Medijima se pred uzvratni susret drugog kola kvalifikacija za UEFA Ligu prvaka obratio trener Mario Ivanković.
HERCEGOVINA.in
Turisti prevareni u Mostaru: Kupili maslinovo ulje koje to nije…
Poštovani Mostarci, moram podijeliti s vama jednu pljačku koja se dogodila u vašem gradu. Moji roditelji putovali su u Mostar kao turisti i mama je išla kupiti maslinovo ulje i med na tržnicu.
Tamo joj je prišla neka žena u 50ima i rekla da je ona glavna na placu i da kod nje kupi ulje. Zatim je dala mami da proba malo tog ulja i mama je kupila par litara.
Mislim da je kod iste osobe kupila i med. Dok su roditelji došli doma malo je reći da smo svi ostali neugodno iznenađeni. U neotvorenoj boci koju je ta žena prodala mojim roditerljima nije uopće bilo maslinovog ulja.
Neko ulje bez mirisa i okusa. čak nije ni suncokretovo. Naravno, ni med nije pravi, nema okus, neke čudne viskoznosti je, ne kristalizira. Kao slatki sirup je. Proizvodi su bez ikakve etikete i kontakta. Pogledajte samo fotografiju i kako to sve izgleda.
Kao, idemo kupiti kod domaćih ljudi, a ne kod LIDLa ili Spar-a i onda dobiješ ovo. Potpuno sam siguran da vi lokalci znate koja osoba nas je ovako prevarila i opljačkala.
Spuštati se na ovakav nivo laganja i prijevare i podmećivanja nečeg u bocu i flašu je dno dna. Teško mi je vjerovati da takvi ljudi postoje.
Nikada u Hrvatskoj nisam ovo doživio. OD Zagreba do Osijeka i DUbrovnika. Kakva sramota. Trebala bi joj inspekcija zatvoriti tu prćiju i prevaru od OPA-a što ima.
Obavijest poljoprivrednim proizvođačima – zaštita vinove loze od plamenjače (Plasmopara viticola)
Na temelju prikupljenih podataka s terenskih uređaja za praćenje agroklimatskih uvjeta, utvrđeno je da su klimatski uvjeti povoljni za razvoj uzročnika bolesti plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola). Uređaji su zabilježili vrijednosti temperature, vlažnosti zraka i oborina koje odgovaraju uvjetima za moguću infekciju. Sukladno tome, preporučujemo pravovremenu provedbu zaštitnih mjera u vinogradima.
Za zaštitu se mogu koristiti različiti fungicidni pripravci registrirani za suzbijanje plamenjače, no preporučujemo primjenu pripravaka na bazi bakra, koji imaju preventivno djelovanje i dokazanu učinkovitost.
Napomena: Posebno je važno poštovati propisane doze i rok karence pripravaka kako bi se osigurala sigurnost prilikom berbe i kvaliteta grožđa.
HNŽ, prva u BiH, potpisnicom Povelje misije prilagodbe klimatskim promjenama
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a Emil Balavac potpisao je u Hutovu blatu, u povodu Svjetskoga dana zaštite prirode, a u ime Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Povelju misije prilagodbe klimatskim promjenama. Potvrdio je time snažnu političku opredijeljenost Vlade HNŽ-a za aktivnim uključivanjem u europske procese vezane za klimatsku otpornost i održivi razvoj.
Povelja predstavlja znamen spremnost na suradnju, razmjenu znanja i zajedničko djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena, a ovim je činom HNŽ postala njezinom prvom potpisnicom iz BiH koja je time pridružila misiji usmjerenoj jačanju klimatske otpornosti europskih regija i zajednica.
– Upravo odavde, iz Parka prirode Hutovo blato, znamena prirodnih vrijednosti i ranjivosti, želimo poslati jasnu poruku kako je zaštita prirode temeljem održivoga razvitka, a borba protiv klimatskih promjena naš zajednički prioritet – istaknuo je ministar Balavac, dodavši kako klimatske promjene nisu dalekom prijetnjom nego stvarnošću koju osjetimo i na tomu osjetljivomu močvarnom području koje je staništem brojnim ugroženim vrstama i prirodnim indikatorom klimatskih promjena.
Balavac je posjet iskoristio i za sastanak s ravnateljicom Parka Irenom Rozić s kojom je razmotrio konkretne korake za unaprjeđenje infrastrukture i uvjeta u samomu parku. Posebnu su, pak, pozornost posvetili projektu jačanja klimatske otpornosti PP Hutovo blato koji se provodi u sklopu EU programa ”Pathways2Resilience” kojim HNŽ već sudjeluje u aktivnostima vezanima za Misiju prilagodbe klimatskim promjenama.
– Potpisivanje Povelje otvara vrata intenzivnijoj međunarodnoj suradnji, omogućujući pristup najnovijim europskim alatima, znanstvenim istraživanjima i stručnim mrežama. Ta povezanost s europskim institucijama i stručnjacima dodatno osnažuje kapacitete Parka za prilagodbu klimatskim promjenama, podizanje razine zaštite prirode te poticanje održivih modela upravljanja prirodnim resursima. Također, omogućuje predstavljanje iskustava i izazova Parka na međunarodnoj razini, doprinoseći globalnim nastojanjima u očuvanju biološke raznolikosti i klimatske otpornosti – kazala je Rozić.
Ministar je, u zaključku, podsjetio na zajedničku odgovornost za očuvanje prirode te najavio kako će resorno ministarstvo i Vlada HNŽ-a nastaviti jačati institucionalni okvir, pratiti europske trendove i ulagati u konkretne mjere kako bi priroda ostala trajnom vrijednošću i temeljem održivoga razvitka cjelokupne zajednice.
Obilježena 32. godišnjica zločina na Stipića livadi: “Tužiteljstvo zna tko su zločinci iz Armije BiH, ali nitko nije odgovarao”
Polaganjem vijenca, paljenjem svijeća te svetom misom u ponedjeljak je na lokalitetu Stipića livade iznad Doljana u općini Jablanica obilježena 32. godišnjica stradanja 39 hrvatskih civila i branitelja. Za ovaj zločin nitko nije procesuiran.
Danas smo se okupili ovdje na Stipića livadi gdje obilježavamo 32. obljetnicu stradanja hrvatskih vojnika i civila. Stipića livada je za nas mjesto molitve, a kao vjernici dužni smo odati počast svima koji su dali živote za rodnu grudu, kako bi mi svi danas ovdje slobodno koračali – kazao je župnik župe Doljani fra Marko Cvitković dodavši kako je važno opraštati kako bi se nastavio suživot, da se treba živjeti u miru i slozi kako se ova mračna povijest ne bi opet ponovila.
Predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje stradanja hrvatskih vojnika i civila na Stipića livadi Ivan Rogić je kazao kako je prije 32 godine izvršen opći napad Armije BiH na područje Doljana.
– Na širem području Doljana došlo je do velike akcije Armije BiH, sa specijalnim jedinicama. Upali su u ovo područje sa svih mogućih strana, probili su linije obrane i upali u naselja koja nisu branjena. Tim činom zarobili su velik broj vojnika i civila, a ovdje na Stipića livadi stradalo je najviše ljudi – izjavio je Rogić.
