Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu i sjeveru do 18, a dnevna od 18 do 24, na jugu i sjeveru zemlje do 27 °C.
Stranica 1970s Soccer USA čestitala je rođendan Jadranu Ćeli Topiću.
“Sretan 76. rođendan Jadranku Topiću (broj 18), bosanskom napadaču koji je odigrao 8 sezona u Jugoslovenskoj ligi sa FK Velež Mostar, zatim se priključio New York Cosmosu za sezonu 1977 NASL i doprinio 1 gol i 2 asistencije u 6 utakmica”.
SLIKA HERCEGOVCA
Vodio me ovaj život,
iza mene ceste duge,
suzom lice ja umivam
i od čežnje i od tuge.
U mislima vidim selo,
u spokoju kako spava,
ta me sĺika, rodnog kraja,
na životu održava.
Vidim zlatne vinograde
i krš onaj prepun bilja,
još osjetim te mirise,
od kadulje i od smilja.
Kada pođo u svijet bijeli,
tad je meni mati rekla:
Ne stidi se sine sela,
svoga roda, nit porijekla.
Ne stidi se ovog krša,
prezimena kojeg nosiš,
dođi sine kući često,
nemoj nikad zaboravit,
ovo svoje rodno mjesto.
Živjeli smo skromno, teško,
a to nije žovot pravi,
al smo zato odrastali,
u pravoj vjeri i ljubavi.
Ponizit se nismo dali
bez bogatstva i bez novca,
prkosom se odbranismo,
to je slika Hercegovca.
Katarina Zovko Ištuk
Mostar 21. 04. 2017.
Još uvijek nisu poznate informacije o dobi, podrijetlu, vremenu i uzroku smrti, a kako piše Slobodna Dalmacija tijelo je bilo spaljeno!
Žrtvu su sasvim slučajno pronašli dvojica mlađih prolaznika koja su prolazila kraj stare porušene napuštene kuće na potezu između Rupotine i Blaca. Nakon što su otkrili izgoreno tijelo, mladići su obavijestili policiju koja je vrlo brzo stigla na mjesto zločina.
Na mjestu događaja obavljen je očevid, te je kriminalističko istraživanje u tijeku.
Talijanska modna kuća Prada objavila je da je zaključila “definitivni sporazum” s američkom grupacijom Capri Holdings o stopostotnom preuzimanju legendarne marke Versace za 1,25 milijardi eura.
Spajanjem dva legendarna brenda stvorit će se talijanska luksuzna grupacija s prometom većim od 6 milijardi eura koja će se u konačnici bolje natjecati s divovima tog sektora kao što su LVMH i Kering.
“Oduševljeni smo što možemo poželjeti dobrodošlicu Versaceu u Prada Grupu i izgraditi novo poglavlje za brend s kojim dijelimo snažnu predanost kreativnosti, izradi i nasljeđu”, komentirao je predsjednik i izvršni direktor Patrizio Bertelli.
Ovaj sporazum je u suprotnosti s trendom posljednjih godina, prema kojem velika imena talijanske mode kao što su Gucci, Fendi i Bottega Veneta prelaze u ruke svojih francuskih konkurenata.
Ugovor vrijedan 1,25 milijardi eura vraća jednu od najpoznatijih talijanskih modnih marki pod talijansku kontrolu nakon što je bila prodana američkom Capri Holdingsu, tada poznatom kao Michael Kors.
Unatoč tome što Italija čini 50 do 55 posto globalne proizvodnje luksuzne robe za osobnu upotrebu, prema procjenama konzultantske kuće Bain, toj zemlji nedostaje grupacija koja se može mjeriti s francuskim igračima kao što su LVMH i Kering, vlasnik Guccija.
Prada sa sjedištem u Milanu najveća je talijanska luksuzna modna grupa po prihodima.
No ona se na burzi ne može mjeriti s kompanijama poput LVMH-a, vlasnika Louisa Vuittona.
“Pradina ambicija da postane vodeći talijanski luksuzni konglomerat značajan je pomak na tržištu kojim dominiraju francuske grupe. To je upravo ono čemu su se mnogi Talijani nadali”, rekao je Achim Berg, savjetnik za industriju mode i luksuza.
