Četvrtak, 8 svibnja, 2025
Naslovnica Blog Stranica 16

Priča naših ognjišta: Didov san

Priča naših ognjišta: Didov san

Rani’ sedamdeseti’ znala bi’ čut’ od našizi stari’: Ajde, ajde, vrati’ ćete se, al’ bi’ će vam kasno!

Moj dicd se nije mirio s tizin što mu dica odvedoše unučad na sve strane svita.

Zna’ je šta bi moglo pripomoć’, iako je bio iznemoga. Odlučijo je, prije nego sklopi oči, da će sagradit put od Galušine kuće do Kontirića kraj našeg drvara i prilaz sa gornje strane pojete. Kolin i konjin brata Marka ili nevistina rodijaka Ćukana sve će se moć’ dotrat’: pića sa livade, ditelina sa Drage, žito sa guvna, brašno iz mlinice, drva iz Krčina, kumpiri sa Topale. Njegove trudne neviste rastereti’ će priteški brimenja. Morebit da bi undan i ostale. Morebit da će se dikoja vratit.

Ali osmašica Neda je brez pristanka briljirala u školi i stalno su učitelji ponavljali da je grijota da ne iđe dalje u školu. I druge obitelji su već otišle.

Tako smo se našli u novoj kući u Makarskoj. Učeć’, birali smo svoj pute, ali za blagdane se znalo di se iđe! Ka’ smo otišli gorikar u Vinicu dočeka’ nas je lipi didov put, puno veći od onog potribnog za kola i konje. Rasika’ je šumu,, stuka’ svaki kamen tako da kola ne bi zapinjala ili, ne daj Bože, da bi se konji ošćetili.

Dida nije više bilo isprikuće sa duvanon i mrkušicon.

Prokrčeni put je i sad tamo. Niko se šnjin ne koristi.

Ne svraćan puno, ali kad se zaletin u Šiške, uvik prođen od Svitinjaka uz Gromilu do pojete, puton svog dida, pa se pomolin za njegovu dušu.

Prisitin se zadnjeg zvuka priteškog mašklina u rukon đuturuma. Š njin je razbij’ škripe. Prisitin se zvuka kosira i čujen kako siče panjčiće i grabovinu krčeć’ put za svoje snove.

U molitvi zalivenoj suzon redovno pročitan didovu zadnju zemaljsku poruku: pripravi put da bi ostvarila san. Makar od njega ništa ne bilo – lipo je sanjat! Makar sanjala sa mašklinom i kosiron!

Piše : Ljubica Mihaljević (r. Šiško)/Naša ognjišta

Udala se Tea Tairović: Vjenčanica inspirirana Kim Kardashian

Popularna folk pjevačica Tea Tairović stala je na ludi kamen i izrekla sudbonosno ”da” svom izabraniku Ivanu Vardaju, s kojim je u vezi posljednje dvije godine.

Intimna, ali raskošna svadba održana je u luksuznom dvorcu Baron Kastel na obali Dunava u Novom Sadu.

Vjenčanje, o kojem će se zasigurno dugo govoriti u estradnim krugovima, okupilo je 120 najbližih uzvanika – članove obitelji, prijatelje i nekoliko poslovnih suradnika. Među poznatim gošćama bile su i pjevačice Sanja Vučić i Barbara Bobak.

Cjelokupni događaj bio je obavijen velom tajne, a pjevačica je inzistirala da se detalji ne iznose u javnost prije samog vjenčanja.

Ipak, poznato je da je Tea već tri mjeseca ranije odlučila da će nositi vjenčanicu inspiriranu haljinom Kim Kardashian, s vjenčanja s Kanyeom Westom. Haljinu je ručno izradio dizajner Bojan Petrović, a darovao ju je pjevačici kao osobni poklon. Raskošna bijela kreacija bila je ukrašena kristalima.

Ukupni trošak vjenčanja procjenjuje se na oko 100.000 eura, što ga svrstava među najglamuroznije događaje godine u regiji, prenose novosti.rs.

BiH dobiva neograničeni satelitski internet koji će pokriti svaki pedalj države

Foto: Ilustracija

Nakon ispunjavanja zakonskih uvjeta za pružanje usluga u našoj zemlji, izražena je spremnost za suradnju u oblastima e-uprave, unaprjeđenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sustava brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.

Na vrhu ste neke izolirane planine te želite obaviti videopoziv sa svojim prijateljima, poznanicima, poslovnim subjektima, i to u visokoj rezoluciji i bez latencije signala – takvo što, prema svemu sudeći, moglo bi postati stvarnost s obzirom na to da bi u Bosni i Hercegovini uskoro mogla zaživjeti svemirska tehnologija satelitskog interneta.

Iako je prije nekoliko mjeseci bilo objavljeno kako bi Bosna i Hercegovina mogla biti jedina zemlja u Europi bez regulirane usluge Starlink satelitskog sustava, čini se kako se to promijenilo te bi BiH uskoro mogla ući i prestižno društvo zemalja koje su na reguliran način u potpunosti pokrivene signalom satelitske veze, što u praksi znači dostupnost brzog interneta na svakom dijelu države, neovisno o geografskim preprekama koje utječu na kvalitetu signala, piše Večernji list BiH.

Obostrani interes

Starlink je spreman za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine kao provider satelitskog interneta, potvrđeno je na sastanku ministra prometa i veza Edina Forte s Rebeccom Hunter, direktoricom Starlinka za ulazak na nova tržišta, i Prakulom Kapoorom, menadžerom ove kompanije. Na sastanku je istaknut obostrani interes za što skorije pružanje Starlinkovih usluga, odnosno njegova satelitskog interneta u Bosni i Hercegovini. Također, nakon ispunjavanja zakonskih uvjeta za pružanje usluga u našoj zemlji, izražena je spremnost za suradnju u oblastima e-uprave, unaprjeđenja zdravstvenih usluga, kao i razvoja sustava brzog odgovora u slučaju elementarnih nepogoda.

Sastanak je održan u Washingtonu u okviru Proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem ministar Forto sudjeluje u ulozi zamjenika guvernera BiH u Svjetskoj banci.

Koje bi bile mogućnosti za građane i poslovnu zajednicu uvođenjem ovakve tehnologije, vidljivo je na primjerima nekih drugih država. Satelitski internet u osnovi je pouzdano rješenje koje dobiva na značaju u izoliranim područjima, a posebno u kontekstu rada digitalnih nomada, turističkih kampova ili pak OPG-ova koji su isuviše udaljeni za dolazak optičke ili kabelske mreže. U susjednoj Hrvatskoj mjesečna pretplata i korisnička podrška dostupni su izravno preko Starlinka, cijena uređaja je 349 eura, a moguće ga je kupiti u jednom domaćem telekom operatoru bez čekanja i troškova dostave. Mjesečna pretplata za privatne korisnike iznosi 50 eura, dok oni poslovni na izbor imaju više tarifa.

Starlink je prva i najveća svjetska satelitska konstelacija koja koristi nisku Zemljinu orbitu za isporuku širokopojasnog interneta koji podržava streaming, online igranje, videopozive i više, ističu iz ove tvrtke te dodaju kako korištenjem naprednih satelita i korisničkog hardvera u kombinaciji s dubokim iskustvom s operacijama svemirskih letjelica i operacija u orbiti Starlink korisnicima diljem svijeta pruža brzi internet s malom latencijom. U smislu tehnoloških rješenja objašnjavaju i koliko je važnost satelita u niskoj orbiti. Naime, većina satelitskih internetskih usluga dolazi od pojedinačnih geostacionarnih satelita koji kruže oko planeta na 35.786 km. Kao rezultat toga vrijeme prijenosa podataka između korisnika i satelita, poznato i kao latencija, je visoko, što čini gotovo nemogućim podržavanje streamanja, igranja na mreži, videopoziva ili drugih aktivnosti visoke brzine prijenosa podataka, objasnili su iz Starlinka.

Udaljenost od Zemlje

Starlink je konstelacija od tisuća satelita koji kruže oko planeta mnogo bliže Zemlji, na oko 550 km, i pokrivaju cijeli planet. Budući da su Starlink sateliti u niskoj orbiti, latencija je znatno manja – oko 25 ms naspram 600+ ms, navodi se u opisu tehnologije na službenim stranicama.

Dragićina svečano proslavila 100. obljetnicu i blagdan svog zaštitnika sv. Jure

„Zvone zvona na taj blagdan naš, u najljepšem selu Jure presvetog, neka se i Jure Dragićinom slavi, barjak nek vijori, crven, bijel i plavi…“

To je bila ulazna pjesma na svetoj misi povodom jubilarne 100. obljetnice od kada je sveti Jure postao zaštitnik Dragićine, u crkvi koju je počeo graditi fra Gabro Grubišić, a završio fra Stanko Pavlović, obojica u mučeničkim vremenima. Ispisali su povijest sa svojim župljanima, s Dragićanima, i tu povijest ni unutarnji ni vanjski neprijatelji hrvatskog naroda neće moći prebrisati.

Fra Luka Marić na početku svete mise čestitao je svojim Dragićanima i Uskrs i blagdan svetog Jure. „Davna mudrost kaže, kad Svemogući omogući, onda i nemoguće postaje moguće. Gledaš danas, pa zaista, je li ovo mjesto i jesu li ovo prostori koji su imali ono nemoguće, a danas je postalo moguće – lijepi prostor, crkveni lijepi prostor. Lijepi broj Božjeg naroda, puka, zajedno sa svojim fratrima, pjevačima, medijskim djelatnicima, svi su se okupili ovdje. Bože, što možemo drugo reći za ovog prelijepog proljetnog dana? Kad Svemogući omogući, onda i nemoguće postaje moguće! Idemo Bogu uzvratiti ljubavlju, zahvalnošću i iskrenom molitvom,“ kazao je fra Luka.

U propovijedi je govorio mudro, znalački, proročki i nadahnuto, kako o Dragićanima, tako i o onome tko nas je napustio ovih dana, a bio je svećenik slabih, siromašnih, obespravljenih… on je papa Franjo.

„Danas se često citira onaj obljubljeni pjevač koji kaže: ‘Ako ne znaš što je bilo’, pitaj i naći ćeš odgovor. Tako sam i ja pitao, tražio i našao da je najmlađa župa Donje Bekije, župa Grude, smještena na rubu imotsko-bekijskog polja i bregovima koji ga ovdje uokviruju. Središte župe i općine okupilo se oko raskrižja putova za Imotski, Ljubuški i Širokobriješka naselja. Župe se premještaju, preseljavaju i rastu uz prometnice. Područje grudske župe u osamnaestom stoljeću bilo je raskomadano između Drinovaca, Ružića i Gorice. Zbog udaljenosti naselja od središta ovih župa i povećanja broja vjernika, osnovana je župa Grude Ravno prije 130 godina, 1895. Od te godine župa Grude vodi svoje matice i ljubi svoje fratre. Župni stan podigao je prvi župnik fra Leonardo Radoš. Danas se ta zgrada preuređuje, kako vam je poznato. Velika impozantna crkva sa svojim tornjevima suvereno vlada prostorom Gruda. Jedno od grudskih naselja je Dragićina, naseljeno mjesto kojem je zaštitnik Sveti Jure i kojem je posvećena ova mjesna crkva. Prvi spomen imena Dragićina, prema informaciji dobivenoj od aktualnog župnika fra Stanka, pojavljuje se prije 440 godina, a prije 100 godina podignuta je kapelica svetog Jure. Zavladala je kuga, pomor stoke, stoka je ugibala, pa su mještani zatražili od tadašnjeg župnika fra Gabre pomoć i dobili je uz preporuku da na četiri strane sela zakopaju. Tada je rečeno da je podignuta kapelica Svetom Juri u čast, i ona je odredila središte sela. Dograđivana, uljepšavana i na najmoderniji način danas izgrađena. Na svemu vam, Dragićani, od srca čestitam i ustrajnost u dobru“, istaknuo je među ostalim fra Luka u uvodu propovijedi.