Podsjetio je kako je 28. srpnja 1993. godine bila velika vrućina, a pripadnici Armije BiH su znali da će ljudi svratiti na izvor.
– Napravljena je zasjeda, i kad su se skupili vojnici i civili, zapucali su i mnoge pobili. Ranjene su masakrirali. Ostatak civila hrvatske nacionalnosti u to doba su bez ikakvog razloga pokupili iz njihovih kuća i odveli u Jablanicu, u logor Muzej, gdje je bilo oko 200 ljudi – osvrnuo se Rogić na događaje iz 1993. godine.
Do danas za ovaj zločin nitko nije odgovarao.
– Terete se najviše domaći ljudi, a mi znamo imenom i prezimenom tko je sudjelovao. Glavni problem neprocesuiranja su država i tužiteljstvo – naglasio je Rogić.
Umirovljeni general Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Miro Grabovac – Titan također se osvrnuo na ovaj zločin.
– Jasna je situacija, žalosno je da nitko za ovaj zločin nije ni optužen niti je odgovarao. Tužiteljstvo dobro zna tko su zločinci iz Armije BiH koji su zapovjedili zločine, kao i one koji su ovaj zločin počinili – smatra Grabovac – Titan.
Kako je kazao, život obitelji poginulih i ubijenih je tužan.
– Vrlo teško je dočarati sliku koja se ovdje dogodila u to vrijeme i to je žalosno. Zločin je učinjen nad nedužnim civilima koji nisu uopće borbeno djelovali, a ni pripadnici HVO-a nisu borbeno djelovali u to vrijeme. Svi oni koji su počinili ovaj zločin, i ostale zločine, trebaju odgovarati – zaključio je Titan.
Vijenac i svijeće su zapalili izaslanstva braniteljskih udruga iz Jablanica, Posušja, Širokog Brijega, Gruda, Posušja, izaslanstvo Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, Hrvatskog narodnog sabora BiH, Oružanih snaga BiH te nekoliko braniteljskih udruga iz Hrvatske.
Svetu misu predvodio je fra Stjepan Pavličević, gvardijan Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Stipića livada, mjesto iznad Doljana, općina Jablanica, mjesto je na kojemu je ujutro 28. srpnja 1993. počinjen zločin nad 33 hrvatskih vojnika i 6 civila koje su zarobili i masakrirali pripadnici Armije RBiH i mudžahedini. Armija RBiH je toga dana tijekom upada u Doljane likvidirala, ponajviše koristeći hladno oružje, 17 Hrvata u Doljanima, a zatim i 22 osobe na Stipića livadi.
Tada je zaklano ili ustrijeljeno 39 civila i vojnika u jednome od najtežih zločina počinjenih nad Hrvatima u BiH.
Svi preživjeli stanovnici sela, njih preko 200, uglavnom žena i djece, uhićeni su i odvedeni u Jablanicu, gdje su bili zatočeni do 1. ožujka 1994. kada su razmijenjeni.
FENA
HKK Zrinjski: Klub se nakon dvije sezone izbivanja vraća u najviši rang BH košarke
Klub je na službeni upit od strane KSBiH o natjecanju u Premijer ligi BiH za sezonu 2025/2026 potvrdno odgovorio, te ćemo se nakon dvije sezone izbivanja vratiti u najviši rang BH košarke.
Ima li smo obavezu prema svim ljudima koji su uključeni u podizanje kluba na pozicije koje mu pripadaju u BiH i regionalnoj košarci a također smo dali i riječ našim navijačima da ćemo uvijek dati sve od sebe, kako na terenu, tako i van njega.
Čeka nas zahtjevna sezona u svakom smislu, gdje po prvi put u povijesti čak 7 timova iz naše lige će igrati međunarodna natjecanja.
Ovim putem pozivamo sve ljude kojima ime Zrinjski znači puno, da nas podrže na ovom putu.
U narednim danima klub će krenuti u novu sezonu i o svim dešavanjima obavijestiti sportsku javnost, objavili su iz HKK Zrinjski.
U ovoj državi su se stvari toliko otele kontroli da ‘zujalice’ postavljaju i na sireve
Čini se da građani više ne biraju što kradu, osvanule su zaštite čak i na sirevima!
Čitav svijet muči muku s visokim cijenama namirnica, pa tako niti Slovačka nije iznimka. Zaštićene artikle navikli smo sretati i u Hrvatskoj, no u toj su se državi stvari toliko otele kontroli da ih postavljaju i na sireve.
Otkrila je to jedna od objava na Facebooku, čiji je autor u Lidlu u Považskoj Bystrici uočio da je i čak i gouda postala “artikl od posebne skrbi” bez obzira košta li 2,39 eura ili 3,49 .
“Tako je tome kada su cijene norveške, a plaće južnoameričke”, prokomentirao je jedan od korisnika Reddita, čiji je kolega ustvrdio da je nedavno iste takve zaštite ugledao i na maslacu
Ista je fotografija u međuvremenu postala viralna i na Facebooku, gdje su pojedini prizor okrenuli na šalu: “Kad nemaš novaca za ljetovanje u Švicarskoj, donesi komad Švicarske kući”, napisao je netko.
Priči je zanimljivo dodati da su slovački trgovci trgovci još lani izvijestili da su počeli bilježiti povećan broj krađa te da su to pripisali izmjeni Kaznenog zakona.
Njime je, naime, minimalni iznos štete povećan s 266 na 700 eura, što znači da krađa do tog iznosa podliježe prekršaju, a ne kaznenom djelu. (izvor).
Električni romobili i djeca: Njima je to avantura. Nama je to noćna mora
Prije par dana smo prenijeli pismo naše čitateljice o problemima s električnim romobilima. Ovaj puta prenosimo objavu s facebook grupe Hercegovina. Tema je ista, samo je pitanje kada će netko ozbiljno nastradati zbog ovih romobila.
Sinoć, kasno naveče, na kružnom toku dijete izletilo pred auto. Na romobilu. Onom “pametnom”, električnom, što se puni ko telefon, a leti ko avion. Ima 13-14 godina, možda.
Mrak, ulična rasvjeta polumrtva, romobil bez svjetla, bez ičega. Vozač ispred mene zakočio u sekundi, ja odmah za njim. Da je bilo malo brže, malo kasnije… gotovo. Vozač bi bio kriv, naravno. Tako zakon kaže. Ali dijete bi bilo mrtvo. A onda više niko ništa ne bi pitao.
I sve to na kružnom! Mjestu gdje ni odrasli ne znaju kad je kome prvenstvo, kad da uđu, kad da izađu, kad da upale žmigavac. Gdje svak svakom trubi, a i navigacija digne ruke. I u to dijete s romobilom ulijeće između auta, kao da je na poligonu u lunaparku.
Djeca ne znaju za zakon. Znaju za “još samo ovaj krug”, za “brži sam od auta”, za “neće meni ništa”. Njima je to avantura. Nama je to noćna mora.
I hajde sad ko normalan kupi djetetu od 13 godina romobil koji ide 25+ na sat i pusti ga da naveče vozi po kružnom toku bez svjetla, bez kacige, bez pameti? Da se mota među autima, kamionima i živčanim vozačima što jedva gledaju pred sebe?