Riječ je o nadarenom nogometašu pred kojim je sjajna karijera. Evo što je Borna rekao za naš portal.
Za početak čestitke na debiju za prvi tim, ali i na igrama za juniore Zrinjskog.
“Pozdrav Vama i vašim čitateljima i hvala Vam na čestitkama”.
Iskreno jesi li očekivao da ćeš zaigrati protiv Željezničara.
“Iskreno nisam očekivao da ću zaigrati protiv Željezničara, ali nakon rezultata na poluvremenu od 5:0 nadao sam se da ću dobiti priliku u nastavku”.
Kada se to dogodilo kakvi su bili tvoji osjećaji?
“Osjećaji su bili neopisivi, pogotovo na našem stadionu koji je bio pun i u trenutku kada su nas pri ulasku ispratili s pljeskom”.
Imao si i sjajan udarac prema vratima Želje, pa što si pomislio prije udarca?
“Kada sam primio loptu od Kiša vidio sam priliku i pomislio sam da mogu uputit dobar udarac, ali nažalost lopta je prošla malo pored stative”.
Juniori su na korak do naslova. Koliko ti to znači kao mladom igraču?
“Meni kao i cijeloj ekipi naravno da to puno znači. Na našim treninzima se puno radi i trudi da bi bili u situaciji gdje smo sada, uz naravno veliki doprinos naših trenera”.
Danas sigurna pobjeda protiv Željezničara BL. Može li komentar na utakmicu?
“Današnja utakmica nije bila na nivou na kojem smo cijele sezone, ali i pored nešto slabije igre došli smo do 4 pogotka i sigurne pobjede”.
Sigurno postoji netko kome posvećuješ svoje dobre igre?
“Dobre igre posvećujem svojoj obitelji koja je uz mene od samog početka. Ovom bih se prilikom zahvalio svim trenerima i omladinskoj školi HŠK Zrinjski koji su prepoznali moj talenat”.
Kakve su ti želje za nastavak karijere?
“Za početak želja mi je što više utakmica odigrati sa prvim timom Zrinjskog, a za nastavak karijere se nadam igri na najvišem nogometnom nivou”.
Za kraj imaš li neku poruku navijačima.
“Zahvalio bih se svim navijačima koji su nas podržavali i pratili cijelu sezonu. Za kraj bi im poručio da nas nastave pratiti i da budu naš 12-ti igrač”.
HERCEGOVINA.in
20.04.2025.godine u 06,30 sati u mjestu Klepci-Čapljina dogodila se prometna nezgoda u kojoj je sudjelovao K.M.(2002) iz Čapljine sa vozilom „Peugeot“ koji je tom prigodom sletio sa ceste. Vozač i njegovi suputnici u vozilu E.H.(2001) i S.S.(1991) su zadobili ozljede neutvrđenog stupnja te su prevezeni na CUM Mostar na daljnje liječenje.
Papa Franjo poglavar Rimokatoličke crkve, preminuo je jutros u 89. godini. Od Pape se opraštaju mnogi, a mi se prisjećamo trenutaka kada je papa na poklon dobio dres HŠK Zrinjski. To se dogodilo dva puta.
Prvi puta to je bilo 2017. godine kada je Dragan Perić uručio papi Franji dres HŠK Zrinjski, kao i dres reprezentacije BiH.
2023. godine Amir Gross Kabiri, predsjednik M. T. Abraham Groupa i potpredsjednik HŠK Zrinjski, Svetom Ocu darovao je dres HŠK Zrinjski s njegovim imenom i brojem 266, što predstavlja njegovu titulu 266. pape Rimokatoličke crkve.
HERCEGOVINA.in
Juniori HŠK Zrinjski danas su na svom travnjaku svladali FK Željezničr ST rezultatom 4:0 i tako drugoplasiranom Sarajevu pobjegli 15 bodova razlike, šest kola prije kraja prvenstva.
I danas smo vidjeli jedan razigrani Zrinjski koji je protivnika dokosurio do odmora kada je rezultat bio 3:0. U nastavku brojne izmjene i četvrti pogodak kao potvrda pobjede mladih Plemića koje samo neka suluda teorija može ostaviti bez titule prvaka. Kao što smo rekli Sarajevu mladi Plemići bježe 15, a Borcu i Širokom Brijegu 20 bodova.