Zatim je govorio o danima koje proživljavamo s puno emocija: „Umro je papa, i zato je naš Jurjevdan u sjeni aktualne smrti poglavara Crkve pape Franje, pa i mnogih drugih stvari. Papa Franjo se želio približiti mnogima, pa tako i malom čovjeku, čovjeku na rubu života i životnih zbivanja. Ovih dana piše jedan novinar: ‘Kad odlaze veliki ljudi, oni iza sebe ostavljaju puno, nešto što se ne može izmjeriti jer nije materijalno i ne može stati u ruke, već samo u srce. Kad odlaze veliki ljudi, oni ostavljaju veliki trag, obrise jednog boljeg svijeta. Kad veliki ljudi odlaze, zemlja za njih više nije ista. Jer nisu ovdje bili samo promatrači. Nisu samo pasivno gledali i slušali što se događa. Oni su bili ti koji su nešto mijenjali. Shvatili su da mogu nastaviti stvaralačko djelo i nastavili su ga. Kad veliki ljudi odlaze, onda shvatiš da ih je ovaj svijet premalo cijenio, a oni su davali sve od sebe, često dobivajući samo mrvice. Njih to nije briga. Njima je bilo samo stalo da ova zemlja, nakon što njome prođu, bude bolja. I uspjeli su u tome. Ostavili su u naslijeđe nešto mnogo bolje, trajnije, ljudskije, zemlju koja je više nalik nebu. Papa Franjo. Počivaj u miru Božjem“, poručio je fra Luka.

Na kraju je govorio o svetom Juri, heroju vjere i mučeniku kojem su posvećene crkve, kapelice, mjesta i države… Često ga se prikazuje kao pobjednika koji ubija zmaja. „Ta priča o pobjedi nad zmajem može se promatrati i iz drugog kuta. Naime, u počecima kršćanstva, zmaj je nerijetko simbolizirao zlo, odnosno poganstvo. A kako je Sveti Jure svojim mučeništvom pobijedio poganstvo, tako je svojim svjedočanstvom muke mnoge naveo na obraćenje. Smatra se da je Jure tako pobijedio zmaja, odnosno poganstvo koje se i danas među kršćanima širi na različitim prostorima na različite načine, te nas po uzoru svetog Jure poziva na otpor tom zlu, na otpor poganstvu, da nasljedujemo Krista po čijem je imenu Jure pobijedio zmaja. I mi smo pozvani na to, sestre i braćo, da znamo biti odlučni kada treba, čuvati svoje očinske vrijednosti, živjeti, svjedočiti, a na koncu i u tim i takvim vrijednostima umrijeti. Ne zaboravimo onaj tko se ustraši pa kaže kako danas ima prolijevanja krvi, kako danas ima progonstva, kako danas ima na različite načine patnje i nevolje. A ja kažem: Crkva koja ne gori, onda i ne svijetli. Tek ona Crkva koja gori, ona i svijetli. Tek ona Crkva koja trpi i kroz trpljenje i nevolje prolazi – to je Kristova crkva“, poručio je znameniti propovjednik i Božji sluga fra Luka Marić, te prepustio molitvenu riječ svojima fra Mili Vlašiću i župniku fra Stanku.

Nakon svete mise, uslijedio je blagoslov ručka i zajednički objed svih mještana i njihovih prijatelja. Onima koji nisu mogli doći, ručak je odnesen u njihove domove, a nekako nam se čini da su sve mudre, sijede dragićke glave bile među svojima ove srijede, slavile svog svetog Juru i sjećale se onih mučeničkih vremena iz kojih je, opet, narod sa svojim fratrima izlazio kao pobjednik. I nema laganih vremena za ovaj puk, ali kako reče fra Luka, Crkva koja trpi i kroz nevolje prolazi, to je Kristova crkva. Kristova crkva je i u Dragićini, i u svim sličnim, svetim mjestima.

Dragićina je još jednom potvrdila status jednog od najsložnijih sela, a sveti Jure s uskrslim Kristom se ponosi!… pišu Grude.com.

Više na poveznici izvora: Grude.com – FOTO: DRAGIĆINA SVEČANO PROSLAVILA BLAGDAN SVOG ZAŠTITNIKA SVETOG JURE! Stota obljetnica za povijest najsložnijeg sela

Foto: Ante Boras

/Misija FRAMOST/

Naš Mostarski Plemić danas slavi: Tiki neka je sretan rođendan

Tihomir Tiki Skoko, ne tako velik rastom ali jedan od najvećih koji su nosili dres HŠK Zrinjski. Za Tikija nije bilo izgubljene lopte i ginuo je na terenu u svakoj utakmici koju je igrao. Zbog svoga odnosa prema svetom dresu koji je nosio Tiki je ostavio dubok trag u HŠK Zrinjski. Treba istaći da je Tiki bio jedan od onih koji je bio sudionikom prve povijesne utakmice obnovljenog HŠK Zrinjski koji su Plemići igrali u Imotskom protiv Croatije iz Zmijavaca.

Blaž Baka Slišković i Tihomir Tiki Skoko HŠK Zrinjski 1994 godine

Najdraži dres nosio je 129. puta, i za vrijeme postigao je 15. pogodaka. Nakon uspješne igračke karijere prešao je u trenerske vode. I tu je baš kao i nogometaš karijeru počeo u svom Zrinjskom gdje je vodio najmlađe kategorije, a danas uspješno vodi svoju nogometnu školu Tiki-Taka. Naš Tiki danas slavi rođendan, pa u ime redakcije portala želimo mu sve najbolje.

HERCEGOVINA.in

Mostarski Plemić igrač kola u Hrvatskoj

Igrač 23. kola 3. NL JUG Mladen Blažević, iza kojeg je odlična utakmica protiv Zadra.

Mladen je svoju karijeru započeo u HŠK Zrinjski, a ove sezone igra u sjajnoj formi-

1. Mladen Blažević (Neretva) 10

2. Ivan Mastelić (Junak) 8

3. Domagoj Lukač (Zagora) 6

4. Luka Božić (Sloga) 5

5. Ivan Čurjurić (Hrvatski Vitez) 4

6. Gojko Jelić (Neretvanac) 3

7. Mate Stojanov (Primorac) 2

8. Stipe Crljen (Vodice) 1

dalmatinskinogomet.hr

Inspirativna priča Hercegovke Martine: Od hercegovačkog sunca do kvantne preciznosti

Priča Martine Matuško donosi rijetko viđenu kombinaciju upornosti, hrabrosti i iskrene ljubavi prema znanosti.

Njena životna priča nije samo inspiracija — ona je dokaz da snovi nisu rezervirani samo za one s privilegijama.

Već su dostupni i onima koji imaju vjeru, strpljenje i volju da ustraju.
Djetinjstvo između granica i knjiga

Martina je rođena u Splitu, a djetinjstvo provela između Čapljine i Metkovića, gdje je pohađala osnovnu školu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju.

Piše: Eddie Custovic / BHfutures foundation

Odmalena je pokazivala radoznalost prema znanju i otkrivanju svijeta.

Prisjeća se jednog ključnog trenutka:

”Prva ocjena iz fizike bila mi je dvojka. Tada sam sebi rekla – dokazat ću da mogu, ako se dovoljno potrudim.”

Taj trenutak, koji bi za mnoge bio obeshrabrujući, u Martini je probudio trajnu odlučnost da nikada ne odustaje od onoga što voli.

Unatoč sumnjama — ka znanosti

Kad je u srednjoj školi kazala da želi studirati fiziku, dočekana je s podsmijehom. Ipak, to je nije spriječilo da upiše dvopredmetni studij matematike i fizike u Mostaru.

”Slijedila sam svoje snove i upisala fiziku, vjerujući da uz pošten trud mogu uspjeti i ostati u BiH.”

Nažalost, realnost je bila drugačija — kraj studija obilježila je spoznaja da su profesionalne mogućnosti u domovini ograničene.

”Mnogi će reći da sam trebala ostati i boriti se, ali moj svijet se srušio. Moje nade su se raspršile kao kula od karata.”

Novi početak u Njemačkoj — krpa, kasa i kod

Odlučila je otići u Njemačku, gdje je radila razne poslove — od trgovine do regrutacije, a zatim i kao softverski developer.

Iako joj je posao donosio stabilnost, nije pronalazila onu unutarnju ispunjenost koju joj je znanost pružala.

Presudan trenutak došao je kada joj je poznanica poslala fotografiju s mikroskopa s doktorskog istraživanja:

”Pogledala sam tu sliku i ona je u meni probudila onaj prigušeni žar za znanošću. Pogledala sam redove koda ispred sebe i shvatila – to nije ta strast.”
Povratak znanosti kroz kvantnu metrologiju

Odlučila je da je vrijeme da se vrati onome što voli.

Prijavila se na više doktorskih pozicija, a odabrala onu najizazovniju — doktorat iz kvantne metrologije u Francuskoj, na uglednom institutu FEMTO-ST.

Tema njezinog istraživanja bila je razvoj nove vrste atomskog sata, temeljenog na inovativnim pristupima u kvantnoj optici.

Cilj je bio izgraditi uređaj koji može nadmašiti postojeće standarde preciznosti u mjerenju vremena i otvoriti vrata novim vrstama kvantnih senzora.

„Radila sam na eksperimentu koji zauzima tri velika optička stola. Bila sam prva doktorandica na tom projektu, eksperiment je tek trebao biti izgrađen. Bio je to znanstveni izazov iz snova.“

Ali nije stalo samo na tome.

Majčinstvo i doktorat — paralelne pobjede

Usred znanstvenog rada, uslijedila je još jedna životna prekretnica — postala je majka.

”Moj maleni dječak pratio je sve tri godine mog doktorata. Bio je i ostao moja najveća inspiracija.”

Martina je doktorirala unutar tri godine — u jeku pandemije, u stranoj zemlji, na kompleksnom eksperimentu, s djetetom i u vezi na daljinu.

Iako ju je društvo često pokušalo obeshrabriti, posebno zbog majčinstva, nije odustajala.

”Pitali su me kako planiram završiti doktorat trudna, kao da je dijete samo moja odgovornost. A ja sam samo šutjela i radila. I uspjela.”

Poruka mladima: Vaše slabosti mogu postati snaga

Martina danas ne govori o svom putu da bi slavila sebe, već da bi inspirirala druge.

”Želim da svaki mladi čovjek koji se osjeća izgubljeno zna: poteškoće nisu znak da trebaš stati – nego da rasteš.”

Dodaje i:

”To što nismo rođeni s poznatim prezimenom ili u bogatoj zemlji ne znači da ne možemo postići velike stvari. Ponekad je to upravo ono što nas učini jačima.”

Priča Martine Matuško ne počinje slavom, nego sumnjom — ali ne završava porazom, nego pobjedom.

I baš zato, njezin put od hercegovačke klupe do francuske znanstvene elite postaje priča koja nadahnjuje i podsjeća: Snaga nije u tome da nikad ne padnemo, već da se svaki put — podignemo i krenemo dalje.

Piše: Eddie Custovic / BHfutures foundation

Fra Jozo Zovko je mučenik za Gospu Međugorsku

Kad se spomene Međugorje, jedno je ime neizostavno povezano s počecima Gospinih ukazanja.

To je fra Jozo Zovko, u to vrijeme međugorski župnik. Bez njega, uistinu, tijek zbivanja u Međugorju s današnje distance od 37 godina, izgleda gotovo nezamisliv. On je bio ključna karika u Gospinom lancu, jer je svojim autoritetom stao uz vidioce, koji su od 25., ili točnije 24. lipnja 1981., svjedočili da su vidjeli Blaženu Djevicu Mariju na Podbrdu.

Piše Ivan Ugrin, urednik portala Misije

Tih prvih sedam dana ukazanja u Međugorju – kako sada stvari stoje i što je uostalom i sam papa Frane naznačio u razgovoru s novinarima nakon povratka s proslave stote obljetnice Gospinih ukazanja u Fatimi – Međunarodna teološka komisija kojoj je predsjedao kardinal Camillo Ruini, koja je svoj dugogodišnji rad okončala zaključcima koje su predali Papi, prepoznala je kao vjerodostojna zbivanja s napomenom potrebe daljnih istraživanja.