Ljudi moji, romobil nije čuvarkuća. Ne štiti. Nema karoseriju, nema airbag. Ima samo dva točkića i djetetovu iluziju da mu se ništa ne može desiti. I da, znam, “sva djeca to sad voze”. Pa i skaču s krova na TikToku hoćemo li i to im priuštiti?
Zato pazimo djecu. Ali učimo ih i odgovornosti. Ne bacajmo ih pod auta sa skupljom verzijom igračke. Ne kupujmo im slobodu bez granica, bez glave i bez nadzora. Posebno ne naveče, kad pola grada vozi umorno, a drugo pola nervozno.
Sinoć se moglo sve završit crno. I ne bi bilo dovoljno ni izvinjenja, ni zakona, ni “ali vozio je pažljivo”. Ostala bi samo tišina. I jedan romobil na asfaltu. Sam. A prekasno za sve.
Ako ne znaš šta je bilo: Legendarni Plemići Tiki i Marin
Pretražujući po našoj arhivi naišli smo na zanimljivu fotografiju naših legendarnih Plemića koje ne treba posebno predstavljati. Od prvih dana reosnivanja bili su uz i za HŠK Zrinjski. Ako ne znaš šta je bilo Tihomir Tiki Skoko i Marin Topić.
Prometna nesreća na M 17 kod Mostara: Jedna osoba teško ozlijeđena
Prometna nesreća dogodila se u petak 25. srpnja u 00:20 sati na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Žitomislići kod Mostara.
U nesreći su sudjelovali M.K. (1996) iz Stoca s vozilom “Renault” i P.V.(1971) državljanin Srbije s vozilom “Peugeot”.
Osoba M.K. zadobila je teške tjelesne ozljede, naveli su iz MUP-a HNŽ.
Na mjestu događaja izvršen je očevid, a o svemu je upoznat tužitelj.
SRK Zrinjski: Dijete kluba i dobri duh svlačionice imat će novu ulogu u klubu
U novoj sezoni dres SRK Zrinjski neće nositi ni Josip Komadina, lijevo krilo našeg kluba koji nikada nije mogao sakriti ponos i čast kada obuče dres s lentom. Od Josipa se ne rastajemo budući da će od nove natjecateljske sezone imati novu ulogu u klubu o čemu ćemo javnost informirati u narednim danima.
Josipe, hvala na svakoj minuti u tvom Zrinjskom,objavili su iz SRK Zrinjski.
Legendarni navijač Zrinjskog: Dođite doma sutra, jer doma je najljepše!
Jedan od stotinu Mostaraca je član kluba HŠK Zrinjski Mostar, jedan od njih što dolazi redovno na utakmicu.
Ali taj jedan vrijedi.
Treba biti taj jedan, jer biti će ih sve više kako ova djeca rastu i odrastaju sa Zrinjskim.
Doći će dan kada će svaki drugi ili treći htjeti na utakmicu, a onda će biti važno ono što si radio kad nas je bilo malo.
Sutra je dan kad igra Zrinja.
Mjesto nam je uz njega, bez pitanja, bez prigovora, bez obzira na bilo što ikoga smeta.
Dođite doma sutra, jer doma je najljepše!
Jadranko Brijun
Herceg Stjepan ime ti je dao i Humskom te zemljom tada on nazvao
HUMSKA ZEMLJA HERCEGOVA
U stoljeću petn’estome ti si se rodila
i uvijek si snažna i prkosna bila,
Herceg Stjepan ime ti je dao
i Humskom te zemljom tada on nazvao.
Gradio je kule od tvrdoga kamena,
to su danas spomenici Hrvatskoga znamena,
u utrobi tvojoj naši preci leže,
kroz stoljeća duga, pokazuju svima,
otkad ovde naša povijest seže.
Herceg zemljo mila naša mati,
u tebi su živili i živjet će Hrvati,
a svi oni što te rušit žele,
porobit te nikad neće, nek’ se
ne vesele.
Katarina Zovko Ištuk
Mostar 28. srpnja 2022.
(FOTO) Kreativna nedjelja – Djeca, umjetnost i film za treći dan Ljeta s TZ Mostar
Turistička zajednica Grada Mostara uspješno je otvorila ovogodišnju manifestaciju „Ljeto s Turističkom zajednicom Grada Mostara“, koja se održava od 24. srpnja do 2. kolovoza na dvije atraktivne lokacije – platou ispod Starog mosta te iza kuće Mujage Komadine.
Središnji događaj vikenda održan je u nedjelju, 27. srpnja, kada se manifestacija preselila iza kuće Mujage Komadine. Večer je bila posvećena najmlađima, kreativnosti i zajedništvu. Djeca su imala priliku sudjelovati u glazbenoj radionici pod vodstvom Marka Jakovljevića u suradnji s Udrugom Down sindrom Mostar. Poseban trenutak večeri bilo je svečano otvaranje izložbe dječjih radova, čime je službeno započela ovogodišnja manifestacija.
U isto vrijeme započeo je i umjetnički projekt Rezon mural, u sklopu kojeg će kroz naredne dane nastajati novi mural kao trajna uspomena na ovo ljeto. Večer je zaokružena projekcijom francuskog animiranog filma „Dilili à Paris“, a glazbenu kulisu večeri osigurao je DJ Zlaja.
Program se trebao nastaviti u ponedjeljak, 28. srpnja, no zbog kišnog vremena predviđena projekcija švicarskog filma „Bonjour Switzerland“ i koncert benda Em&Em morali su biti otkazani. Zahvaljujemo publici na razumijevanju.
Manifestacija se nastavlja u utorak, 29. srpnja, kada ćemo prikazati španjolski film „Žalosne priče“ s početkom u 20:30, nakon čega slijedi koncert benda Benewrecks u 22:00.
U narednim večerima program se nastavlja projekcijama filmova iz Francuske, Norveške, Švicarske, Španjolske i Italije, a svaku filmsku večer pratit će koncerti i DJ setovi. Na glazbenoj sceni predstavit će se rock bendovi, te mostarski kantautor Sanel Marić Mara. Za poseban umjetnički ugođaj pobrinut će se i pjesnici – večer poezije održat će se u četvrtak, 31. srpnja 2025. godine.
Manifestaciju zatvaramo u subotu, 2. kolovoza 2025. godine, završetkom murala Rezon, još jednom filmskom projekcijom i nastupom DJ-ice Lubnye.
Ulaz na sve događaje je besplatan.
Za dnevne najave i eventualne izmjene programa, pratite službene stranice i društvene mreže Turističke zajednice Grada Mostara.
Novi slučajevi: Dvojica muškaraca uhvaćena zbog snimanja gole djece
Dvojica muškaraca uhvaćena u Istri zbog snimanja gole djece, policija dovršila istragu.
Policija je dovršila kriminalističko istraživanje nad dvojicom muškaraca koje sumnjiči da su počinili kazneno djelo iskorištavanje djece za pornografiju.
Naime, 26. srpnja oko 12.45 sati zaštitar u jednom turističkom objektu na području Istre zatekao je 56-godišnjeg ruskog državljanina kako mobitelom kriomice snima nagu djecu i zadržao ga do dolaska policije.