Strijelci za Zrinjski bili su Arapović 2, Pokrajčić i Filipović.
Kako napraviti ovaj kolač? Jednostavnije je nego što mislite, a jako je ukusan. Zanimljiv je jer ga preferiraju samo neke osobe…
Uskrsna trpeza ove godine može biti jednako raskošna, a ujedno i zdravija – zahvaljujući jednostavnom receptu za veganski kolač s mrkvom koji ne sadrži ni jaja ni mlijeko. Ova lagana slastica bogata je vlaknima, prirodnim zaslađivačima i hranjivim sastojcima, a idealna je za sve koji iz prehrane izbacuju životinjske proizvode, ali i za one koji žele uživati bez grižnje savjesti.
Kolač je namijenjen za deset kriški, a svaka sadrži tek oko 110 do 120 kalorija. Umjesto klasičnih jaja koristi se zamjena od mljevenih lanenih sjemenki i vode, dok kravlje mlijeko zamjenjuje biljni jogurt poput sojinog, bademovog ili kokosovog. Slatkoća dolazi od javorovog sirupa, meda (za vegetarijansku, a ne strogo vegansku verziju) ili eritritola, što kolač čini pogodnim i za one koji paze na unos šećera.
Sastojci za 10 kriški:
2 veće mrkve, naribane (oko 150 g)
2 žlice mljevenih lanenih sjemenki + 5 žlica vode (zamjena za 2 jaja)
100 ml biljnog jogurta (sojin ili bademov)
2 žlice javorovog sirupa, meda ili eritritola
60 g mljevenih badema
60 g zobenog brašna
1 žličica praška za pecivo
1/2 žličice cimeta
Prstohvat muškatnog oraščića
Vanilija i prstohvat soli
Za one koji žele dodatni užitak, tu je i jednostavna veganska “frosting” opcija:
100 g biljnog jogurta (npr. kokosovog)
1 žličica javorovog sirupa
Naribana limunova korica
Priprema:
Pomiješati mljevene lanene sjemenke s vodom i ostaviti 10 minuta da nabubre – to je osnova za “veganska jaja”.
U većoj zdjeli sjediniti mokre sastojke: biljni jogurt, lanene “jaja” i zaslađivač po izboru.
Umiješati naribanu mrkvu.
U drugoj posudi pomiješati suhe sastojke: mljevene bademe, zobeno brašno, prašak za pecivo, začine i sol.
Spojiti sve sastojke i dobro promiješati dok se ne dobije homogena smjesa.
Smjesu preliti u kalup i peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 35 minuta.
Nakon hlađenja, kolač se po želji može premazati biljnim “frostingom”.
Ovaj zdravi Uskrsni kolač nije samo prikladan za osobe koje se hrane veganski, već i za sve koji žele osvježiti svoj uskrsni meni modernim i nutritivno bogatim izborima. Kombinacija slatkoće mrkve, orašastih nota badema i toplih začina stvara desert koji će, bez sumnje, osvojiti sve uzraste za blagdanskim stolom.
Duga je kolona putničkih vozila na izlazima iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, pa se na prijelaz granice čeka i po više sati. Naša ekipa je danas zabilježila kilometarsku kolonu na graničnom prijelazu Orašje-Županja.
Slomljen ali blagoslovljen. Tim je riječima opisao svoj Križni put. Josip Jelinić iz Ljubuškog 45 dana je svakodnevno hodao.
Prespavao pa opet hodao. Po vjetru, nekad po kiši. Sam, kasnije sve češće u društvu.
“Imao sam jednu predivnu pustolovinu sa Bogom i sa ljudima. Evo, osjećaji se još nisu slegli. Bilo je tu puno predivnih, emotivnih susreta sa ljudima. Trebat će mi par dana, ali, evo, jako sam sretan i ponosan da sam se vratio u Ljubuški i što sam dovršio ovu misiju”, kaže Josip.
Cijelo vrijeme nosio je teško raspelo i laganu zastavu, zastavu zemlje za čiji mir je hodao. Mir i oprost međusobnih grijeha.