U međuvremu, nakon fatimskog jubileja, Sveti Otac je poljskog nadbiskupa Henryka Hosera, prošle godine imenovao svojim osobnim izaslanikom za župu Međugorje, a od ove 2018. godine nadbiskup Hoser je međugorski apostolski vizitator zadužen za pomoć franjevcima u pastoralu s hodočasnicima.

Iz kreveta u zatvor 

Navedeno lipanjsko sedmodnevlje sažeto je za fotomonografiju “Međugorje”, u povodu 15. obljetnice ukazanja, opisao dr. fra Ljudevit Rupčić. Bio sam glavni urednik te monografije objavljene 1997. godine, kad je župnik bio fra Ivan Landeka, a nakladnik Informativni centar “Mir” Međugorje, odnosno, kao odgovorni urednik potpisan je fra Miljenko Stojić.

Monografiju sam radio s fotoreporterima Slobodne Dalmacije u razdoblju između dva ljeta, od 1995. do 1996. Urednik fotografije bio je Ante Verzotti, a uz njega snimali su još: Matko Biljak, Tom Dubravec i Božo Vukičević.

Uoči godišnjice Gospinih ukazanja 1996. svi su materijali bili spremni, fotografija je bilo u izobilju, tekstovi napisani. Nedostajalo je jedino svjedočanstvo prvoga župnika fra Joze Zovka. Nazivao sam ga više puta. “Sad će dragi, sad će”, čulo bi se s druge strane. Bio je tada jedan sasvim, naizgled obični fratar na Širokom Brijegu. Ali, vodio je brojne projekte, održavao seminare i duhovne obnove, a samostan na Brigu bilo je mjesto gdje su osim u Međugorje, pristizale rijeke hodočasnika.

Ustvari, fra Jozu sam najbolje upoznavao, čekajući ga. Trebalo je proći nekoliko godina dok se nismo osobno upoznali, jer ga je nakon Gospojine 1981. tajna policija doslovno odvela iz kreveta u zatvor. Osudili su ga, u skladu s onom Kajfinom: Bolje da jedan čovjek umre za narod… ciljajući na Isusa, koji je svojim novim evanđeoskim naukom podrivao strukture Izraela utemeljene na pravilima farizeja i pismoznanaca, a ne na zapovijedima ljubavi prema Bogu i čovjeku.

Mislili su tako i jugokomunisti, da će progonom međugorskog župnika zaustaviti ritam hodočašćenja. Međutim, prevarili su se. Broj hodočasnika svakodnevno je rastao, a i ukazanja su nastavljena neprekinutim tijekom. Milijuni se ljudi nisu mogli zaustaviti. Nitko se u Međugorju od 25. lipnja 1981. nije našao slučajno, niti je tamo zalutao. Uza sve žrtve i progone svećenika, vidjelaca, župljana, hodočasnika… poruka Kraljice Mira je krenula iz Međugorja u svijet. A jedan od onih koji ju je nakon izlaska iz tamnice s puno žara širio jednako kao i na početku ukazanja bio je i Gospin svjedok, učenik i mučenik fra Jozo Zovko.

Nakon kraće službe u župi Bukovica fra Jozo je došao za župnika u Tihaljinu. Tu je župnikovao od 1985. do 1991. Iako smo se viđali i prije kad bi se našli u Međugorju, susreta s fra Jozom u Tihaljini osobito se sjećam.

Bilo je to početkom siječnja 1988. Vrijeme blagoslova kuća. Na vrata župne kuće u Tihaljini, dok je škrto zimsko sunce još bilo na obzorju, pokucali su don Petar Šolić i fra Josip Marcelić.

Njih su dvojica bili najaktivniji članovi Komisije za Međugorje koju je osnovala bivša BKJ, a plod rada Komisije, ili točnije don Petrova i fra Josipova angažmana je i famozna Zadarska izjava hrvatskih biskupa, koja je objelodanjena 10. travnja 1991. (Za informaciju čitateljima, don Petar je 6. siječnja 1992. u Rimu zaređen za pomoćnog splitsko-makarskog biskupa, a koncem te iste godine, točnije 6. prosinca 1992. poginuo je u prometnoj nesreći kod Baćinskih jezera a fra Josip Marcelić je blago u Gospodinu preminuo u Splitu 20. siječna 2018.)

To je dandanas jedini ne samo kompetentan nego i doslovno jedan jedini dokument na temelju kojega se procjenjuje i vrednuje međugorski fenomen kao i odnos Crkve prema njemu. Za one kojima je to manje poznato, formulaciju Zadarske izjave na kraju je redigirao ondašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Joseph Ratzinger, i njen najvažniji dio glasi kako slijedi:

Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama. Međutim, brojna okupljanja vjernika s raznih strana koji u Međugorje dolaze potaknuti i vjerskim i nekim drugim motivima zahtijevaju pozornost i pastoralnu skrb u prvom redu dijecezanskog biskupa, a s njim i drugih biskupa, kako bi se u Međugorju, i povezano s njime, promicala zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, u skladu s učenjem Crkve.

‘Nema tu ništa nadnaravno’

Na ovu se Izjavu u brojnim svojim interventima protiv Međugorja poziva mostarski biskup Ratko Perić, osobito koristeći početnu konstataciju na latinskom jeziku. U Izjavi stoji: non constat de supernaturalitate, ali to biskup Perić, poput pitijske proročice Sibile, u skladu s njegovim vlastitim uvjerenjem i stajalištem, radije preformulira u: constat de non supernaturalitate.

Non constat de supernaturalitate znači: Ne rezultira da su posrijedi nadnaravna ukazanja, dok constat de non supernaturalitate u prijevodu na hrvatski glasi: Rezultira da nisu posrijedi nadnaravna ukazanja.

Potonje je biskup Perić uporno zagovarao od kada zna za sebe, a osobito od onda kad je zasjeo na katedru mostarskog ordinarija, pa je tim svojim privatnim stavom u dva navrata dočekao mons. Henryka Hosera, čije se ime odnedavno, tijekom euharistijskih slavlja u Međugorju, spominje zajedno s Perićevim u misnom kanonu.

Da ne bi bilo zabune o čemu se radi, evo što stoji u zaključku članka na službenoj stranici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanjske biskupije koji 27. veljače 2017. potpisuje biskup Ratko Perić: “Imajući u vidu sve što je ovaj Biskupski ordinarijat do sada istraživao i proučavao, uključujući prouku prvih sedam dana navodnih ukazanja, može se mirno ustvrditi: Gospa se u Međugorju nije ukazala! To je istina koje se držimo, i vjerujemo Isusovoj riječi da će nas ‘istina osloboditi'” (Iv 8,32).

Isto je ponovljeno i 23. srpnja 2018. “Mjesni ordinarij… na temelju brojnih ispitivanja ne drži vjerodostojnim nijedno ‘ukazanje’, nijednu poruku, nijednu tajnu, nijednu pergamenu”, stoji u priopćenju iz Mostara. “U ta nevjerodostojna ukazanja ‘međugorskoga fenomena’ uključena su i ona navodna u prvih sedam ili deset dana 1981.”, dodaje Mostarsko-duvanjska biskupija.

Pitate se, možda, nakon ovog Non constat de i Constat de non, što sam ja radio onog hladnog dana ispred Župnog ureda u Tihaljini, i je li nas tamo uopće itko očekivao?!

Kako sam u to vrijeme bio na teološkom studiju u splitskoj Bogosloviji, gdje mi je don Petar bio duhovnik i profesor, i budući da sam poznavao sve živo u Međugorju, a ni hercegovačke kaldrme nisu mi bile potpuna nepoznanica, tako me je Šolić odabrao da njega i fra Josipa Marcelića kao članove Komisije BKJ vozim iz Splita do Međugorja. Marcelić mi je također bio profesor; nas studente uvodio je na svoj način u otajstvo teologije kao znanosti o vjeri.

Počelo je to potkraj 1987. i bome su naše putešestvije potrajale pune tri godine. Vozio sam ih uzduž i poprijeko Hercegovine. Tu i tamo pridružio bi nam se još poneki član navedene Komisije, dr. Marijan Valković, fra Jakov Mamić… No, nitko kao don Petar i fra Josip nije proveo toliko vremena, kilometara na cestama, sate i sate u razgovorima sa svjedocima međugorskog fenomena. A i meni je iskreno odgovaralo više biti na terenu, među ljudima, nego u četiri sjemenišna zida.

Pokazalo se kako je to bilo na obostranu korist. Jer, gdje god smo dolazili, pa i kad smo negdje Bogu iza leđa tražili fra Zrinka Čuvala (preminuo 1. lipnja 1991.), koji je prvih dana ukazanja bio kapelan u Međugorju, moja poznanstva često su bila presudna kako bi se probijao početni led i trema u relacijama Komisije i svjedoka. Tim više, što smo kao po pravilu dolazili nenajavljeni, i taj je faktor iznenađenja bio prednost na strani Šolića i Marcelića. Jer njima se nikad nije žurilo. Imali su sve vrijeme ovoga svijeta da bi temeljito ispitali jesu li ukazanja autentična ili nisu.

Tihaljina, Široki Brijeg…

I da se vratimo onom danu, kojem se točno sjećam i datuma, 4. siječnja 1988. Toga je, naime, jutra u Splitu na Mertojaku pao jedan zid i prekinuo tri mlada života. Mladi Splićani bili su žrtve nečije aljkavosti i nemarnosti, jer je zid bio građen nepropisno, što je, nažalost, prouzročilo tragediju o kojoj se i danas govori u gradu pod Marjanom.

Krenuli smo u vožnju s molitvom za nevine žrtve, a put nas je vodio u Tihaljinu, gdje je župnik cijeli dan blagoslivljao obitelji. Dočekala nas je njegova sestra, časna Fabijana Zovko, a kako nismo bili najavljeni preostalo nam je čekati ga u našem autu.

Konačno u neko doba dana, bliže noći, obradovali smo se kad smo vidjeli kako se jedan golf približava župnoj kući, a fra Jozo se, iako i sam dobrano iznenađen, potrudio kako bi razbio početne barijere i uspostavio dobre odnose sa članovima Komisije koji su te večeri po prvi put stupili u kontakt s međugorskim župnikom s početka ukazanja.

“Ama, brate Ivo, je li dugo čekate. Fra Josipe, don Petre. Ajmo brzo unutra.” “Fabijana, imamo goste, spremi ljudima večeru. Ostat će i prespavat”. Je li tako, upitno će Zovko prema nama.

Slutio je on da će razgovori potrajati dugo u noć. Tako je i bilo. Nastavljeni su i sljedeće jutro. I gotovo cijeli dan. Fra Jozo je hvalio na sva zvona pred sestrom ono što su Šolić i Marcelić radili kao članovi međugorske komisije, jer se glas o njima i važnim razgovorima koje su vodili sa svjedocima već bio proširio.

Kad smo odlazili, srdačno smo se pozdravili i sa sestrom Fabijanom koja nas je lijepo ugostila nakon što smo prešli prag župne kuće, gdje smo se osjećali kao da smo doma.

Fra Jozo Zovko je poslije Tihaljine od 1991. do 1994. obnašao službu gvardijana samostana na Širokom Brijegu. U te se tri ratne godine posvetio i udrugama: “Međunarodno kumstvo djetetu Hrvatske” koje je pokrenuto u Zagrebu 1991., i “Međunarodno kumstvo djetetu Herceg-Bosne” osnovano 1992. sa sjedištem u Širokom Brijegu.

Ove udruge su u svoje programe uključile preko 8000 djece koja su u ratu u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj ostala bez jednoga ili oba roditelja. Za članove Udruge se od 1996. do 2005. organizirala duhovna obnova na otoku Jakljanu. U ime hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo je sa udrugom “Međunarodno kumstvo djetetu Herceg-Bosne” zadužen za obnovu Franjevačkog samostana Badija, koja je započela 2005. godine.