Istoga dana oko 14.40 sati zaštitar u jednom turističkom objektu na području Istre zatekao je i 52-godišnjeg njemačkog državljanina da mobitelom kriomice snima nagu djecu te ga je zadržao do dolaska policije.
Temeljem naloga nadležnog suda policija je obavila pretrage smještajnih jedinica, mobitela s pripadajućim memorijskim karticama koje osumnjičeni koriste i pronašla materijal inkriminirajućeg sadržaja.
Muškarci su 27. srpnja u poslijepodnevnim satima uz kaznenu prijavu predani u pritvorsku jedinicu PU istarske.
Donald Trump je ‘pojeo predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen za doručak’
Mađarski premijer Orban: ‘Trump je pojeo čelnicu EK za doručak. U čije ime je ona pristala na sve to?’
Mađarski premijer Viktor Orban je, komentirajući u ponedjeljak trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a slikovito ocijenio da to nije sporazum, nego da je američki predsjednik Donald Trump “pojeo predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen za doručak”, prenijela je mađarska novinska agencija MTI.
Orban je u online emisiji pod nazivom ‘Fight Hour’ rekao da je unaprijed očekivao ovakav ishod s obzirom na to da je američki predsjednik “teškaš” za razliku od predsjednice Europske komisije koja je “laka kategorija”.
Položaj američkog predsjednika bio je puno stabilniji, dok je položaj predsjednice Komisije oduvijek krhkiji, dodao je.
SAD je nedavno sklopio sličan sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom, koji je “puno bolji od ovoga”, smatra Orban. Dodao je da će, budući da je europski sporazum “puno lošiji” od sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom u budućnosti biti teško predstavljati ga kao uspjeh.
Mađarski premijer je kazao i kako smatra da je problem u tomu što će, u skladu sa sporazumom, Europljani uložiti nekoliko stotina milijarda eura u SAD.
“Ali tko će to učiniti?“, upitao se Orban, dodavši da Europska komisija ne raspolaže kapitalom za ulaganja.
“U čije ime je pristala? Hoće li njemački kancelar odnijeti onamo novce ili će francuski predsjednik ili mađarski premijer poslati kapital?”, upitao je.
Rekao je i da “bi se navodno trebalo kupiti oružje u vrijednosti od nekoliko stotina milijarda eura”.
“Ali tko će to učiniti? Pa Komisija nema vojsku”, dodao je Orban
Samo dva velika hrvatska grada imaju besplatni javni prijevoz
Samo dva velika hrvatska grada imaju besplatni javni prijevoz, evo gdje je vožnja najjeftinija, a gdje najskuplja
Tramvajske linije postoje u Zagrebu i Osijeku, ostali gradovi imaju samo autobusni prijevoz.
Bez pravog i organiziranog prijevoza danas se teško kretati pojedinim gradovima, posebice onim većima. No, svi oni imaju javni prijevoz koji se uglavnom naplaćuje. Od 10 najvećih gradova u Hrvatskoj, samo u dva je on posve besplatan i to u Velikoj Gorici i Slavonskom Brodu, piše N1 koji je napravio i opsežnu analizu cijena.
Naime, od prošle godine u Velikoj Gorici javni prijevoz je besplatan na svih 16 gradskih linija. Grad je za tu uslugu, koja će godišnje koštati tri milijuna eura, sklopio sedmogodišnji ugovor s Autotransom d.d. iz Cresa. U Slavonskom Brodu gradska uprava je lani u studenome potpisala ugovor s tvrtkom Terzić bus d.o.o. vrijedan 3,1 milijun eura. Time je na četiri godine osiguran besplatan javni prijevoz na svih osam gradskih autobusnih linija, piše N1.
Kada je riječ o ostalim gradovima, u Zagrebu tramvajski i autobusni promet obavlja Zagrebački električni tramvaj (ZET) tvrtka u sastavu Zagrebačkog holdinga. Cijene prijevoz razlikuju se po tome jesu li kupljene u vozilu ili ne. Polusatna karta kupljena izvan vozila košta 0,53 eura (kod vozača 0,80 eura), karta valjanosti sat vremena košta 0,93 eura (kod vozača 1,33 eura), a karta za 90 minuta vožnje košta 1,33 eura (kod vozača 1,99 eura). Karta u noćnom prometu košta 1,99 eura, a cjelodnevna karta 3,98 eura. Dostupne su i višednevne karte te mjesečne pretplate. Popuste imaju učenici, studenti, umirovljenici te oni sa socijalnim pokazom. Od lipnja prošle godine vožnja zagrebačkim javnim prijevozom besplatna je za sve starije od 65 godina s prebivalištem u Zagrebu, a od travnja ove godine i za sve mlađe od 18 godina te za desetak tisuća osoba s invaliditetom.
Konačno
Okončana višemjesečna neizvjesnost: Ovo su ključni elementi trgovinskog sporazuma EU-a i SAD-a
U Splitu javni prijevoz obavlja tvrtka Promet d.o.o., a pojedinačna karta za 60 minuta vožnje, kupljena izvan vozila košta jedan euro, a kod vozača u autobusu dva eura. Dnevna karta košta četiri eura, trodnevna 10 eura, a sedmodnevna 20 eura. Mjesečni kupon za zaposlene osobe košta 30 eura. U Rijeci javni prijevoz obavlja poduzeće Autotrolej, a postoje dvije vrste pojedinačnih karata – za jedno i za dva poništavanja. U prvoj zoni cijena karte za jedno poništavanje košta 2,50 eura, a za dva poništavanja 2,80 eura. U drugoj zoni cijene su 3 i 3,70 eura, u trećoj zoni 3,50 i 4,60 eura, a u četvrtoj zoni 4 i 5,20 eura. Cijena radničke mjesečne karte je 48 eura, učeničke 16, a studentske 22 eura. Umirovljenička i socijalna mjesečna karta košta 19,50 eura.
Pored Zagreba, u Hrvatskoj još jedino Osijek ima tramvajske linije. Autobusni i tramvajski promet obavlja tvrtka Gradski prijevoz putnika d.o.o. U prvoj zoni jednokratna karta košta 1,46 eura, dnevna 4,65 eura, a mjesečni pokaz 36,50 eura. Učenička kartica za 1. zonu je 7,30 eura, a studentska 11,15 eura. U drugoj zoni jednokratna karta košta 1,73 eura, dnevna karta 4,65 eura, karta za osnovnoškolce 7,96 eura, za srednjoškolce 13,27 eura, a za studente 12,07 eura. Grad umirovljenicima u cijelosti subvencionira prijevoz pa je za njih besplatan.
Kupovina u Njemačkoj
Velika promjena u trgovinama: dm počeo zaključavati neke proizvode
U Zadru gradski prijevoz obavlja tvrtka Liburnija. Pojedinačna karta za jedno putovanje košta 1,59 EUR. Cijena radničke mjesečne karte za neograničen broj putovanja je 39,82 eura, đačke i studentske mjesečne karte 23,89 eura, dok je cijena umirovljeničke mjesečne karte 19,91 euro. Pravo na besplatan prijevoz imaju svi umirovljenici, primatelji zajamčene minimalne naknade te niz socijalnih kategorija.