Samo sa Bogom, u divljini
“Sretan sam kada vidim da su i Džemal i Aleksandar i Ivan prihvatili križ oprosta i da je križ oprosta osvojio Bosnu i Hercegovinu”, kaže Josip.
Nije ovo bio njegov susret samo s Bogom i ljudima, nego i s prirodom.
“Jedno 10-tak od 45 dana sam bio sam, sa Bogom, u prirodi sa divljinom i upozno sam prekrasnu ljepotu prirode naše predivne zemlje. Također, neki dan dok sam hodao sto metara iza mene je prošao vuk tako da Bog me je sačuvao i od tih stvari”, govori Josip.
Kada čovjek svaki dan prelazi 20-30 kilometara pješke, za očekivati je da će nakon 1000 kilometara biti znatno mršaviji. Da, kaže Josip, koji je izgubio samo dva kilograma – ako ne hodate u BiH, zemlji u kojoj svi, neovisno o vjeri, nude i kolač i ručak i konak.
Onima koji zazivaju netrpeljivost ili, ne daj Bože rat u ovoj zemlji – nakon svega što je Josip vidio, a mi zabilježili – možemo samo poručiti – narod BiH vam to neće dopustiti. A za kraj svima šaljemo Uskrsnu čestitku hodočasnika mira:
“Neka vam uskrsli Isus otvori srce za ljubav prema svakom čovjeku jer svi smo mi ljudi. Svi imamo srce, svi imamo savjest i ako širimo dobro, dobro će pobijedit zlo. Hvala vam puno!”
Što se događa? Iz Turske se šire vijesti da je Džeko već potpisao za Hajduk
Edin Džeko i Hajduk nerazdvojivi su posljednjih godinu u transfer špekulacijama
Edin Džeko i Hajduk nerazdvojivi su posljednjih godinu u transfer špekulacijama. Već su nekoliko puta insajderi smjestili bh. napadača u Split, no službena potvrda o realizaciji ovoga posla nikada nije stigla. A sada se priča ponovno aktualizirala i kako tvrdi Barış Yurduseven, Džeko je već potpisao za Hajduk?!
“Nema te sile koja će produžiti ugovore Džeki i Tadiću. Fenerbahçe neće ni sjesti za stol s njima dvojicom. Ja sam prvi rekao da je Tadić prešao iz Ajaxa, pa su europski mediji tu vijest iskoristili citirajući mene i TRT Sport. Sada najavljujem Džekin novi klub. Džeko je potpisao ugovor za novu sezonu s Hajdukom, tamo ima i privatni biznis, hotel”, napisao je turski novinar na društvenim mrežama, prenose Sportske novosti.
Uz Džeku se spominje i Dušan Tadić, srpski ofenzivac koji bi se trebao vratiti u Ajax u kojem je doživio najprosperitetnije razdoblje karijere. Dres Kopljanika je odjenuo 241 put, a zabio je 105 pogodaka uz 112 asistencija.
Odlazak navedenog dvojca označio bi kraj ex-yu “kolonije” u Feneru. U slučaju da Tadić i Džeko uistinu napuste klub, jedini igrači s prostora bivše države ostali bi Filip Kostić i naš Dominik Livaković, kojemu također posljednjih mjeseci predviđaju budućnost van Istanbula. Ipak, s obzirom na to kako je riječ o turskim izvorima, svaku informaciju treba uzeti sa zrnom soli…
Veliko priznanje za Ivicu Zupca: Nominiran je za prestižnu NBA nagradu
Ivici Zubac mogao bi najbolju sezonu karijere dodatno ukrasiti nagradom za igrača koji je najviše napredovao.
Hrvatski košarkaš Ivica Zubac, koji se sa svojim Los Angeles Clippersima plasirao u NBA završnicu, nominiran je za igrača koji je najviše napredovao ove sezone, dok se za nagradu nakorisnijeg igrača sezone bore Nikola Jokić, Giannis Antetokounmpo i Shai Gilgeous-Alexander
Zubčev prosjek ove sezone je 16,8 koševa, 12,8 skokova i 2,7 skokova po utakmici, a skupio je čak 59 double-double učinaka.
