Od Osijeka do Budimpešte stizat će se automobilom za manje od dva sata: Evo kada se otvara važna prometnica

Mađari su svoj dio završili još lani pa se za povezivanje Budimpešte s Pločama čeka još samo BiH da dovrši svojih preostalih 187 kilometara

Gotovo dva desetljeća nakon što je za promet otvorena prva dionica koridora Vc, popularna Slavonika, odbrojavaju se tjedni do završetka hrvatske trase te itekako važne prometnice. Otvorenje se očekuje u lipnju. Međunarodni je to prometni pravac koji će olakšati funkcioniranje, rad i protok roba i ljudi u budućnosti između jugoistočne Europe i Jadranskog mora. Proteže se kroz tri države, a u konačnici će spojiti Budimpeštu, preko Osijeka i Sarajeva, s lukom Ploče.

Najduži hrvatski most

– Autocesta A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj dio je međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora Vc te dio sveobuhvatne TEN-T mreže. Riječ je o autocesti koja je dio europske mreže prometnica s oznakom E-73 što povezuju sjever Europe s Jadranom. Prometni koridor Vc, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, složena je poveznica sjeverne, srednje i južne Europe te predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa ekonomske i prometne integracije srednjoeuropskog prostora – ističu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Autocesta ‘Slavonika’ napreduje ‘puževim korakom’
Do danas je sagrađeno i u promet pušteno 83,6 kilometara autoceste A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj od Belog Manastira do granice s Bosnom i Hercegovinom. Prvi automobili prošli su dionicom Đakovo – Sredanci još 2007., dionica Osijek – Đakovo zaživjela je dvije godine poslije, dok je dionica Sredanci – granica BiH, osim mosta preko rijeke Save, sagrađena i puštena u promet 2015. godine. Krajem 2022. otvorena je i dionica od Belog Manastira do Osijeka u dužini od 24 kilometra.

– U kolovozu 2023. godine sklopljen je ugovor za gradnju posljednje dionice Beli Manastir – granica s Mađarskom autoceste A5 s tvrtkom Osijek Koteks d. d., u vrijednosti 46 milijuna eura bez PDV-a. Projekt se u cijelosti financira sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj iz zajma za Projekt “Hrvatska – dovršetak autoceste na koridoru Vc”. Dionica je duga pet kilometara i ima osam objekata, među kojima su vijadukt, dva nadvožnjaka i pet mostova. Od objekata najduži je vijadukt Karašica, dugačak 318 metara, a premošćuje željezničku prugu i rijeku Karašicu. Na toj dionici u lipnju će biti završeni radovi, nakon čega slijedi provođenje tehničkog pregleda dionice i puštanje u promet. Dovršetkom posljednje dionice u punoj prometnoj funkciji bit će autocesta A5, ukupno 88,6 kilometara – navode u Ministarstvu prometa, napominjući kako projekt vode Hrvatske autoceste.

Mađari su svoje radove priveli kraju još prošle godine, pa kada se dovrše posljednji hrvatski kilometri koridora, od Osijeka do Budimpešte stizat će se automobilom za manje od dva sata. Osječanima će tako glavni grad Mađarske biti bliži od hrvatske metropole. Jedna od zanimljivijih građevina na koridoru Vc svakako je most preko Drave u Petrijevcima nadomak Osijeka. Godinama je novi most izazivao čuđenje, pa čak i podsmijeh javnosti jer je to velebno zdanje, kada je dovršeno 2016. godine, vodilo – ravno u polje. Most Drava najduži je, inače, ovješeni most u Hrvatskoj, nadmašio je i Pelješki, a danas od njega vodi i autocesta prema Baranji. Most se proteže na 2507 metara. Sastavljen je od dva pristupna pilona, slavonskog te baranjskog, koji se izdižu 75 metara visoko u nebo. Glavni je raspon dugačak 420 metara, a ovješen je o pilone čeličnim zategama, po kojima je most i poseban. Jedan je od najljepših mostova u Republici Hrvatskoj, a stotinu je metara duži od Pelješkoga, na što su Slavonci posebno ponosni.

Iako Hrvatska završava svoj dio posla na koridoru Vc, skraćivanje putovanja do Ploča ipak će se morati još pričekati. Od 325 kilometara, kolika je ukupna dužina koridora kroz susjednu Bosnu i Hercegovinu, do sada je sagrađeno 138 kilometara. Prema projekcijama, cijela trasa te prometnice kroz BiH trebala bi biti završena do 2030. godine. I teren je ondje najzahtjevniji kada se pogledaju sve tri zemlje.

Tunel Prenj bit će tehnički najzahtjevniji dio posla u toj zemlji. U dužini od 10,45 kilometara, a koja sa svim pristupima doseže i 12 kilometara, bit će deveti najduži cestovni tunel u Europi.

Kada koridor Vc u potpunosti zaživi, Slavoniji i istoku naše zemlje donijet će, ističe se, kudikamo bolju prometnu povezanost u smjeru sjever – jug, ali i veću gospodarsku atraktivnost. Računa se i na turistički boom.

Radove otvorio Sanader 2005.

Složeni podunavski prometni koridor definiran je na Helsinškoj konferenciji 1997. godine. Istican je tada vrlo povoljan položaj Slavonije i Baranje u odnosu na glavne europske prometne tokove. “Postojeća cestovna veza između istočne Hrvatske i sjeverne Bosne do ušća Neretve i luke Ploče nije u skladu sa zahtjevima suvremenog prometa. Katastrofalne posljedice rata od 1991. do 1995. godine u ovom području na dramatičan su način pridonijele ionako problematičnom stanju cesta i potrebi modernizacije mreže”, piše u dokumentu iz 1999. kojim je objašnjeno značenje koridora Vc. Istaknuto je tada i kako prostor uz europsku cestu E-73 od Ploča do Budimpešte te uz cestu E-77 od Budimpešte do Gdańska u Poljskoj predstavlja prirodnu prometnu os u smjeru sjever – jug, povezujući prirodne različitosti i gospodarsko-tranzicijske sličnosti od Jadrana do Baltika.

Prva lopata na gradilištu koridora u Hrvatskoj zabijena je u rujnu 2005., prije ravno dvadeset godina. Radove je otvorio tadašnji premijer Ivo Sanader. Od tada do danas puno se toga promijenilo…