Tvrtka Pulapromet upravlja prometom u Puli. Pojedinačna jednokratna prepaid karta za jednu zonu u Puli košta 0,90 eura, za dvije zone 1,50 eura, a za tri zone 2,30 eura. Kupljena u autobusu, karta za jednu zonu košta 2 eura, za dvije zone 2,50 eura, a za tri zone 3,40 eura. Od 1. siječnja ove godine u Puli je besplatan javni prijevoz za učenike i studente, a od 1. srpnja besplatan je i za sve umirovljenike s prebivalištem ili boravištem u gradu Puli, osobe starije od 65 godina i korisnike socijalne skrbi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu, piše N1.
Već su počeli radovi
Njemački div odobrio ulaganje u Hrvatskoj vrijedno 80 milijuna eura, otvarat će nova radna mjesta
U Karlovcu javni gradski prijevoz obavlja tamošnje poduzeće Autotransport. Pojedinačna karta u prvoj zoni košta jedan euro i za svaku udaljeniju zonu skuplja je za 50 centi. Gradski prijevoz u Varaždinu obavlja gradsko komunalno poduzeće Čistoća. Pojedinačna karta košta 0,60 eura i omogućava neograničeno presjedanje na sve linije, a može se koristiti i kao povratna karta. Jednokratna karta plaćena vrijednosnom karticom u autobusu košta 0,50 eura. Za umirovljenike i korisnike zajamčene minimalne naknade s prebivalištem na području grada, vožnja javnim prijevozom je besplatna.
(VIDEO) Thompsonova ‘pesma cepa’ na bazenu u Beogradu
Thompsonova pjesma u Beogradu izazvala nove rasprave
Thompson na bazenima Košutnjak 🤗😎❤️🎶🎤
“Pijem dušo” 🎶🎶🎶 pic.twitter.com/GZb095qEwk— Блажо Ђуровић 🇦🇷 (@DjurovicBlazo) July 25, 2025
Dok se prašina oko koncerta tek smirivala, na društvenim mrežama pojavio se snimak s bazena na Košutnjaku u Beogradu, na kojem se, navodno, u pozadini čuje Thompsonova pjesma Pijem dušo. Autor snimke tvrdi da se radi o stvarnom događaju, a ne o audio montaži, te da je pjesma doista puštana na bazenu.
U komentarima ispod videa korisnici su podijeljenih mišljenja – neki smatraju da Thompsonove pjesme, osim nekoliko ideološki problematičnih, nisu loše, dok su drugi cijelu situaciju ismijavali. Najviše pažnje privukao je ironičan komentar: „Posjećenost na bazenu kao i na njegovom koncertu. Pakao.“
Svi pričaju o vlaknima
Nakon godina opsesije proteinima, novi prehrambeni trend vraća fokus na vlakna – ključnu, a često zanemarenu komponentu uravnotežene prehrane
Tihi saveznik – Svi pričaju o vlaknima: koliko ih zapravo treba i kako ih jednostavno unijeti?
Već dugi niz godina, društvene mreže poput TikToka i Instagrama brujale su savjetima o unosu proteina – od preporuka koliko ih treba jesti, kada ih uzimati i u kojem obliku, do raznih recepata s proteinskim dodacima. Ipak, u posljednje se vrijeme pojavio novi prehrambeni “trend”, a sve se više pažnje pridaje – vlaknima.
Umjesto da se fokus stavlja isključivo na mišiće i kalorije, novi val interesa naglašava cjelokupno zdravlje, probavu i ravnotežu u prehrani.
Hrana bogata vlaknima spada među najkorisnije namirnice koje možemo staviti na tanjur. Nedovoljan unos često se povezuje s raznim probavnim smetnjama, ali i s ozbiljnijim zdravstvenim rizicima poput bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.
U nastavku donosimo sve što kažu stručnjaci o vlaknima, te najjednostavnije načine za unos istih.
Koje vrste vlakana postoje?
Prehrambena vlakna su neprobavljivi dijelovi biljne hrane. Za razliku od drugih ugljikohidrata koji se razgrađuju u šećer, vlakna prolaze probavnim sustavom gotovo nepromijenjena.
Postoje dvije osnovne vrste:
Topiva vlakna – otapaju se u vodi i tvore gelastu tvar. Nalazimo ih u voću (npr. jabuke, bobičasto voće), povrću (batat, mrkva), mahunarkama i zobi. Ona usporavaju probavu, produljuju osjećaj sitosti, reguliraju razinu šećera u krvi i snižavaju kolesterol.
Netopiva vlakna – ne otapaju se u vodi, već povećavaju volumen hrane u probavnom traktu. Ima ih u mekinjama, kori voća i povrća, orašastim plodovima, sjemenkama, grahu i cjelovitim žitaricama. Pomažu u redovitom pražnjenju crijeva i smanjuju zatvor.
Osim toga, postoji i rezistentni škrob – tehnički nije vlakno, ali se ponaša poput njega. Ne probavlja se u tankom crijevu, već postaje hrana za dobre crijevne bakterije. Nalazimo ga u mahunarkama, kuhanom krumpiru i napola kuhanoj tjestenini.
Većina prirodnih namirnica sadrži i topiva i netopiva vlakna – primjerice, zob, jabuke i avokado.
Obje vrste vlakana pozitivno djeluju na crijevnu floru, imunitet i opće zdravlje. Dobrobiti uključuju bolju probavu, jači imunitet i čak bolju mentalnu ravnotežu.
Koliko vlakana nam treba?
Nažalost, ne postoji točan test koji će vam odmah reći unosite li dovoljno vlakana. Ipak, jedan od najjednostavnijih pokazatelja jest rad vaše probave – ako nemate problema sa zatvorom, vjerojatno unosite dovoljno.
Australski Nacionalni savjet za zdravlje i medicinska istraživanja preporučuje dnevni unos od:
oko 30 g za muškarce
oko 25 g za žene
Ako želite provjeriti svoj unos, postoje brojne besplatne aplikacije i kalkulatori koji vam mogu pomoći u praćenju. Dobre vijesti su, pritom, da je predoziranje vlaknima rijetkost – i 50 g dnevno smatra se sigurnim unosom.
Kako to postići – bez pretjeranog analiziranja?
Namirnice bogate vlaknima uključuju:
voće
povrće
orašaste plodove
sjemenke
mahunarke (grah, leća, slanutak)
kruh i žitarice od cjelovitog zrna
Važno je unositi vlakna kroz raznoliku prehranu – tako vam određene namirnice ili obroci neće brzo dosaditi.
Prehrambene smjernice predlažu:
2 porcije voća dnevno
5 porcija povrća (npr. pola šalice kuhanog povrća ili šalica svježeg lisnatog povrća)
2 do 3 porcije orašastih plodova i sjemenki (oko 30 g ili jedna šaka)
Ili 2 do 3 porcije mahunarki (npr. šalica kuhanog graha, leće, slanutka)
Što izbjegavati?
Nemojte izbacivati cijele skupine namirnica, poput ugljikohidrata, osim ako vam to ne savjetuje stručnjak. I namirnice s manje vlakana (poput mliječnih proizvoda ili nemasnog mesa) imaju važnu ulogu.