Monografija ‘Međugorje’

Fra Jozo Zovko bio je inicijator izgradnje prve ustanove za skrb o djeci s poteškoćama u tjelesnom i/ili psihičkom razvoju Doma “Marija Naša Nada” na području zapadnohercegovačke županije. I osobno sam mu pomagao u tim projektima, osobito kad je u Splitu tiskao svoju knjigu “Gospin zov”, u više svjetskih jezika i u nakladi od nekoliko tisuća primjeraka. Sav prihod od prodaje te knjige išao je za pomoć djeci, žrtvama rata, i ustanovama koje su se za njih podizale.

Fra Jozo je bio i organizator simpozija o širokobriješkim mučenicima 1993. na kojem su se prvi put okupili svjedoci stradanja franjevaca 1945. godine na Širokom Brijegu s ciljem otkrivanja prave istine o tim događajima.

Sve te njegove aktivnosti izazivale su otpor i u samostanskoj zajednici. Dva su se fratra u te dane svojski potrudili da bi njihov animozitet prema gvardijanu završio i u medijima. Sjećam se kako je jedan od njih – danas pokojni – obilazio oko mene i kolege iz Slobodne Dalmacije, kad smo se polovicom lipnja 1994. obreli na Širokom Brijegu, tragom informacija o navodnoj pobuni u samostanu protiv fra Joze.

A radilo se ustvari o nezadovoljstvu samo te dvojice franjevaca. Jedan nas je od njih vodio i na ručak, pokušavao nam sugerirati kojim bi se tezama trebao odlikovati naš budući članak, za kojega kao da je već unaprijed bio pripremljen naslov na naslovnici Slobodne: Sukob ega sa Širokoga Brijega(!)

Nakon njegova objavljivanja iz kleričkih redova doživio sam gomilu kritika. Samo mi je fra Jozo mirno poručio da radim svoj posao po savjesti. Nekad je bolje da se stvari u Crkvi raščišćavaju i kroz konfrontacije negoli da se samo čeka kako bi se problemi sami od sebe rješavali.

I tu sam njegovu poruku jako dobro shvatio kad smo u ljeto 1996. završavali spomenutu monografiju “Međugorje”. Sve je bilo spremno, ali nema fra Jozina teksta. Uhvatila me već pomalo panika. Što da radim, pitao sam fra Slavka Barbarića, a on će mi ni pet, ni šest: “Nije ti fra Jozo od velika pisanja. Uhvati ga ti sam i snimi, pa to objavi s njegovim potpisom.”

Žanićevo (ne)raspoloženje

Problem je bio samo kako uhvatiti fra Jozu na pola sata. I onda se dogodilo na uočnicu Gospinih ukazanja 1996. godine. Izvukao sam ga iz mase hodočasnika, potegao za rukav i uveo u fra Slavkovu sobu. Rekao sam mu da sjedne i uključio diktafon… On se opustio i potekle su riječi u njegovu stilu.

“Izađi van i zaštiti djecu!” Naslov je teksta koji je potpisao fra Jozo Zovko. I koji se kasnije kao njegov autorski članak ponavljao i u još nekoliko objavljenih monografija o Međugorju. Trenutak je to, po mom mišljenju, prekretnica, kad je međugorski župnik od čovjeka koji je sumnjao u ono što su vidioci svjedočili, postao gorljivi navjestitelj i promicatelj poruka Kraljice Mira.

Za razliku od ondašnjeg mostarskog biskupa Pavla Žanića, koji je prvih dana uvjeravao i Zovka kako djeca ne lažu, da bi nedugo potom potpuno promijenio svoje raspoloženje prema Međugorju.

Evo što mi je prije 22 godine o svojim nevoljama tih prvih dana ispričao fra Jozo: “I biskup je došao. Razgovarali smo najprije u Čitluku i bili skupa na objedu. Ja sam, nekako iz svoje nevolje, pripovijedao, a on je govorio da se tako nešto slično i u Lurdu dogodilo, tako je i tamo počelo. Meni je bilo žao da on to uspoređuje s Lurdom, pa sam mu rekao da je to u njegovoj biskupiji, i da on treba doći pomoći. I došao je.

Najavio je svoj dolazak i ispitivao djecu. Razgovarao je sa svima. Meni je posebno godilo što je on pod zakletvom razgovarao s djecom, tražeći od njih da govore istinu. Djeca su mu priznala, osobito Mirjana koja je došla iz Sarajeva, da su imali cigarete i da su htjeli pušiti, i sve su mu ostalo rekli. U razgovoru s njima ja nisam bio tako strog, više sam ih pokušavao promatrati dok mi pripovjedaju o svojim iskustvima i uvjerenjima.”

Tako mi je govorio fra Jozo Zovko 1996. godine. A ja sam tek ovih dana shvatio da je netko skratio originalan fra Jozin članak, onako kako sam ja zabilježio njegove riječi.

Gore istaknuto da su imali cigarete i da su htjeli pušiti, nije ugledalo svjetlo dana u monografiji kojoj sam ja bio glavni urednik, i toga nisam bio svjestan sve ove godine. Nekome je očito bilo stalo da vidioce prikaže u pozitivnijem svjetlu, pa se govorilo kako su na Podbrdo išli po svoja stada ovaca, a ne, kako su pod zakletvom priznali biskupu Žaniću, da su prvoga dana htjeli pušiti cigarete.

‘Vidioce nitko nije podgovorio’

Ovu “veliku laž” olako se potom koristilo kao argument protiv Međugorja. Jer, ako su djeca lagala od prvoga dana, kako im vjerovati u sve ono što su kasnije svjedočili o Gospi. Uistinu, vrijedi u svako doba i za svakoga ona poznata Isusova sintagma: Istina će vas osloboditi!

Manipulacije ovog tipa najviše su odgovarale glavnom oponentu Ratku Periću, čije se mostarsko-duvanjsko biskupovanje u proteklih 26 godina može svesti na “rat bez granica” s najvažnijim međugorskim protagonistima, kao i nastojanja glede okončanja tzv. “Hercegovačkog slučaja”, odnosno predaje nekoliko župa “na slobodno raspolaganje biskupu”, koje desetljećima opterećuju odnose između mostarskih ordinarija i hercegovačkih fratara.

Nastavak je to iste bitke koju je vodio Perićev prethodnik, biskup Žanić. Žanić je prvi put izvijestio Svetog Oca o Međugorju, 6. rujna 1981. preko jednoga hrvatskog svećenika u Rimu. Zacijelo je riječ o Periću, koji je od 1979. do 1992. bio rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima.

U pismu papi Ivanu Pavlu II., biskup Pavao Žanić opisao je vanjske događaje: “Razgovarao sam osobno s djecom vidiocima. Oni vide ‘nešto’, ah ni meni nije jasno radi li se o nadnaravnom fenomenu ili ne… Stav dijecezanskoga klera prema ukazanjima više je rezerviran. Pitaju se naime kako to da je Gospa izabrala neposlušne franjevce. To je i za mene problem. Očekivao sam od Rima kakvu poruku za ‘Hercegovački slučaj'”.

Samo četrdesetak dana ranije, nekadašnji katedralni župnik u Splitu, don Pave Žanić, poznat kao veoma odan osobito Gospi Lurdskoj, kao mostarski je biskup u propovijedi izrečenoj u Međugorju na župni Blagdan sv. Jakova apostola, 25. srpnja 1981., pred okupljenim mnoštvom vjernika poručio kako je on duboko uvjeren “da nitko djecu koja kažu da su vidjeli Gospu, da nitko tu djecu nije podgovorio… Nitko od svećenika, ja jamčim i garantiram, nije imao tu nikakve namjere niti udjela da bi djecu na nešto nagovorio… Također sam uvjeren: Djeca ne lažu. Siguran sam da djeca ne lažu”.

Tumačenje ‘Vjere u brojevima’

Poznata je i njegova izjava objavljena na naslovnoj stranici Glasa Koncila od 16. kolovoza 1981. u kojoj kaže da “djeca nisu ni od koga, posebno iz Crkve, podgovorena da govore neistine” i da “barem zasad, sve navodi na to da djeca ne lažu”. Zna se i za njegov prosvjed Sergeju Krajgeru, predsjedniku Predsjedništva tadašnje SFRJ, u kojemu “kao katolički biskup i odgovorni Ordinarij Mostarske biskupije”, odbija od sebe i od fra Ferde Vlašića i fra Joze Zovka “neodgovorne klevete i napadaje”(!)

Naravno – barem ja to nisam primijetio – gore navedenih Žanićevih izjava nema u knjizi “Ogledalo pravde” Biskupskog ordinarijata u Mostaru iz 2001. godine, u kojoj biskup Perić i njegovi najbliži suradnici, na više od tristo stranica sabiru sve ono što je “biskupski ordinarijat više puta i na više načina javno i napismeno oglašavao u vezi s međugorskim pojavama, počevši od kolovoza 1981.”

Donosim na kraju osvrt kojeg je 5. kolovoza 1997. u Mostaru potpisao generalni vikar don Luka Pavlović. Reakcija je to na Pismo Tajništva odbora “Kraljice Mira” objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji, 21. srpnja 1997. Potpisnici su bili umirovljeni nadbiskupi dr. Frane Franić i Pavel Hnilica, te petorica hercegovačkih franjevaca: dr. fra Leonard Oreč, dr. fra Tomislav Pervan, dr. fra Slavko Barbarić, fra Ivan Landeka i fra Jozo Zovko.

Kako gospoda iz Ordinarijata komuniciraju sa svojom subraćom, razvidno je iz njihova tumačenja “Vjere u brojevima”, gdje sedmoricu potpisnika Pisma ispravljaju i približavaju im kao uvjerljiviju biblijsku brojku od 40 a ne mjesec dana od ‘atentata na Papu’ do početka ‘međugorskih ukazanja’.

To im i ja potpisujem.

Međutim, kad se don Luka ničim izazvan izruguje s fra Jozinom žrtvom i stvarnim mučeništvom koje je podnio od neprijatelja Crkve jer je zaštitio djecu vidioce a župljane i hodočasnike koji su se odazvali na poruke Kraljice Mira “preusmjerio” s Podbrda u župnu crkvu, onda neka se nitko ne čudi da je Zovko još uvijek u nemilosti onih koji mu ne mogu oprostiti što se “od sumnjičavca pretvorio u fanatična širitelja međugorske propagande”, kako se ističe u “Ogledalu pravde”.

“Osim toga, potpisnici nam još kažu da su ‘međugorska ukazanja’ počela ‘mjesec dana’ nakon ‘atentata na Papu’. Vidiš li, znači, tu simboliku i tu povezanost Pape s Međugorjem? A neće ni to biti točno. Atentat 13. svibnja, a ‘ukazanja’ 24. lipnja 1981. Dakle točno nakon 41 dan! Budući da nije broj 30, nego upravo približno 40, zašto se, recimo, jedan od potpisnika nije sjetio svoje biblijske propovijedi iz 1981. u kojoj je govorio o biblijskih 40 godina pustinje, o 40 godina robovanja? Bilo bi brojčano puno uvjerljivije i svetopisamski usklađenije!

A on veli o sebi, i to potpisuje, uvjeravajući nas kako je ‘platio zatvorom svoju vjernost međugorskim ukazanjima’! Kako onda da mu ne vjerujemo i kako da mu ‘ukazanja’ ne budu – autentična!”

I što na kraju više očekivati od ljudi kojima teško pada ono što je jedna od vidjelica zabilježila u svome dnevniku na svetkovinu Božića, 25. prosinca 1982: “Gospa je bila posebno svečana. U naručju je imala maloga Isusa, koji se slatko smijao!” Komentator iz mostarskog ordinarijata to vidi ovako: “Mali se Isus ‘slatko smijao’.