Poprilično je popravio svoje brojke
Prošle sezone Zubac je bio na prosjeku od 11.7 poena, 9.2 skoka i 1.4 asistencija.
Trostruki MVP Nikola Jokić iz Denver Nuggetsa, dvostruki MVP Giannis Antetokounmpo iz Milwaukee Bucksa i Shai Gilgeous-Alexander iz Oklahoma City Thundera finalisti su ovosezonske nagrade za najkorisnijeg igrača.
Gilgeous-Alexander je u prosjeku zabijao 32,7 koševa po utakmici u ligi, dok je njegova momčad Oklahoma Cityja ostvarila najbolji rezultat regularne sezone sa 68 pobjeda i 14 poraza u ligi.
Iza Jokića je najbolja statistička sezona s triple-double učinkom u prosjeku – 29,6 poena, 12,7 skokova i 10,2 asistencije po utakmici. Antetokounmpo je u prosjeku zabijao 30,4 poena, 11,9 skokova i 6,5 asistencija.
NBA je također objavila finaliste za nekoliko drugih nagrada. Igrači moraju igrati u najmanje 65 utakmica da bi se kvalificirali za nagrade.
Poznati nominirani za preostale nagrade
Finalisti za nagradu najboljeg obrambenog igrača godine su Dyson Daniels iz Atlanta Hawksa, Draymond Green iz Golden State Warriorsa i Evan Mobley iz Cleveland Cavaliersa.
Osim Zubca kandidati za igrača koji je najviše napredovao su još Cade Cunningham iz Detroit Pistonsa i Dayson Daniels iz Atlanta Hawksa.
Finalisti za novaka godine su Stephon Castle iz Spursa, Zaccharie Risacher iz Hawksa i Jaylen Wells iz Memphis Grizzliesa.
Finalisti izbora za šestog igrača godine su Malik Beasley iz Pistonsa, Ty Jerome iz Cavaliersa i Payton Pritchard iz Boston Celticsa.
Finalisti za Clutch igrača godine su Jalen Brunson iz New York Knicksa, Anthony Edwards iz Minnesota Timberwolvesa i Jokić. To je nagrada koja se dodjeluje najboljem igraču u ključnim trenucima utakmice, takozvanom “clutchu”.
Svi finalisti za trenera godine vodili su svoje momčadi u doigravanje. Cavaliersi Kennyja Atkinsona imali su vodeći rekord u Istočnoj konferenciji 64-18. Momčad trenera Houston Rocketsa Ime Udoke ostvarila je 52-30, drugi najbolji rezultat na Zapadu, a J. B. Bickerstaff je preuzeo Pistonse s najgorim omjerom u NBA ligi 14-68 prošle sezone da bi ovu sezonu završili s omjerom 44-38.
Nakon smrti pape Franje, odgođene utakmice u Italiji
Na rasporedu su bile četiri utakmice Serie A i cijelo kolo Serie B
Nakon vijesti o smrti pape Franje, u Italiji je brzo stigla odluka da se odgode sve utakmice koje su danas bile na rasporedu. Između ostalog odgođena je i utakmica Parme i Juventusa koja se trebala odigrati večeras u 20.45 sati.
Na rasporedu je bilo i cijelo kolo Serie B, trebala se igrati i Serie C, ali nogomet je trenutno pao u drugi plan.
Još uvijek nije poznato kada će se odgođene utakmice odigrati.
Severina danas slavi rođendan, evo kako ga je sama sebi čestitala
Severina danas slavi 53. rođendan, a na društvenim mrežama je objavila video u kojem pleše uz pjesmu Snoop Dogga ‘I wanna thank me’. Uz video je podijelila i dio njegovog kultnog govora iz 2018. godine u kojem samom sebi zahvaljuje za trud, predanost i autentičnost.
‘Last but not least, I wanna thank me…’, započinje objava u kojoj Severina, putem Snoopovih riječi, izražava duboko poštovanje prema vlastitom putu, snazi i upornosti.