Ne fokusirajte se samo na jednu vrstu vlakana. Tijelu su potrebne obje.
Ne povećavajte unos vlakana naglo. To može izazvati nadutost i bolove u trbuhu. Krenite postupno – s jednom ili dvije nove vlaknaste namirnice dnevno, i povećavajte unos kroz tjedne.
Pijte dovoljno tekućine! Vlaknima treba voda kako bi učinkovito djelovala. Preporučuje se barem 8–10 čaša dnevno.
Kako sve to uklopiti bez pretjerivanja?
Zdrava prehrana ne treba biti opsesija. Nema potrebe da brojite svaki gram vlakana ili pratite trendove kao utrku.
Pristupite svemu prirodno: dodajte više svježeg voća i povrća, ubacite grah ili slanutak u variva, salate ili tortilje. Birajte cjelovite žitarice umjesto rafiniranih – npr. integralni kruh umjesto bijelog.
Ako jedete žitarice za doručak, pogledajte deklaraciju – ciljajte na one s najmanje 5 g vlakana po porciji.
I najvažnije – slušajte svoje tijelo. Ako imate probavne tegobe ili stanja koja zahtijevaju poseban režim prehrane (npr. sindrom iritabilnog crijeva), konzultirajte se s liječnikom ili nutricionistom.
Bečki odrezak i restani krumpir
Bečki odrezak i restani krumpir klasično je jelo koje vole i mladi i stariji a čija priprema vam neće oduzeti cijeli dan. Hrskava korica na odrescima i ukusan krumpir idealan su poziv za nedjeljni ručak.
Sastojci:
Svinjski bečki
600 g svinjskih šnicli od buta
2 jaja
200 g brašna
200 g krušnih mrvica
3 žlice mlijeka
po želji soli i papra
Restani krumpir
1 kg krumpira
100 ml ulja
1 luk
50 g svježeg peršina
po želji soli i papra
Priprema:
Meso istucite batom s obje strane, posolite i popaprite. Pripremite brašno i krušne mrvice. Jaja izmutite s mlijekom.
Meso uvaljajte u brašno, otresite višak, ubacite u jaje, ocijedite i na kraju uvaljajte u krušne mrvice.
Operite i skuhajte neoguljene krumpire u kipućoj slanoj vodi. Još tople ih oljuštite te ih narežite na kolute.
Zagrijte ulje i na njemu ispržite sitno nasjeckani luk. Kad luk porumeni, dodajte krumpir.
Posolite, popaprite pa nastavite pržiti još neko vrijeme. Na kraju posipajte nasjeckani peršin i poslužite kao prilog uz meso.
Zagrijte ulje u dubljoj tavi i pohajte šnicle dok ne dobiju zlatnu boju sa svake strane.
Pohane šnicle stavite na kuhinjski papir kako bi se upio višak masnoće.
Ako koristite fritezu na vrući zrak (air fryer) trebat će vam puno manje ulja, tek par žlica. Upalite je da se zagrije na 200 stupnjeva.
Posudu za prženje na vrući zrak premažite s malo ulja, tek toliko da se ništa ne zalijepi i u jednom sloju stavite panirane šnicle.
Svaki komad još malo nauljite (najbolje bočicom s raspršivačem) i pržite na vrući zrak oko 4 minute. Okrenite i pržite još 4 minute. Gotovi su kad dobiju zlatnu koricu
Preminuo legendarni kolumnist
Nakon duge i bogate karijere, napustio nas je novinar Milan Ivkošić. Njegove britke kolumne u Večernjem listu oblikovale su javno mnijenje i izazivale reakcije. Milan Ivkošić, rođen u katoličkoj obitelji u Zmijavcima kraj Imotskoga 23. srpnja 1947. godine. Svoju karijeru započeo je početkom 1970-ih u Tjednom listu omladine (TLO), nakon što je 1975. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Već tada je bilo jasno da se rađa novinar koji se ne boji izreći vlastiti stav, što će postati njegovim zaštitnim znakom tijekom cijele karijere koja je obilježila nekoliko desetljeća medijske scene u Hrvatskoj.
Njegov profesionalni put neraskidivo je vezan za Večernji list, kuću u koju je stigao 1978. godine na mjesto redaktora, nakon kraćeg rada u VUS-u. U Večernjaku je prošao gotovo sve stepenice, od urednika kulturne rubrike (1993. – 1995.) do zamjenika glavnog urednika 1990. godine te urednika tjednog priloga Kulturni obzor. No, Ivkošić nije bio samo novinski čovjek; njegov analitički duh pronalazio je put do čitatelja i kroz druge medije. Od 1979. do 1986. pisao je zapažene kolumne o književnosti u Startu i Svijetu, a o radiju i jezičnim pitanjima u Studiju. Njegova urednička ruka osjetila se i u listovima poput Hrvatskog prava (1991.) i tjednika Hrvatski obzor (1994. – 1995.), čime je potvrdio svoj status svestranog i utjecajnog medijskog djelatnika.
Ipak, Milan Ivkošić ostat će ponajprije upamćen kao kolumnist čiji se tekstovi nisu samo čitali, već su se iščekivali, prepričavali i analizirali. Njegova najpoznatija kolumna, “Zanovijetanja”, koju je 1992. iz Globusa preselio u Večernji list, postala je sinonim za izravan, konzervativan i često provokativan komentar hrvatske zbilje. Kako je za njega napisao Andrija Tunjić, Ivkošić je bio “jedan od rijetkih novinara, možda i jedini, koji o hrvatskoj stvarnosti piše i govori bez ustručavanja i dodvoravanja”. Njegov stil, koji su neki opisivali kao “razarajući”, bio je odraz njegove novinarske filozofije – pisati o politici, kulturi i društvu bez cenzure i podilaženja, bez obzira na to tko je na vlasti i kakve će reakcije tekst izazvati.
Iza te javne percepcije oštrog i nepokolebljivog komentatora, čovjeka kojeg su čitatelji, kako su to opisale njegove kolege, “ili voljeli ili ga jednostavno nisu mogli smisliti”, krio se i veliki mentor. Mnogi mladi novinari koji su svoje prve korake napravili u Večernjem listu upravo su od Ivkošića učili tajne zanata, upijajući njegovu strast, pedantnost i etiku. Za kolege iz redakcije bio je, bez sumnje, “kolumnist koji definira javno mišljenje i čovjek bez trunke cenzure”. Svoju “Tjednu inventuru”, koju je pisao za nedjeljno izdanje, pripremao je s posebnim užitkom, iz dana u dan bilježeći sve ono što ga je izazvalo, nasmijalo ili razbjesnilo, pretvarajući svakodnevne opservacije u britke i čitane tekstove.
Brand unutar branda
Kolika je bila njegova važnost i čitanost, najbolje svjedoče riječi glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, koji ga je na predstavljanju knjige “Podanici s Griča i Pantovčaka” 2013. godine nazvao “najčitanijim Večernjakovim autorom i brandom u brandu”. Filmski redatelj Antun Vrdoljak otišao je i korak dalje, proglasivši ga “načitanijim autorom u Hrvatskoj”. Vrdoljak, koji je i sam bio meta Ivkošićeva pera, nazvao ga je majstorom riječi čija je rečenica na tragu one Tina Ujevića i Ivana Raosa, ističući njegovu hrabrost da “odgovara za svoju riječ”. Publicist Josip Pavičić hvalio je njegovu izvornost, “ubojite poredbe i istinoljubiv inat”, zaključivši kako Ivkošić dokazuje da je “dobro pisanje uvijek iznad svjetonazora”.