Na našim uobičajenim slikama po crkvama ne vidimo božanskoga Mališana da se smije”.

Bože mi prosti, ni smijati se ne znaju.

Piše: Ivan Ugrin, urednik portala Misija

(VIDEO) Recept za brutalno dobru marinadu za meso

Kako marinirati meso? Odgovor na vječno pitanje i jednostavan recept daje član žirija MasterChefa Mario Mihelj.
Kada počne sezona roštiljanja, svaki pravi entuzijast i gurman ispituje sve majstore roštilja o tajni sočnosti mesa, uzbudljivim aromama i načinima pripreme odrezaka. Iako će se vjerojatno na kraju ipak držati svoga načina roštiljanja, nije loše doznati još koji trik. A nije tajna da je najveća tajna u marinadi.

Kako gotovo sve cake već znamo, red je bio da svoju tajnu otkrije i chef Mario Mihelj, koji je u našoj Školi kuhanja odreske pripremao u marinadi koja govori sto jezika. Na odrezak više nikad nećete isto gledati ako se potrudite i replicirate ovu marinadu.

Marinirati meso možete mokro ili suho. Ako se odlučite za suho mariniranje, odnosno dry rub, znači da ćete mješavinu suhih začina utrljati na meso. Za mokro mariniranje potrebno je pripremiti marinadu. Za brutalno dobru bit će vam potrebno maslinovo ulje, umak od soje, limun, senf i majčina dušica. Sve dobro izblendajte ili pomiješajte te ulijte u vrećicu u koju ste stavili odreske.

Trik s vrećicom odličan je jer vam je onda potrebno manje sastojaka, odnosno marinade, a u vrećici će se sve bolje sljubiti. Meso u takvoj marinadi možete držati do dva dana u hladnjaku bez problema, ali ne zaboravite ga izvaditi na sobnu temperaturu barem sat vremena prije pečenja. Ovdje potražite još savjeta kako ispeći odrezak, a ako vam je lijepo s Mariom, “upišite” se u Školu kuhanja, u kojoj vas vodi kroz osnovne kulinarske tehnike i otkriva korisne trikove.


Mostarski SRK Zrinjski: Ako ne znaš šta je bilo upitaj…

Scena prva: Puna dvorana na Bijelom brijegu pozdravlja pogodak Vedrana Delića. Dani ponosa i slave i dani velikih uspjeha Plemića. Bili su to dani kojih se rado sjećaju navijači Zrinjskog i dani koji će ostati zapisani zlatnim slovima u povijesti kluba.

Scena druga: Zrinjski je u nižem rangu. Dvorana je prazna i samo su rijetki ostali uz klub. Bili su to tužni dani. Bili su to dani kojih se neće rado sjećati navijači Zrinjskog i koje će nastojati zaboraviti.

Tanka je linija između ove dvije scene i tanka je linija između vrha i dna. Tko bi gori sada je doli, riječi su iz pjesme Ivana Gundulića, a to su itekako iskusili Plemići na svojoj koži. Agonija nije dugo trajala i klub se pripremao nekoliko sezona na veliki povratak. Vrime je rekli bi u Dalmaciji, a mi bi to potvrdili jer zaista je vrijeme za povratak u društvo najboljih. U Zrinjskom se trenutačno nakupilo svega. Od rada i truda, pa sve do inata i ponosa. Plemići se godinama trude i rade i proliveno je tu na tisuće litara znoja da bi se došlo do stanja kakvo je danas. Inat je ono što pokreće sve, pa tako i ljude koji  koji vode Zrinjski. Ponos je ono što ne dozvoljava da se ugasi sveto ime Zrinjskog izniklo iz pepela u najtežim vremenima za naš narod.

Danas je Zrinjski na korak do raja. Ostala su samo još jedna vrata do cilja, a na pragu im stoji gradski rival. Gradski rival će sutra gostovati u dvorani na Bijelom brijegu. Dvorana će sutra sličiti na scenu prvu iz ovoga teksta. Publika će sutra pozdravljati neke nove klince koji hrabro koračaju stopama braće Karačić, braće Marić, Filipa Vistoropa i već spomenutog Vece Delića. Nikada do sada se nije dogodilo da se karte za jedan rukometni događaj rasprodaju nekoliko dana uoči utakmice i to znači da će Plemići sutra imati neviđenu potporu s tribina još neviđenu na ovim prostorima. Pisat ćemo o tome jer to slijedi u bliskoj i blistavoj budućnosti.

P.S. Danas to jeste sutra će biti in doći u dvoranu i biti dio pobjedničkog tima. Sutra navečer će mnogi tapšati po leđima ljude koji su najzaslužniji za veliki povratak. Isti su to ljudi koji su bili dio tima koji nije bio pobjednički, ali su ga oni vratili na  pobjednički kolosijek. Pa ako ne znaš što je bilo upitaj te heroje, a ja ću ih nabrojiti da ostane zapisano za one koji ne znaju, koji neće ili se prave da ne znaju. Puša, Brano, Sesa, Škoba, Pile, Melo, stručni stožer, treneri u omladinskoj školi i veterani kluba.

P.S.S. Obično smo na kraju ovakvih tekstova zvali da navijače da dođu, za sutra pozivnica nije potrebna jer ih nema kao što nema ni ulaznica za utakmicu.

Popularna pjevačica iz Hercegovine se zaručila

Hercegovačka pjevačica Antoniette Čerkez pratiteljima je otkrila kako se zaručila, piše Bljesak.

Fotografijama romantičnih zaruka pohvalila se na društvenim mrežama, a fanovi su odmah počeli čestitati.

Kako je prikazano na objavljenim fotografijama, u sobi ju je dočekalo pravo iznenađenje – baloni i natpis od latica ruža na krevetu koji je glasio: “Will you marry me”.

Uz fotografije zaruka, Antoniette je kratko, ali znakovito napisala: “Bilo jednom u New York Cityju.”

Antoniette je, sudeći po osmijehu, itekako spremna zakoračiti u novo poglavlje.

Hercegovina: Ti koja si ostala i opstala, ti koju štiti i čuva Gospa Međugorska

HERCEGOVA ZEMLJA

Ti zemljo draga i divlja i pitoma,
što u tebi rodih se ja, siromašno djete sa sela,
ti što kucaš u damarima moga srca
i što me tuđina iz tebe, za ruku odvela.

Ti zemljo kamena, molitve i znamena,
ti što sjajiš u iskri zjenice oka mog,
ti što si se utkala u moju dušu,
ne želim se odreći ni pedlja bogatstva tvog.

Ti koja si zaodjenuta ponosom i prkosom,
ti koju je rušila tuđa vojska,
ti koja si ostala i opstala,
ti koju štiti i čuva, Gospa Međugorska.

Ne želim okončati negdje u tuđini,
želim se vratiti svome domu, djedovini,
želim se vratiti tamo gdje mi preci leže,
za taj kraj me moja sveta povijest veže.

Pradjedovi moji dali su na znanje,
da se vjerno čuva to naše imanje,
u kamenu škrtom oni su gradili,
da bi mi imali, da bi sretni bili.

Unuci su moji pitali me često:
Odakle sam došla, koje je to mjesto?
Hercegova zemlja, to se mjesto zove
i vraćam se tamo iz tuđine ove.

Vratite se i vi na ognjište naše,
to su želje pradjedova, a i bake vaše,
jer vam i ja djeco vječno živjet neću,
vratite se da možete upalit nam svijeću.

Katarina Zovko Istuk
Mostar 29. 03. 2017.

Stravično: U bari pronađeno beživotno tijelo

Foto: Ilustracija

U bari na poplavnom području južno od Gornje Bebrine kod Slavonskog Broda pronađeno je tijelo zasad neidentificirane osobe. Tijelo je pronađeno oko 14 sati.

Trenutno je u tijeku izvlačenje tijela iz vode, nakon čega će uslijediti očevid i daljnje kriminalističko istraživanje kako bi se utvrdio identitet preminule osobe i okolnosti smrti.

Policija za sada nije iznijela dodatne informacije, a više pojedinosti očekuje se nakon završetka očevida.

Hina

Potres pogodio Hercegovinu: Epicentar kod Mostara

Potres magnitude 2.9 pogodio je područje Hercegovine u četvrtak oko 19:20 sati.

Prema podacima Euromediteranskog seizmološkog centra, epicentar potresa bio je 9 kilometara istočno-sjeveroistočno od Mostara na dubini od 10 kilometara.

Korisnici EMSC-a javili su da se potres u Širokom Brijegu osjetilo jako, ali kratko, dok je u Ljubuškom zabilježeno slabije podrhtavanje.

(www.jabuka.tv)

Oprez: Poskoci izlaze iz skrovišta, već troje ljudi završilo u bolnici

Prvi dio ove priče neslužbenog je karaktera, a kaže da je poskok u dalmatinskom zaleđu, nedaleko od Voštana, ispod Kamešnice, prije otprilike mjesec dana ubio kravu od nekih 500-600 kilograma. Vlasnik je kravu našao uginulu i nakon što je pozvao inspekciju koja bi utvrdila o čemu se radi, zaključeno je da je krava uginula od poskokova ugriza.

Nakon ovog neslužbenog dijela slijedi službeni dio ove priče o poskocima i njihovim žrtvama. U posljednjih mjesec i nešto dana na Klinici za infektologiju KBC-a Split bolnički su liječene tri osobe koje je ugrizao poskok, dok je jedna ambulantno obrađena.

Na našoj Klinici liječila se žena iz Rude, koju je tijekom branja šparoga ugrizao poskok za ruku. Izuzev nje imali smo još dvije muške osobe iz Imotskog, koje je također ugrizao poskok. Prvi muškarac srednje životne dobi obavljao je radove na cesti i dok je s ceste podizao panj ugrizao ga je poskok, također u ruku. Drugog muškarca, također srednje životne dobi, poskok je za ruku ugrizao dok je iza svoje kuće brao salatu. Svi su oni bili hospitalizirani i u bolnici su se zadržali od tri do pet dana, rekao je za Slobodnu dalmaciju izv. prof. dr. sc. Dragan Ledina, specijalist infektologije.

Osim njih troje pomoć je na infektologiji zatražio još jedan muškarac, koji je također obavljao neke građevinske poslove oko kuće i kojeg je također ugrizao poskok, no za njegovom hospitalizacijom nije bilo potrebe.

Svi oni su primili serum protiv zmijskog ugriza i ostalu potpomognutu terapiju – rekao je dr. Ledina.

Poskoci, vrlo opasne zmije otrovnice, bude se početkom ožujka, a svi ovi ovogodišnji slučajevi zbili su se od 15. ožujka ove godine.

Njih oživi marčano (sunce u ožujku) sunce i onda izlaze iz svojih skrovišta. Osoba koju poskok ugrize treba u roku od sat vremena stići do bolnice kako bi primila pomoć, odnosno potrebnu terapiju, i bilo bi najbolje da miruje s “ugrizenim” ekstremitetom. Naravno, prije dolaska u bolnicu bilo bi potrebno da se javi u najbližu ispostavu Hitne pomoći. Za kraj želim istaknuti da imamo dovoljno protuotrova (seruma) za ugriz poskoka – zaključio je izv. prof. dr. sc. Dragan Ledina.

A, da su poskoci opasnost koja vreba svugdje i da ih se može naći na mjestima gdje najmanje očekujete, pogotovo izvan gradskih naselja, najbolje pokazuje slučaj jednog našeg sugrađanina.

On je porijeklom iz malog mjesta u dalmatinskom zaleđu i tamo je sagradio i uredio malo imanje. Svako malo on sa svojom obitelji odlazi na to svoje imanje kako bi uživao u izvangradskom životu i miru. I tako je bilo prije nekoliko dana. No, tamo ga je dočekalo neugodno iznenađenje u obliku poskoka dužine od oko 80 centimetara, koji je ušao u kuću. Bilo je ili on (poskok), ili oni. Borba, odnosno potjera za poskokom po kući je bila mukotrpna i dugotrajna, jer je poskok “ludovao” po kući, ali je na kraju pobjegao iz kuće.