‘Želim zahvaliti sebi što sam vjerovala u sebe, što nikad nisam imala slobodan dan, što nikad nisam odustala…’, nastavila je
Objavila je video na društvenim mrežama
Odlazak velikog čovjeka – Tko je bio papa Franjo: Proveo je značajne reforme u Vatikanu, a ovo mu je bio najveći izazov
Franjo je bio 266. poglavar Katoličke crkve. Za papu je izabran 2013., kao nasljednik Benedikta XVI. Bio je prvi papa isusovac, prvi papa iz Argentine, Novog svijeta i s južne hemisfere te prvi papa koji nije bio iz Europe od 1272. Također je bio poznat po skromnosti, suosjećanju i nastojanju da Crkvu približi ljudima. Njegove poruke ljubavi, bratstva i briga za marginalizirane skupine utrle su put Katoličkoj crkvi za 21. stoljeće.
Rođen je kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu te odrastao u siromašnoj obitelji talijanskih imigranata. Diplomirao je kemijsku tehnologiju, no poslije se odlučio za svećenički poziv te stupio u bogosloviju. Nakon završetka humanističkih studija predavao je književnost i psihologiju u Santa Feu i Buenos Airesu.
Bergoglio se pridružio Družbi Isusovoj (isusovcima) 1958. godine, a studirao je filozofiju i teologiju. Za svećenika je zaređen 1969. Tijekom svoje službe obnašao je razne dužnosti, uključujući funkciju rektora isusovačkog kolegija i profesora teologije.
Za provincijala Argentine izabran je 1973. i tu je službu obnašao šest godina, a kasnije je služio kao župnik u biskupiji San Miguel.
Godine 1992. imenovan je pomoćnim biskupom Buenos Airesa, a 1998. postao je nadbiskup.
I dalje je putovao javnim prijevoznim sredstvima, a umjesto u nadbiskupskoj palači, stanovao je u unajmljenom stanu te je zaslužio nadimak ‘kardinal siromašnih’.
Papa Franjo govorio je španjolski, talijanski, a služio se i njemačkim jezikom. Bio je poznat i kao dobar kuhar, ljubitelj opere, grčke klasike, Shakespearea i Dostojevskog te kao dobar plivač, premda je od djetinjstva imao poteškoća s plućima, zbog čega je i preminuo.
Izbor za papu
Uoči izbora novog pape 2013. Bergoglio nije smatran velikim favoritom, posebno zbog poodmakle dobi. Na dan stupanja na dužnost imao je 76 godina, a javno mišljenje bilo je da na mjesto nasljednika svetog Petra treba doći netko mlađi. Ime koje je nosio u pontifikatu izabrao je u spomen na Franju Asiškog, čovjeka čija je uvjerenja, poput skromnog života, i sam slijedio.
Od početka pontifikata papa Franjo se istaknuo kao zagovornik socijalne pravde, ekološke osviještenosti i dijaloga među religijama. Bio je velik kritičar nejednakosti u svijetu, kapitalizma koji zanemaruje siromašne i nepravdi u globalnoj ekonomiji. Nerijetko je posvećivao siromašne zajednice i izbjeglice te pozivao cijeli svijet na humanost.
Utro put Crkvi za 21. stoljeće
Bio je prvi papa koji je ekološku krizu postavio kao moralno i duhovno pitanje. Jedan od njegovih najvažnijih dokumenata bio je ‘Laudato si’ (Hvaljen budi), enciklika koja poziva na očuvanje okoliša, borbu protiv klimatskih promjena i održiv razvoj.
Papa Franjo proveo je značajne reforme u Vatikanu, posebno u upravljanju financijama. Borio se protiv korupcije unutar Crkve i uveo strože kontrole nad financijama Vatikanske banke.
Jedan od najvećih izazova njegova pontifikata bila je borba protiv seksualnog zlostavljanja u Crkvi. Uveo je strože mjere protiv svećenika optuženih za zlostavljanje i tražio odgovornost od biskupa koji su zataškavali takve slučajeve.
Neumorno je apelirao i na mirno rješavanje međunarodnih sukoba poput rata u Ukrajini, izraelsko-palestinskog sukoba te humanitarne krize u Africi i Siriji.
Utro je put Katoličkoj crkvi za društvo 21. stoljeća, a upravo njegova nastojanja da ‘provjetri Crkvu’ naišla su na kritike u njezinim konzervativnim krugovima.