Sakupljena djela i neizbrisiv trag
Svoje članke o hrvatskoj politici i kulturi sabrao je u nekoliko knjiga koje danas predstavljaju vrijednu kroniku jednog vremena. Zbirke kolumni “Rodoljubna zanovijetanja” (1992.), “Nova rodoljubna zanovijetanja” (1994.) te “Podanici s Griča i Pantovčaka” (2013.) ostaju trajni spomenik njegovom stilu i promišljanjima. U suradnji sa Zdenkom Ćosićem objavio je i knjigu “Opet ti Hercegovci” (2006.). Njegov rad i utjecaj prepoznati su i na najvišoj razini kada mu je 1995. godine dodijeljen Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića. Odlaskom Milana Ivkošića, hrvatska javna scena izgubila je snažan i autentičan glas.
Danas obilježavanje se 32. obljetnice zločina nad Hrvatima na Stipića livadi
Obilježavanje 32. obljetnice zločina na Stipića livadi u Doljanima, općina Jablanica, održat će se danas, 28. srpnja. Organizacijski odbor za obilježavanje pogibije vojnika HVO-a i civila hrvatske nacionalnosti najavio je kako program počinje u 10 sati polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća, a u 11 sati bit će služena sveta misa u čast poginulih.
Za hodočasnike iz Mostara bit će osiguran prijevoz preko Jablanice za Risovac – Stipića livadu, s polaskom iz Mostara u 8 sati s Trga hrvatskih velikana (Rondo).
Zločin na Stipića livadi dogodio se 28. srpnja 1993. godine. Pripadnici Armije RBiH toga su dana, tijekom upada u Doljane, likvidirali, ponajviše koristeći hladno oružje, 17 Hrvata u Doljanima, a zatim i 22 osobe na Stipića livadi. Svi preživjeli stanovnici sela, njih preko 200, uglavnom žena i djece, uhićeni su i odvedeni u Jablanicu, gdje su bili zatočeni do 1. ožujka 1994. godine kada su razmijenjeni.
Transrodna pjevačica pank benda osumnjičena za ubojstvo u Zagrebu
Transrodna pjevačica Sonja Hranjec (36) osumnjičena je da je u prostorijama zagrebačkog kluba Medika usmrtila 43-godišnjeg umjetnika Vedrana G.
Prema navodima hrvatskih medija, njih dvoje su već neko vrijeme imali narušene odnose i učestale sukobe.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Hranjec ga je više puta javno prozivala putem društvenih mreža, optužujući ga za fizičke napade i prijetnje, što je, kako se pretpostavlja, prethodilo današnjem incidentu.
Oboje su ranije povremeno živjeli upravo u prostoru kluba u kojem se dogodilo ubojstvo.
Policija je potvrdila da se osumnjičena nalazi pod nadzorom, a kriminalistička istraga je u tijeku kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti i motivi događaja.
Sonja Hranjec rođena je kao muškarac, a prije 15 godina izvršila je promjenu spola. Javnosti je poznata kao bivša frontmenica zagrebačkog punk benda Abergaz, ali i kao aktivistica koja je otvoreno govorila o izazovima s kojima se susreću transrodne osobe.
Osim glazbene karijere, objavila je i poluautobiografski roman pod nazivom “Dva tjedna prije Trećeg svjetskog rata”, te je ranije organizirala prosvjede na zagrebačkim ulicama.
Istraga će pokazati šta je prethodilo sukobu koji je završio smrtnim ishodom.
Mostar: Bakljadom zatvoreni ovogodišnji skokovi sa Starog mosta
Bakljadom na Starom mostu i skokom s bakljama u Neretvu u nedjelju su svečano zatvoreni 459. tradicionalni skokovi sa Starog mosta u Mostaru.
Mnoštvo građana Mostara, kao i brojni turisti iz svih krajeva svijeta, okupljeni na obalama Neretve uživali su u prizorima bakljade nakon jučerašnjih skokova sa Starog mosta.
Tradicionalni 459. skokovi sa Starog mosta održani su u nedjelju u Mostaru, a pobjednik u kategoriji skokova na glavu je Evald Krnić iz Crne Gore, javlja Anadolija.
Skokove je svečano otvorio Adem Pajević-Moce, a nakon toga krenuo je natjecateljski dio koji je pratilo, kako tvrde organizatori, više od 5.000 gledatelja.
Iako su mnogi strahovali kakvo će vrijeme dočekati natjecatelje zbog najavljenih padalina i vjetra, skokovi sa Starog mosta održani su bez problema.
Nastupilo je više od 40 skakača iz Bosne i Hercegovine i regije, uz sudjelovanje i skakača iz Hrvatske i sa Kosova.
Policijskog službenika u Splitu nožem izbo maneken iz Ljubuškog
Istražni sudac Županijskog suda u Splitu odredio je jednomjesečni zatvor 32-godišnjaku koji je u petak kasno navečer u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj džepnim preklopnim nožem policajcu (60) zadao teške tjelesne ozljede.
Istražni zatvor određen mu je zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, ali i zbog zbog mogućnosti bijega s obzirom na to da ima i BiH državljanstvo, doznaje se na Županijskom sudu.
Kako doznaje Slobodna Dalmacija, napadač je Marino Milićević, koji je imao manekensku karijeru u usponu, ali ju je upropastila droga. Pojavio se u nizu glazbenih spotova u Hrvatskoj i Srbiji, između ostalog i u jednom Severininom za pjesmu koja je postala regionalni hit.
U policiji i na Županijskom državnom odvjetništvu branio se šutnjom dok je, neslužbeno doznaje Slobodna, istražnom sucu iskazao žaljenje zbog onog što se dogodilo rekavši da je u tom trenutku bio pod utjecajem opojnih droga i nije znao što radi, kao i da mu je drago što je policajac ostao živ.
U petak kasno navečer je priveden u zgradu Policijske uprave splitsko-dalmatinske zbog sumnje u počinjenja kaznenih djela iznude i protupravnog oduzimanja slobode.
Tijekom kriminalističkog istraživanja policajca koji ga je priveo upitao je može li u toalet, a kada je dobio dozvolu ušao je u susjednu prostoriju i među oduzetim stvarima od počinitelja kaznenih djela pronašao džepni preklopni nož. Vratio se u prostoriju i policajcu zadao više uboda, a kada je napadnuti okrvavljen pao na pod, napadač je pokušao pobjeći iz zgrade, objavila je policija.
Uzeo je policijsku odoru ozlijeđenog policajca i navukao je na sebe bez kape. Pokazao je upornost u počinjenju kaznenog djela jer se dva puta vraćao u prostoriju u kojoj je na podu ležao teško ozlijeđeni policajac i zadavao mu ubode nožem.