Na kraju smo se čuli s poznatim zagrebačkim veterinarom (želio ostati anoniman) kojeg smo zamolili da nam pojasni kako to da krava od 500-600 kilograma ugine od ugriza poskoka.

Veličina i težina životinje apsolutno nisu bitni. Bitno je gdje je poskok ugrizao životinju, za koji dio tijela, odnosno koliko je otrova “ubrizgao” u samu životinju. Naravno, veća količina otrova znači i teže, pa i smrtne posljedice. U svojoj karijeri veterinara nisam imao slučajeva gdje je krava ugrižena od poskoka, ali sam imao dosta slučajeva ugriza poskoka kod lovačkih pasa. Većina ih je preživjela, rekao nam je zagrebački veterinar.

Teška prometna nesreća na M 17: Ozlijeđene tri osobe

U mjestu Liješnica kod Maglaja, danas se oko 12 sati na magistralnoj cesti M-17 dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva vozila – Mercedes kojim je upravljao Ć. E. iz Maglaja te Passat u vlasništvu Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, kojim je upravljao M. E. iz Hadžića.

Passat je bio dio službene pratnje ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sevlida Hurtića.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona potvrđeno je da su ozlijeđeni vozač i suvozač iz Passata, kao i vozač Mercedesa.

Svi ozlijeđeni prevezeni su u Kantonalnu bolnicu Zenica.

Kardinal Vinko Puljić ipak će putovati u Vatikan i sudjelovati u konklavi

Foto: KTA

Vrhbosanska nadbiskupija: Vinko Puljić ipak ide na konklavu. Po godinama i stažu najstariji je kardinal izbornik

Kardinal Vinko Puljić ipak će putovati u Vatikan i sudjelovati u konklavi na kojoj će se birati novi papa, potvrdio je u četvrtak za Hinu don Dražen Kustura, glasnogovornik Vrhbosanske nadbiskupije.

“Kardinal Puljić dobio je pozitivno mišljenje liječnika, poći će u Rim te sudjelovati na konklavama”, kazao je don Dražen.

Dobio je liječničku potvrdu

Objasnio je da je umirovljeni vrhbosanski nadbiskup liječničku potvrdu da smije putovati dobio 24. travnja a zbog kratkoće vremena neće stići na sprovodnu misu i ukop pape Franj, ali idući će tjedan ići u Vatikan i tamo se pridružiti kardinalskom zboru u općim kongregacijama, a nakon toga i u izboru 267. rimskog biskupa.

Kardinal Puljić po godinama i stažu najstariji je kardinal izbornik i na jesen će napuniti 80 godina života što je i dobna granica do koje kardinali mogu sudjelovati u izboru pape.

Ovo će Puljiću biti treća konklava, dosad je sudjelovao u izboru Benedikta XVI. 2005. i pape Franje 2013.

U prvoj izjavi nakon Franjine smrti, kardinal Puljić rekao je da vjerojatno neće ići u Vatikan jer mu to ne dopušta zdravstveno stanje.

Kako je o Franji govorio u ponedjeljak?

Nakon što je u ponedjeljak u dobi od 88 godina umro papa Franjo, Puljić je za njega rekao da iza sebe ostavlja “brojne uspomene i ali i mnoga razočaranja”.

“Ovaj papa sigurno će ostaviti brojne uspomene, ali i mnoga razočaranja jer ljudi su očekivali drugo. Međutim, crkva ima svoj način, stil reagiranja i djelovanja”, rekao je Puljić.

Nije pojasnio što je mislio kada je spomenuo razočaranja.

“Svaki papa se polako uključuje u taj ritam života Crkve, jasno unoseći i svoj stil”, pojasnio je nadbiskup vrhbosanski u miru.

Po njegovim riječima, svjetski mediji zapravo često samo traže skandal, a ne gledaju na ono što je pozitivno i snažna poruka izgradnje.

“Sigurno je da je papa Franjo bio moralno najjači autoritet u ovom košmaru rata gdje se zapravo ubija nada. On je neumorno govorio protiv naoružanja, protiv rata, protiv terorizma, tako da je zapravo on bio posebna poruka ovom čovječanstvu”, komentirao je u ponedjeljak Puljić.

Pravo izbora ima i Bozanić

Pravo izbora pape ima i umirovljeni zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.

Od 135 kardinala koliko ih ima pravo ući u ovu konklavu, 108 ih je imenovao Franjo, 22 Benedikt, a samo su još petorica iz vremena Ivana Pavla II., među njima i obojica hrvatskih kardinala.

Hina

Fra Jozi Zovki ukinuta suspenzija, otvorena mogućnost da ga ponovo vidimo u Međugorju

Fra Jozi Zovki ukinuta je suspenzija na djelovanje. Fra Jozo Zovko, župnik u Međugorju u vrijeme početka ukazanja, robijao je u komunizmu jer je smatran poticateljem djece “da lažu da im se Gospa ukazala”. Međutim, ni za tri i pol godine, koliko je fra Jozo proveo u zatvoru, komunisti nisu mogli “slomiti” vidioce, piše braniteljski.info.

Fra Jozo Zovko nije suspendiran kao ostali franjevci zbog neposluha spram sporadičnih župa u Hercegovini, u poznatom “hercegovačkom slučaju”.

Fra Jozin krimen – svjedočenje

Kako je fra Jozo Zovko nastavio propovijedati i svjedočiti o Međugorju, biskup Ratko Perić mu je izrekao dekret o zabrani djelovanja na prostoru Mostarske biskupije. Iz pouzdanih izvora braniteljski.info doznaje da je fra Jozo Zovko dobio rješenje od kardinala Fernandeza, pročelnika Dikasterija kongregacije za nauk vjere, kojim se ukida dekret biskupa Ratka Perića o zabrani djelovanja u Mostarskoj biskupiji.

Fra Jozo opet u Međugorju

Tako se opet otvorila mogućnost da fra Jozo slavi svetu misu u Međugorju, ukoliko ga župnik pozove. Mnogi bi ga opet, nakon toliko godina, sigurno voljeli vidjeti za međugorskom propvjedaonicom, odakle je ovaj karizmatični fratar proročki i neustrašivo “grmio” još za vrijeme komunističkog režima.

Oštra osuda napada na novinare RTV Herceg-Bosne: Napad na slobodu medija i suživot u Mostaru

Klub Hrvata Gradskog vijeća Grada Mostara najoštrije osuđuje napad na novinarsku ekipu RTV Herceg-Bosne koji se dogodio tijekom snimanja reportaže na Starom mostu u Mostaru.
Duboko smo zabrinuti i razočarani što se u našem gradu Mostaru još uvijek događaju incidenti motivirani nacionalističkom mržnjom i netrpeljivošću, a koji predstavljaju izravno kršenje temeljnih ljudskih prava, uključujući i slobodu kretanja zajamčenu Općom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda.
RTV Herceg-Bosne je javna televizijska kuća koja djeluje u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, te s punim pravom i legitimnošću ima pravo izvještavati i stvarati sadržaje na cijelom teritoriju BiH. Smatramo da je ovakav napad ne samo čin nasilja protiv novinara, već i izravan napad na Hrvate u Mostaru i njihovo pravo na slobodu izražavanja.

Posebno nas zabrinjava činjenica da je novinarska ekipa RTV Herceg-Bosne bila na terenu kako bi snimila prilog o turističkoj ponudi Grada Mostara. Umjesto da se pruži podrška inicijativama poput MoPass kartice koje promoviraju naš grad, ovakvi incidenti šalju poruku nesigurnosti i nanose štetu imidžu Mostara.

Izravna šteta nanesena je ne samo novinarskoj ekipi i pripadnicima hrvatskog naroda, već i Gradu Mostaru, budući da je prilog bio posvećen promociji gradske turističke ponude. Umjesto pozitivne slike, Grad je dobio osjećaj nesigurnosti i negativnu reklamu.

Očekujemo da i ostali klubovi u Gradskom vijeću jasno osude ovaj čin nasilja, kao i podrške koje su neki politički predstavnici javno iskazali. Pozivamo nadležne institucije na hitno djelovanje i učinkovito kažnjavanje počinitelja jer izostanak reakcije dodatno potiče nepovjerenje i nesigurnost.
Sloboda medija i sloboda građana moraju biti temelj demokratskog i otvorenog Mostara!
Samo tako možemo graditi grad mira, suživota i napretka!

Klub Hrvata Gradskog vijeća Grada Mostara
Predsjednik Kluba Hrvata Stanko Ćosić

Mostar: Gradonačelnik Kordić upriličio prijem za gradonačelnika Sarajeva

Gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić danas je u Gradskoj vijećnici upriličio prijem za gradonačelnika Sarajeva Predraga Puharića.

Na sastanku je istaknuta zajednička spremnost za produbljivanje suradnje u svim oblastima, posebno u oblasti turizma.

Kordić je predstavio značajne projekte koje je Grad Mostar pokrenuo u proteklom razdoblju, uloživši napore na jačanju kapaciteta javnih poduzeća. Rezultati takvog rada najviše su vidljivi u Zračnoj luci Mostar koja će od idućega mjeseca uvodi jedanaest novih linija.

Sugovornici su razgovarali i o problemima s kojima se suočavaju jedinice lokalne samouprave i kako iste riješiti. Pokazali su otvorenost za sve ideje i promišljanja koja za cilj imaju postizanje kvalitetne i funkcionalne društvene zajednice koja će zadovoljiti svakodnevne potrebe stanovništva.
U znak poštovanja gradonačelnik Kordić i gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić razmijenili su prigodne poklone.

Vlada HNŽ-a izdvaja 22.7 milijuna maraka za održavanje i rekonstrukciju regionalnih cesta

Na danas održanoj sjednici, Vlada HNŽ-a usvojila je Odluku o usvajanju Plana i programa Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ-a za 2025. godinu, Odluku o odobravanju načina implementacije novčanih sredstava u Planu i programu, te Odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu prometa i veza za raspisivanje Javnoga poziva za dodjelu novčanih sredstava za lokalne ceste jedinicama lokalne samouprave u HNŽ-u za 2025. godinu.
Usvojenim Planom i programom Uprave za ceste predviđeno je da se za redovito ljetno i zimsko održavanje cesta, kao i pojačano (investicijsko) održavanje, a s ciljem očuvanja cestovne infrastrukture i sigurnosti na cestama izdvoji 22.703.503,00 KM.

