Prije 12 godina, kada je izvršen posljednji popis stanovništva u BiH, popisano je 3,531.159 osoba, a od tada do danas brojčano stanje bh. građana svedeno je na procjene, piše Večernji list BiH. Tako ona koja datira od sredine 2022., a iza koje stoji Agencija za statistiku BiH, pokazuje da nas je bilo oko 3.434,000. Ili, kada se podvuče crta, jednostavni izračun pokazuje da je u tom razdoblju BiH izgubila svega oko 97.000 građana, što je podatak kojem nitko ne vjeruje, a ponajmanje demografi. Pojednostavljeno rečeno, danas apsolutno ni od koga ne možete dobiti informaciju o tome koliko nas je u BiH.

Iseljavanje iz BiH

Kada govorimo o emigraciji iz BiH na godišnjoj razini, jedini podaci koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama jesu oni koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana BiH radi iseljenja u druge države.

Prema njezinim podacima, u 2023. godini 2777 osoba odjavilo je boravak u BiH, stoji u migracijskom profilu za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH. Ti podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz BiH jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz BiH, ali upućuju na to da su najčešće destinacije za emigrante iz BiH zemlje EU-a. Četiri države u koje najčešće odlaze državljani BiH su Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska. Najviše osoba koje su se 2023. godine odjavile iz BiH otišlo je u Hrvatsku, točnije njih 719, slijedi Austrija, gdje se odselilo 618 osoba. Neočekivano, tek na trećem mjestu našla se Njemačka, gdje su se odselile 533 osobe. Na četvrtom mjestu je Slovenija s 476 osoba, dok se u sve ostale zemlje odselilo 96 osoba. Pa se tako službeno iz BiH lani odselilo samo 2777 osoba.

Iseljavanje ne posustaje, a prognoze o tome što nas čeka ne samo da nisu optimistične nego su alarmantne. Ako se obistine projekcije, u BiH će u godinama pred nama živjeti tek 1,2 milijuna ljudi. Više od 40% stanovništva činit će stariji od 65 godina. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u posljednjih desetak godina iz Bosne i Hercegovine otišlo je oko 600.000 građana.

– To je naša statistika, to je naša procjena na osnovi terenskog rada – kazala je ranije Merhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Ona vjeruje da u BiH danas ne žive ni tri milijuna ljudi. Kaže da se, službeno, u posljednjih sedam-osam godina iz BiH odjavilo oko 90.000 građana, odnosno oni nemaju više bh. državljanstvo. Ona, međutim, napominje da naši ljudi, kada odlaze, nisu u obvezi odjaviti se iz mjesta u kojem su živjeli, tako da se vode kao netko tko još živi tu, a fizički su izvan granica Bosne i Hercegovine.

– Imamo čak primjere da se ljudi i po pet godina ne odjavljuju jer im to nije zatraženo u zemljama u koje su otišli – rekla je Zukić. Uz to, za nepuno desetljeće na negativnom prirodnom prirastu i migracijama BiH je izgubila oko 380.000 osoba.

Dolazi do nestanka

Prije nekoliko godina rađena je projekcija stanovništva BiH do 2070. godine. Po srednjoj varijanti, BiH će imati 1,5 milijuna stanovnika.

– Moje iskustvo s projekcijama, kojih sam uradio jako puno, uvijek je da je najlošija ona koja se ostvari. Ona pokazuje da će u BiH ukupno biti 1,2 milijuna stanovnika, a njih 42% bit će starije od 65 godina. Nedostajat će veliki broj radnika. Trenutačna populacija u BiH, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, zajedno će biti malobrojnija u odnosu na populaciju stranaca. Svi mi zajedno činit ćemo četrdesetak posto populacije -upozorava na ovo demograf Aleksandar Čavić, prenosi srpskainfo.com. Kaže da su povijesni procesi takvi da narodi nastaju, razvijaju se, dosegnu zenit i onda dolazi do nestanka. Problem je, poručuje, hladnokrvnost naših donositelja odluka koji to promatraju.

– Nevjerojatno je da ne možete donijeti strateški dokument iz jako bitne oblasti da osigurate civilizacijski opstanak jedne skupine sličnih naroda koji govore istim jezikom. Brojke pokazuju da ćemo biti manjima u svojoj zemlji i neshvatljivo mi je da svi političari to promatraju i ne reagiraju – kaže Čavić. Brojke koje sada imamo nismo imali nikada. Riječ je o onima koji su spremni za mirovinu i onima koji bi trebali doći na njihovo mjesto.

– Jako velika populacija ispunjava uvjete za odlazak u starosnu mirovinu ovih godina, a trenutačno se najmalobrojnija generacija rađa. Na razini BiH sada se rađa 20.000 i nešto, a nekada se rađalo 105.000, 110.000, 117.000 ljudi. Najveći je problem zamjena radne snage. Naime, imate generaciju kada se rađalo 110.000 ljudi, oni odlaze u mirovinu, a u radno sposobne ulaze osobe koje su rođene 2005. ili 2006. godine, kojih je rođeno od 29.000 do 35.000. Na četiri radnika dolazi samo jedan – naglašava Čavić.