnim odredbama, a još manje svojim rječnikom, stoga je, da bi se otklonio nesklad između pravopisne norme te pravopisne i jezične prakse, Matica hrvatska među članovima svoje Jezične komisije izabrala Pravopisnu komisiju. Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš izabrani za autore te im je povjerena izrada općih i pojedinačnih načela novoga pravopisa. Načela su zatim poslana relevantnim ustanovama u Hrvatskoj koje su prihvatile načela, a autori su izradili rukopis. U uvodnoj riječi autori su napisali da nisu skretali s koncepcija pravopisne komisije koja ih je zadužila, da su ostali na pravopisnoj i jezičnoj hrvatskoj tradiciji i praksi te da nema nekih korjenitih promjena“, – kazala je profesorica Krešić.

Od 1991. godine u tjednu od 11. do 17. ožujka obilježavaju se Dani hrvatskoga jezika u spomen na objavljivanje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine, iznimno važna dokumenta u hrvatskoj jezičnoj povijesti koji se povezuje i s reformnim razdobljem u hrvatskoj politici, društvu i kulturi u kojemu je afirmiran hrvatski nacionalni identitet i sva prava koja su iz njega proistekla. Marija Musa profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorila je o odjecima Hrvatskoga proljeća u BiH.

„Prva deklaracija i Hrvatsko proljeće afirmiralo je borbu Hrvata u ostvarenju njihovih individualnih i kolektivnih prava i slobodnu uporabu hrvatskoga jezika i njegova naziva u javnoj komunikaciji. Javna potvrda svoga nacionalnog identiteta i prava na samoodređenje iskazuje se i brigom za nacionalni jezik. Težnje Hrvata za samoodređenjem bile su istovjetne u i Hrvatskoj i u BiH kao i među Hrvatima u svijetu. Naime, samo je jedan hrvatski jezik bez obzira na kojim prostorima žive njegovi govornici, a svijest o pripadnosti hrvatskoj jezičnoj zajednici neupitna je u prošlosti isto kao i danas“, kazala je u svom obraćanju profesorica Musa.

Jezik je osnovni čimbenik u formiranju ljudske zajednice koji nam omogućuje spoznati povijest, osmišljavati život sadašnjosti na temelju različitih vidova komunikacije te zasnovano gledati u budućnost planirajući društveni razvitak. Akademik Šimun Musa u svom govoru naglasio je kako u demokratičnim društvima u kojima postoji svijest o jeziku kao konstitutivnom dijelu nacionalnog bića, jedna od primarnih društvenih zadaća poticanje vitalnosti jezika i lingvističkim i izvanlingvističkim sredstvima.

„Budući da su Hrvati kao društvena skupina u Bosni i Hercegovini ujedno i jezična zajednica koja je posljednjih desetljeća u stalnom opadanju, njezina vitalnost trebala bi se poticati razvojnom, a posebice demografskom politikom te planiranjem bitnih elemenata hrvatskoga jezika. U višejezičnom društvu, kakvo je i bosanskohercegovačko s tri jezične zajednice, svaka bi trebala imati svoju jezičnu politiku, a one bi na državnoj razini trebale istodobno koordinirano funkcionirati čime bi se cijela ta zajednica dokazala kao istinski humano i demokratsko društvo u afirmaciji posebnih i općih prava“, istaknuo je akademik Šimun Musa.

Hrvatsko proljeće iznimno je važan preporodni pokret hrvatskoga naroda u politici, prosvjeti, kulturi, gospodarstvu i cijelom društvu izražen legitimiranjem nacionalnoga identiteta i zahtjevima koji iz njega proistječu. To je presudno razdoblje hrvatske povijesti od Drugoga svjetskog rata do Domovinskoga rata devedesetih godina.

sumsova.ba

Najnovije:

spot_img