Plan također sadrži i pregled ugovorenih, a neizmirenih obveza iz prethodnog razdoblja, kao i sredstva koja su planirana za saniranje prometnica na poplavljenim područjima.
Nastavljajući potporu provedbi Županijskoga programa ranog otkrivanja raka dojke 2023.-2026., Vlada je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2025. godinu u iznosu od 200.000,00 KM.
Implementacija ovoga programa ima za cilj smanjenje smrtnosti od raka dojke, poboljšanje kvalitete života pravovremenim otkrivanjem raka dojke te smanjenje troškova skupoga liječenja kod uznapredovaloga stadija bolesti.
Također, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju i načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2025. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi s pozicije Sufinanciranje Zavoda za javno zdravstvo u iznosu od 300.000,00 KM. Sredstva će biti utrošena na obavljanje djelatnosti Zavoda, a odnose se na: praćenje zdravstvenoga stanja stanovništva, statistička praćenja i istraživanja koja su od interesa za širu društvenu zajednicu, prevenciju bolesti i promociju zdravlja, nadzor nad obveznom imunizacijom, protuepidemijski rad, izradu dugoročnih strateških planova razvoja zdravstva, praćenje sanitarno-higijenskih stanja i dr.
Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je pravo na naknadu za redovito studiranje na sveučilišnom ili stručnom studiju korisniku prava na uslugu smještaja u Ustanovu socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj. Na tom tragu, Vlada je usvojila Odluku kojom je korisnicima ovoga prava utvrdila visinu naknade u iznosu od 500,00 KM, za što je u Proračunu HNŽ-a za 2025. godinu osigurano 60.000,00 KM.
Vlada je usvojila Odluku o izdvajanju 35.000,00 KM za implementiranje Projekta „COASTRUST“ .
Cilj projekta COASTRUST je očuvanje biološke raznolikosti i osiguranje održivoga upravljanja obalnim područjima Mediterana, a projektni partneri dolaze iz sedam zemalja.
Kroz ovaj i slične projekte, Vlada ulaže napore kako bi kroz prekograničnu i međuregionalnu suradnju osnažila promidžbu naših gospodarskih, kulturnih, prirodnih i drugih resursa, ali i poboljšala povezanost sa susjednim državama, te stvorila održivi razvitak našega podneblja što je i jedan od važnijih ciljeva sadržanih u Strategiji razvitka HNŽ-a.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojena je Odluka o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2025. godinu na poziciji «Transferi u veterinarstvu» u iznosu od 180.000,00 KM. Trenutačna situacija na području Hercegovačko-neretvanske županije zahtjeva provedbu Programa mjera čija je svrha uspostaviti optimalan zdravstveni status životinja, kontrolu kretanja zaraznih i parazitarnih bolesti, uspostavu stalnog nadzora nad pojavom zaraznih bolesti koje su od interesa za Županiju, s konačnim ciljem zaštite dobrobiti ljudi.
Prihvaćeno je i Izvješće o provedbi Lokalnog akcijskog plana za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi, jačanja institucionalnih kapaciteta, romskih zajednica i nevladinih organizacija, te zapošljavanja u HNŽ-u 2021.-2024. godina za 2024. godinu.
Također, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja iz različnih područja djelovanja.

VLADA HNK: ZA ODRŽAVANJE I REKONSTRUKCIJU REGIONALNIH CESTA 22.703.503,00 KM
Na danas održanoj sjednici, Vlada HNK-a usvojila je Odluku o usvajanju Plana i programa Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a za 2025. godinu, Odluku o odobravanju načina implementacije novčanih sredstava u Planu i programu, te Odluku o davanju saglasnosti Ministarstvu saobraćaja i veza za raspisivanje Javnog poziva za dodjelu novčanih sredstava za lokalne ceste jedinicama lokalne samouprave u HNK-u za 2025. godinu.
Usvojenim Planom i programom Uprave za ceste predviđeno je da se za redovno ljetno i zimsko održavanje cesta, kao i pojačano (investicijsko) održavanje, a u cilju očuvanja cestovne infrastrukture i sigurnosti na cestama izdvoji 22.703.503,00 KM.
Plan takođe sadrži i pregled ugovorenih, a neizmirenih obaveza iz prethodnog perioda, kao i sredstva koja su planirana za sanaciju saobraćajnica na poplavljenim područjima.

Nastavljajući podršku provođenju Kantonalnog programa ranog otkrivanja raka dojke 2023.-2026., Vlada je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu u iznosu od 200.000,00 KM.
Implementacija ovog programa ima za cilj smanjenje smrtnosti od raka dojke, poboljšanje kvalitete života pravovremenim otkrivanjem raka dojke te smanjenje troškova skupog liječenja kod uznapredovaloga stadija bolesti.
Takođe, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju i načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije Sufinansiranje Zavoda za javno zdravstvo u iznosu od 300.000,00 KM. Sredstva će biti utrošena na obavljanje djelatnosti Zavoda, a odnose se na: praćenje zdravstvenog stanja stanovništva, statistička praćenja i istraživanja koja su od interesa za širu društvenu zajednicu, prevenciju bolesti i promociju zdravlja, nadzor nad obaveznom imunizacijom, protuepidemijski rad, izradu dugoročnih strateških planova razvoja zdravstva, praćenje sanitarno-higijenskih stanja i dr.
Zakonom o socijalnoj zaštiti propisano je pravo na naknadu za redovno studiranje na univerzitetskom ili stručnom studiju korisniku prava na uslugu smještaja u Ustanovu socijalne zaštite ili u udomiteljsku porodicu. Na tom tragu, Vlada je usvojila Odluku kojom je korisnicima ovog prava utvrdila visinu naknade u iznosu od 500,00 KM, za što je u Budžetu HNK-a za 2025. godinu osigurano 60.000,00 KM.

Vlada je usvojila Odluku o izdvajanju 35.000,00 KM za implementaciju Projekta „COASTRUST“ .
Cilj projekta COASTRUST je očuvanje biološke raznolikosti i osiguranje održivog upravljanja obalnim područjima Mediterana, a projektni partneri dolaze iz sedam zemalja.
Kroz ovaj i slične projekte, Vlada ulaže napore da bi kroz prekograničnu i međuregionalnu saradnju ojačala promociju naših privrednih, kulturnih, prirodnih i drugih resursa, ali i poboljšala povezanost sa susjednim državama, te stvorila održivi razvoj našeg podneblja što je i jedan od važnijih ciljeva sadržanih u Strategiji razvoja HNK-a.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojena je Odluka o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu na poziciji «Transferi u veterinarstvu» u iznosu od 180.000,00 KM. Trenutna situacija na području Hercegovačko-neretvanskog kantona zahtjeva provođenje Programa mjera čija je svrha da se uspostavi optimalan zdravstveni status životinja, kontrola kretanja zaraznih i parazitarnih bolesti, uspostavi stalni nadzor nad pojavom zaraznih bolesti koje su od interesa za Kanton, sa konačnim ciljem zaštite dobrobiti ljudi.
Prihvaćen je i Izvještaj o provođenju Lokalnog akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, jačanja institucionalnih kapaciteta, romskih zajednica i nevladinih organizacija, te zapošljavanja u HNK-u 2021.-2024. godina za 2024. godinu.
Takođe, Vlada je usvojila i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja iz različitih oblasti djelovanja.

Svečano prisegnula ravnateljica Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći HNŽ-a

Aida Zerem danas je u nazočnosti predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marije Buhač, svečano prisegnula i potpisala izjavu kojom je preuzela dužnost ravnateljice Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći Hercegovačko–neretvanske županije.

Čestitajući joj na preuzimanju odgovorne zadaće, Buhač joj je poželjela puno uspjeha u radu istaknuvši kako je njezina uloga u sklopu naše zajednice iznimno značajna, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Inače, Vlada HNŽ-a je na 36. sjednici održanoj 28. siječnja 2025. godine, nakon provedene natječajne procedure, s popisa uspješnih kandidata za postavljenje rukovodećega državnoga službenika na radno mjesto ravnatelja Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći HNŽ-a izabrala Aidu Zerem.

Današnjim polaganjem prisege okončan je proces imenovanja čelne osobe Zavoda. Sljedeći koraci su: donošenje potrebnih internih akata, kadrovsko popunjavanje, te osiguranje drugih potrebnih preduvjeta kako bi Zavod mogao otpočeti s radom i otvoriti vrata za građane. O početku rada Zavoda građani će biti pravodobno informirani.

Činu polaganja prisege ravnateljice Aide Zerem nazočio je i ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Goran Karanović.

Otvorena nova zgrada Centra za informacijske tehnologije – SUMIT

U Mostaru je jučer svečanim otvaranjem nove zgrade Centra za informacijske tehnologije – SUMIT započela treća Međunarodna konferencija MoStart, koju organizira Sveučilište u Mostaru i Centar za informacijske tehnologije – SUMIT.

Konferencija će kroz tri tematska dana okupiti više od tisuću sudionika, koji će kroz niz predavanja, radionica i panela govoriti o Inovativnim tehnologijama u obrazovanju: gamifikacija, mobilno učenje i proširena stvarnost.

Govoreći na svečanosti otvorenja nove zgrade, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač čestitala je Sveučilištu u Mostaru i Centru za informacijske tehnologije na uspješnoj organizaciji Konferencije, ističući kako su upravo oni ključni nositelji u procesima digitalne transformacije na ovim prostorima.

– Živimo u vremenu u kojemu jedino kroz znanje i primjenu suvremenih tehnologija možemo graditi održivu konkurentnost na zahtjevnom tržištu. SUMIT predstavlja ključni element digitalne transformacije naše županije, ali i cijele regije. Ova zgrada, ovi ljudi, ova vizija, to su temelji budućnosti – kazala je predsjednica Buhač.

Inače, MoStart je još jednom potvrdio svoju ulogu vodeće regionalne konferencije za obrazovanje i tehnologiju. Nova SUMIT zgrada, snažne poruke suradnje i otvorenost prema digitalnim izazovima pozicioniraju Sveučilište u Mostaru kao predvodnika digitalne transformacije visokoga obrazovanja u regiji.

Ako ne znaš šta je bilo: Mostarci uveličali svečanost u Livnu

Ako ne znaš šta je bilo: Mostarci uveličali svečanost u Livnu

Kao što smo pisali predsjednik RH Zoran Milanović je u Livnu jučer odlikovao odlikovao brigadu “Petar Krešimir IV.” HVO-a. Na jučerašnjoj svečanosti nazočili su i Mostarci Marin Topić i Gordan Miličević koji su bili u društvu heroja Domovinskog rata generalima Ljubom Ćesićem Rojsom i Marijanom Marekovićem.

Rojsov ratni put je dobro poznat, a Marijan je bio ratni zapovjednik Tigrova, zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH-a, zapovjednik Zbornog područja Zagreb, a potom i 1. korpusa.

Runda HNL-a pod rednim brojem 31 ostat će zapamćena samo pod jednim naslovom – pomor favorita!

Detalj s utakmice u Puli. Sasa Miljevic/PIXSELL

Nevjerojatni pomor favorita! Evo koliko se moglo zaraditi ako ste točno ‘prorekli‘ ovakav kaos u SHNL-u
Na pobjedu Varaždina koeficijent je bio 3,8, na Šibenik 5, na Goricu 9,2, na Istru 6,2, a na Osijek 10!

Runda SuperSport HNL-a pod rednim brojem 31 ostat će zapamćena samo pod jednim “radnim naslovom” – pomor favorita! U svih pet utakmica dogodilo se iznenađenje!

Varaždin je otvorio kolo pobjedom na gostovanju kod Slaven Belupa (1:0), u nastavku je Šibenik zatvorio Kranjčevićevu slavljem nad Lokomotivom (2:1), dan kasnije Gorica je u svom domu iznenadila Dinamo (1:0), da bi Hajduk propustio iskoristiti kiks i pao nasuprot Istre 1961 na Poljudu. Vinko Rozić donio je 1:0 pobjedu, srušivši još jednog velikana. A onda je Osijek pobjedom 2:0 šokirao Rujevicu.

Pomor favorita u pravilu znači i pomor kladitelja, no ako ste se suviše poveli “SHNL ludilom”, pa suludo i odigrali protiv svih od kojih se očekivala pobjeda, mogli ste i s malenim ulogom već pokriti dobar dio troškova ljetnog godišnjeg odmora.

Na pobjedu Varaždina većina kladionica nudila je koeficijent 3.8, na Šibenik 5, na Goricu čak 9.50, na Istru 6.20 i na Osijek 10!

U prijevodu, za jedan euro uloga na ovih pet pobjeda, nakon poreza na dobitak, zaradili biste 11.000 eura!

Oglasio se MUP HNŽ: Fikret Kajević uhićen u Konjicu, privedene još dvije osobe

Foto: Ilustracija | Fotografija ne prikazuje događaj iz teksta.

IZ MUP-a HNŽ oglasili su se o uhićenju Fikreta Kajevića.

– Dana 23. 4. 2025. godine, policijski službenici Odjeljenja kriminalističke policije PU Konjic, Sektor kriminalističke policije Uprave policije MUP-a HNŽ, Grupe za istraživanje kriminaliteta PS Konjic i patrole policije PS Konjic, postupajući po depeši Policijske uprave Čapljina, a na temelju Usmene naredbe Općinskog suda u Konjicu, izvršili pretres kuće u Konjicu, koju koristi S. E. , kojom prilikom je u kući pronađen F.K. (1972) iz Sarajeva, koji se sumnjiči da je dana 18.04.2025.g. na području Neuma počinio krivično djelo “Izazivanje opće opasnosti” iz člana 323. Krivičnog zakona F BiH, a za kojim je prethodnobila raspisana operativna potraga- priopćeno je iz MUP-a HNŽ.