Iz podruma zgrade bježao je prema izlazu gdje su ga zaustavili specijalci koji su naišli i kojima je bilo sumnjivo što nema kapu. Jutros je na ispitivanje odveden na Županijsko državno odvjetništvo, a kasno popodne kod dežurnog istražnog suca.
Osumnjičen je za kazneno djelo teškog ubojstva u pokušaju. Teško ozlijeđeni policajac još se nalazi na bolničkom liječenju na Jedinici intenzivnog liječenja (JIL) KBC-a Split i izvan je životne opasnosti.
Pročitajte kakvo nas vrijeme očekuje danas u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima, koje će lokalno biti praćene grmljavinom.
Jači pljuskovi su mogući posebno u sjevernim, sjeverozapadnim, te ponegdje u središnjim i istočnim područjima Bosne. Zbog toga se lokalno može javiti i pojačan vodeni tok u urbanim sredinama.
Padaline su najizvjesnije u drugom dijelu dana i tijekom noći. Vjetar će biti slab – u Hercegovini jugozapadnog smjera, a u Bosni sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnje temperature kreću se između 14 i 20 stepeni, na jugu do 22, dok će dnevne iznositi od 22 do 28 stupnjeva, a na jugu do 30 °C.
Ultras Zrinjski Mostar: Mentalitet pobjednika smo godinama stvarali vadeći se iz velikih rezultatskih zaostataka
Mentalitet pobjednika smo godinama stvarali vadeći se iz velikih rezultatskih zaostataka. Ovaj put znamo što nam je dužnost i gdje trebamo biti!
Kao što smo već najavili, za ovu utakmicu izrađena je limitirana serija majica koja obilježava 120 godina kluba, a dostupne su u UZM Shopu. Svi trebamo biti u istim majicama. Svi u sektor A!
…al’ zbog tebe rane ne bole,
nikad ti nećeš bit sam – jer Ultrasi ludo te vole!
(VIDEO) Hrabra Hercegovka Ana: Naš križ je naš blagoslov
U mjestu Čalići, u općini Čitluk, živi Ana – učiteljica i majka troje djece, koja danas radi kao asistent u nastavi. Iza nje je snažna životna priča ispunjena borbom, boli, ali i vjerom, ljubavlju i hrabrošću.
Ana i njezin suprug roditelji su djevojčice Gabrijele, koja je na porodu pretrpjela teško oštećenje mozga – osobito dijelova odgovornih za govor i motoriku. Prava dijagnoza, cerebralna paraliza, postavljena je tek s godinu dana u Splitu, uz terapiju za epileptične napade.
Gabrijelin razvoj od tada prate svakodnevne terapije i borba za napredak. S tri godine krenula je u dnevni boravak vrtića “Sveta Obitelj” u Mostaru. Danas, nakon mnogo uloženog truda, Gabrijela se sama može podići iz kolica – trenutak koji je njezinoj obitelji donio suze radosnice i novi poticaj.
Ana priznaje da nije bilo lako – iza nje su brojna razočaranja, lažna obećanja i trenutci potpune nemoći. Ipak, obitelj je uz Božju milost svoju Gabrijelu prihvatila kao dar. Kako kaže, ona im je donijela križ, ali ih je kroz taj križ i ojačala – pretvorila u borce za istinu, pravdu i prava djece s teškoćama.
Svoje iskustvo danas Ana prenosi i kroz svoj posao, pomažući drugoj djeci u obrazovnom sustavu. Cijeli razgovor s Anom možete poslušati u emisiji Put srca, koju vodi urednica Paula Tomić.
Željezničar i Radnik odigrali bez pobjednika 1:1
U prvom kolu nove sezone WWin lige Bosne i Hercegovine, Željezničar je ugostio Radnik iz Bijeljine.
FK Željezničar – FK Radnik 1:1 (1-1)
Strijelci: Čumić 3′ i Šošić 36′
FK Željezničar: Muftić, Troupee, Karamarko, Osmanović, Alić, Seedorf, Šabić, Radovac, Boljević, Šošić i Krpić,
FK Radnik Bijeljina: Trako, Marković, Markovina, Ćosić, Vuković, Krajišnik, Gogić, Maričić, Dimitrić, Pantelić i Čumić.
Dobar i veoma dinamičan susret obje ekipe , dosta prilika sa obje strane , no na kraju bez pobjednika i podjela bodova u prvom susretu novog prvenstvenog ciklusa.
HERCEGOVINA.in
Borac pregazio Rudar čak sa 6:0
U prvom kolu nove sezone WWin lige Bosne i Hercegovine, Borac je ugostio Rudar iz Prijedora
FK BORAC – FK RUDAR 6:0 (2-0)
Strijelci: Juričić 7′ i 77′ Vuković 37′ i 56′ , Perić 85′, Čavić
FK BORAC: Jurkas, Ćelić, Juričić, Vuković, Hrelja, Grahovac, Erera, Kvržić, Berbić, Savić i Ogrinec.
FK RUDAR PRIJEDOR: Dubljanić, Pekija, Mols, Galić, Savanović, Račić, Raković, Lamadžema, Amoa, Paskval i Gvasalija
Prvi nastup Borca pod vodstvom novog(starog) trenera Vinka Marinovića i odlična utakmica i još bolji rezultat. Borac je ispratio goste iz Prijedora postigavši čak 6. golova i osvojio zasluženo prve bodove u novom prvenstvu.
HERCEGOVINA.in
Hvala ti dragi fra Slavko na tom svjedočanstvu vjere i ljubavi prema ovom biseru poharane Bosne
Šesta obljetnica preminuća fra Slavka Topića (1940-2019)
U poslijeratnom vremenu bio je simbol Svetišta Gospe Olovske. Znao je da Olovo s njime nije ni počelo nit’ će završiti. Samo je stupio u kolonu hodočasnika dugu gotovo sedamsto godina: u kolonu u kojoj su blažena naša kraljica Katarina, fra Matija Divković, fra Lujo Zloušić i sav vjerni Božji narod od Ugarske do Grčke, od Jadrana do Crnog mora. Nekoliko je puta godišnje pješice – “bez štapa i bez kese” – prelazio sarajevski Ozren putovima kojim su se pobožni Sarajlije slijegali u krilo Gospe Olovske.
Hvala ti, dragi fra Slavko, na tom svjedočanstvu vjere i ljubavi prema ovom biseru poharane Bosne.
Fra Lujin i tvoj zavjet nek bude i naš zavjet!
“Čudesno narod svoj štitila ti si,
Zaboravila nas nikada nisi.
Zdravo, zdravo, o Marijo, o Marijo!”
(VIDEO) Portret prvaka – Zlatko Horvat: Utakmicu u Poljskoj protiv domaćina nikada neću zaboraviti
U programu RTV Herceg Bosne emitirano je novo izdanje sportskog magazina Portret prvaka. Gost emisije bio je proslavljeni hrvatski rukometni reprezentativac Zlatko Horvat. Popularni Zlaja govori o svojoj igračkoj karijeri koja je najviše bila vezana za Rukometni klub Zagreb te o iskustvima u hrvatskoj izabranoj vrsti s kojom je osvojio sedam odličja. O Horvatu u emisiji govore Igor Karačić, Marino Marić i Ivan Čupić. Urednik i voditelj emisije Portret prvaka je Albert Pehar.