Tom prilikom u kući je zatečen i K.Ć. (1971) iz Sarajeva, kod koga je pronađen pištolj marke “Berreta”, model 950 B, call 6,35 mm, broj na cijevi 175, dok je S. E. dobrovoljno prije pretresa policijskim službenicima predao tanjur s bijelom praškastom materijom koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu “kokain”.

Navedene osobe lišena su slobode i sprovedena u prostorije PU Konjic, radi dalje kriminalističke obrade, dok je lice Filkret Kajević predat policijskim službenicima PU Čapljina na dalje postupanje.

Sve navedene radnje preduzimane su pod nadzorom Županijskog tužiteljstva Mostar i postupajućeg tužitelja, priopćeno je iz MUP-a HNŽ.

Na svadbe ne morate uvijek ići u haljini, postoje elegantne alternative tom komadu

Elegantne kombinacije – Uskoro idete na vjenčanje? Donosimo nekoliko alternativa haljinama

Na svadbe ne morate uvijek ići u haljini, postoje elegantne alternative tom komadu

Ako haljina jednostavno nije vaš stil ili želite isprobati nešto novo, evo tri elegantne kombinacije koje će vas istaknuti na svadbenoj svečanosti.

Kombinezon – elegantan i moderan izbor
Kombinezoni su posljednjih godina postali svečani must-have, a za vjenčanja su posebno popularni modeli širokih nogavica, s pojasom u struku i zanimljivim detaljima poput puff rukava, volana ili decentnih proreza.

Kako ga stilizirati?

Nosite ga s otvorenim sandalama na petu kako biste dodatno istaknuli lepršavost nogavica. Dodajte upečatljiv nakit poput velikih naušnica ili elegantne ogrlice. Upotpunite kombinaciju clutch torbicom ili mini torbicom s lancem.

Kombinezon je odličan izbor za sve koji žele sofisticiran, ali i udoban outfit u kojem se lako krećete i plešete!

Midi suknja od tila – romantična i profinjena opcija
Ako ne želite nositi haljinu, ali ipak volite ženstvene kombinacije, til suknja u midi duljini savršen je izbor. Ovaj bajkoviti komad podsjeća na balerine i unosi dozu nježne elegancije u svaku kombinaciju.

Kako je kombinirati?

Birajte crop top ili korzet-top koji naglašava struk i upotpunjuje nježan izgled. Cipele sa špic vrhom i vezicama dodat će eleganciju. Izbjegavajte bijele til suknje kako ne biste bili previše nalik mladenki – pastelne nijanse poput svijetloroze, boje šampanjca ili nježne lavande odličan su izbor!

Ova kombinacija sjajan je balans između ženstvenog, profinjenog i modernog izgleda.

Hlače-odijelo – sofisticiran i moćan izgled
Ako volite klasične krojeve i želite izgledati elegantno i chic, hlače-odijelo je savršena alternativa haljini. Trenutno su posebno popularni modeli s lepršavim širokim nogavicama u vibrantnim ili pastelnim nijansama.

Kako ga stilizirati?

Bluzu, svileni top ili korzet birajte ovisno o razini formalnosti vjenčanja. Salonke na petu ili elegantne sandale podići će outfit na višu razinu. Minimalistički nakit, poput decentne ogrlice ili zlatnih ringova, upotpunit će izgled.

Hlača-odijelo možete stilizirati na elegantan, ali i opušteniji način, ovisno o dodacima. Ako želite da kombinacija izgleda casual-chic, možete nositi i loaferice, no za svečane prilike petu je ipak teško nadmašiti.

Što učiniti da u svega nekoliko minuta ublažimo žgaravicu

Gastroenterolog otkrio što učiniti da u svega nekoliko minuta ublažimo žgaravicu
Kada nas uhvati žgaravica ili refluks kiseline, osjećaj nelagode može biti vrlo jak i činiti se kao da neće proći

Kada nas uhvati žgaravica ili refluks kiseline, osjećaj nelagode može biti vrlo jak i činiti se kao da neće proći. Mnogi tada, kako bi si pomogli, posežu za lijekovima koji će ublažiti problem, ali jedan gastroenterolog smatra kako postoji i jedno drugo rješenje koje vrijedi isprobati kako bi se ublažile tegobe, prenosi Index.

Gastroenterolog Joseph Salhab na društvenim mrežama dijeli različite liječničke savjete, a nedavno je izdvojio dva jednostavna savjeta koja mogu pomoći u ublažavanju boli i nelagode uzrokovane žgaravicom.

“Ako imate jaku žgaravicu, evo jedne korisne metode koju možete isprobati”, započeo je Salhab u objavi na Instagramu te dodao: “Uzmite žvakaću gumu bez šećera ili pastilu, počnite žvakati i malo prošetajte. Vidjet ćete da se nakon nekoliko minuta žgaravica značajno smanjuje”, prenosi portal Eating Well.

Postoji nekoliko razloga zašto ovo uspijeva, tvrdi gastroenterolog
Salhab dodatno pojašnjava zašto ovaj pristup djeluje i zašto biste ga trebali isprobati ako često imate problema sa žgaravicom.

“Postoji nekoliko razloga zašto se to događa. Prvi je što se povećava stvaranje sline u ustima. Ta slina putuje niz jednjak i stvara zaštitnu barijeru protiv želučane kiseline”, pojašnjava te dodaje da sam čin žvakanja pomaže zavarati tijelo da misli da nešto jedete.

“Tada se jednjak aktivira i steže. To pomaže ukloniti višak kiseline iz jednjaka. Isto se događa i u želucu: želudac se počinje gibati i miješati svoj sadržaj, a time se i brže prazni, pa je manja vjerojatnost da će se kiselina vraćati u jednjak”, zaključuje on.

Zrinjski se zahvalio Želji na pobjedi protiv Borca, a onda je nastala ‘ludnica’ u komentarima

Madžid Šošić proslavlja pobjednički gol protiv Borca (Foto: FK Željezničar)

Nogometaši Željezničara su u 27. kolu domaćeg prvenstva pobijedili Borac rezultatom 2:1. Plavi su do pobjede stigli zahvaljujući čudesnom preokretu, a na trijumfu im je čestitao i mostarski Zrinjski.

Plemići su podijelili rezultat sa stadiona Grbavica i stavili emotikom lokomotive jasno aludiravši na sarajevske Plave.

Ispod objave su se redali pozitivni komentari navijača Željezničara i Zrinjskog koji su “proslavili” ovaj trijumf.

Hvala Željo”, “Svaka čast Željo, ni suci vam nisu ništa mogle”, “Čestitke Želji a najviše je zaslužan za pobjedu nas bivši igrač Madžid Šošić”, samo su neki od komentara na službenoj stranici Plemića.

Podsjetimo, Zrinjski je sada na 67 bodova poslije 27 odigranih utakmica dok Borac ima bod manje i jasno je da će Plemići biti novi prvaci Bosne i Hercegovine ukoliko pobijede sve utakmice do kraja.

I jutros izvanredno u Istočnom Sarajevu, policija motri na svaki korak oko zgrade Vlade RS-a

Fotografija: Klix.ba

Nakon sinoćnje drame kada su pripadnici MUP-a Republike Srpske spriječili da tri inspektora SIPA-e uruče nalog za privođenje entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku, jutros je ispred zgrade Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu mirnija situacija, ali i dalje je prisutan veliki broj policijskih službenika.

Oko sjedišta entitetske vlade u Istočnom Sarajevu i dalje prisutan veći broj pripadnika MUP-a RS-a koji blokiraju bočne ulice objekta i ne dozvoljavaju medijskim ekipama da priđu ogradi objekta entitetske vlade.

Zbog ovakvog osiguranja pretpostavlja se da je Dodik sa suradnicima prenoćio u ovoj zgradi i da će danas nastaviti svoje aktivnosti na teritoriji Republike Srpske.

Podsjetimo, po saznanju da se u Administrativnom centru Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu održava sastanak kojem prisustvuje i Dodik, tri inspektora SIPA-e su stigla pred kapiju ovog objekta. Ovo je prvi “pokušaj” da se Dodik privede na saslušanje od kako je raspisana tjeralica.

Iz SIPA-e je rečeno da im je tijekom pokušaja da dođu do Dodika upućena prijetnja upotrebom sile. Iz tog razloga, ovo djelo pripadnika MUP-a RS trebalo bi biti zadokumentirano kao kazneno djelo “Oružana pobuna”.

I sam Dodik je prokomentirao ovu situaciju na press konferenciji koja je održana sinoć.

“Zar stvarno neko razmišlja da policija koja je zadužena da štiti institucije poklekne pred okupacionom silom koja se zove SIPA, Sud, Tužiteljstvo i Shmidt. Taj je budala”, rekao je Dodik. On je dodao kako se osjeća sigurno i da “neće pod pritiskom naputiti objekat”.

U Dodikovoj zaštiti sinoć su bili pripadnici Policijske uprave Istočno Sarajevo, pripadnici Žandarmerije MUP-a RS i Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Svi su oni naoružani stali pred inspektore SIPA-e ne dopustivši im da uđu u objekat.

Sprečavanjem pripadnika SIPA-e da uhite Dodika, za kojim je Sud BiH raspisao središnju tjeralicu, pripadnici MUP-a RS sudjeluju u izbjegavanju bh. pravosudnih organa da dođu do osumnjičenih za kazneno djela.

Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine ranije je raspisao središnju tjeralicu za Miloradom Dodikom, kao i za premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem.

Kažu da možete gubiti kilograme dok spavate, evo kako

Foto: Ilustracija

Stiglo je toplo i lijepo vrijeme, a iako mu se većina ljudi veseli, ima i onih koji se zabrinu kad se pogledaju u ogledalo jer nemaju vitkost kakvu su željeli.

San svih ljudi je smršavjeti, ne odričući se svojih zadovoljstava, kao i to učiniti sve, ali bez pretjeranog napora.

Koliko god zvučalo nemoguće, nešto slično postoji i u praksi. Naime, britanski farmaceut Mike McInnes osmislio je dijetu koja nam pomaže da smršamo dok spavamo, prenosi Grand.

“Hibernacijska dijeta je reguliranje vašeg osobnog prirodnog sustava oporavka za kontrolu tjelesne težine. Ključno je pokrenuti mehanizam oporavka tijela tijekom noći: ubrzava se metabolizam, sagorijeva masnoća, smanjuje se razina hormona stresa”, rekla je britanska stručnjakinja i istaknula da prije spavanja treba pojesti žličicu meda.

Med je jedan od najljekovitijih darova prirode, a tvorac “medene dijete” tvrdi da fruktoza i glukoza u medu daju tijelu “gorivo” potrebno tijekom noći, koje kontrolira ravnotežu razine šećera u krvi i potiče sagorijevanje masnoća.

Za bolji učinak u procesu mršavljenja bilo bi dobro šećer u potpunosti zamijeniti medom. Savjet je da iz prehrane izbacite šećer, zaslađenu hranu i umjetna sladila. Dakle, ako želite smršavjeti, jedan od najvažnijih koraka je pojesti jednu žlicu meda 30 minuta prije spavanja.

Previše meda također može povisiti razinu šećera u krvi, a time i inzulina, pa se preporučuje da nikada ne uzimate više od jedne žlice.

Popularni navijač Plemića: Zrinjskog dres je težak i nije za svakoga

Najlakše je pljunuti.
Puno je teže pružiti ruku nekome kome ruka treba.
Zrinjskog dres je težak i nije za svakoga.
Ali Zrinjskog tribina je još teža i isto tako nije za svakoga.
Sad dok skrolate po ekranu ispljujte sad i mene.
Ja mogu izdržati, napisao je Jadranko Brijun na svom profilu.