Bio je i zaštitnik marginaliziranih skupina te je zbog svojih kritičkih istupa prema nekršćanskom tretmanu migranata i LGBTQ osoba, kao i naglašavanja potrebe otvorenosti prema ljudima, dobio nadimak ‘Lijevi Papa’.
Nakon duge bolesti u Vatikanu je umro papa Franjo, rođenjem Jorge Bergoglio, Argentinac i prvi predvodnik Katoličke crkve iz Latinske Amerike.
Bio je papa koji je želio Crkvu koja će izići iz kancelarija i sjajnih palača, i koja će se kao misionar zaputiti na periferiju društva, među potrebite, one kojima treba i vode i kruha i utješne Božje riječi, kako je najavio u Apostolskom nagovoru Evangelii gaudium (Radost evanđelja), objavljenom početkom prosinca 2013, kao prvom i temeljnom programskom dokumentu pontifikata pape Franje.
Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine, kao potomak talijanskih migranata. Otac mu je bio željeznički činovnik Mario Bergoglio, doseljenik od 1928 iz Pijemonta, a mama, Regina Maria Sivori, kućanica, čiji su roditelji u Argentinu došli iz Ligurije. Jorge je bio prvi od petero djece. Školovao se u salezijanaca, pa je zatim završio industrijsku tehničku školu, maturiravši kao kemijski tehničar, nakon čega je radio u laboratoriju Hickethier-Bachmann, ispitujući kvalitetu hrane. Kad mu je bila 21 godina, kirurški mu je odstranjen dio plućnog krila, i baš u to doba je osjećao sve snažniju svećeničku vokaciju.
U ožujku 1958. postao je isusovački novak, ušao u sjemenište, pa započeo sveučilišni studij filozofije, na kojem je diplomirao 1963. Od 1964 do 1967 predavao je književnost i psihologiju na isusovačkim kolegijima u Santa Féu, odnosno Buenos Airesu.
Za svećenika ga je 1969. zaredio nadbiskup Ramón José Castellano, da bi već 1973. bio imenovan za argentinskoga isusovačkog provincijala, što je ostao do 1979. Bio je i rektor Fakulteta teologije i filozofije u San Miguelu, a premda su ga često kritizirali kao ljevičara, na zasjedanju Latinskoameričke biskupske konferencije (CELAM) u Puebli de Zaragoza 1979. energično se suprotstavio “teologiji oslobođenja”, zahtijevajući da se Katolička crkva u Latinskoj Americi osloni na svoju kulturnu i religijsku tradiciju. Onda ga je Družba Isusova 1986. poslala u Frankfurt na Majni da pripremi svoju doktorsku disertaciju, ali nije doktorirao. Po povratku u Argentinu bio je duhovni voditelj i ispovjednik.
Papa sv. Ivan Pavao II imenovao je Jorgea Bergoglia pomoćnim biskupom u Buenos Airesu 1992. Posvetio ga je mjesni nadbiskup kardinal Antonio Quarracino, a suposvetitelji su bili biskup hrvatskog porijekla, Emilio Ogñénovich i apostolski nuncij, nadbiskup Ubaldo Calabresi. Pet godina kasnije imenovan je buenosaireskim nadbiskupom koadjutorom. Quarracina je naslijedio 1998., nakon njegove smrti, čime je postao argentinski primas, a nešto kasnije i ordinarij za katolike istočnog obreda u Argentini. Kardinalom ga je sv. Ivan Pavao II učinio 2001. Bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije 2005 – 2011.
Bergoglia su smatrali izglednim kandidatom za papu uoči konklava 2005., ali je izabran favorizirani Joseph Ratzinger, koji je uzeo ime Benedikt XVI. Nakon Ratzingerova odricanja od dužnosti 2013. nije bio više smatran izglednim kandidatom, pa i zbog dobi, ali je izabran za papu, uz veliko odobravanje javnosti.
Od početka pontfikata, Franjo nije robovao tradiciji, i dalje je nosio običan željezni naprsni križ, nije se ogrnuo purpurnom mocetom, a na nogama nije imao papinske crvene cipele nego svoje stare crne. Također, nije se htio useliti u renovirane papinske odaje na III katu Apostolske palače, nego je ostao živjeti u Domu svete Marte, koji ima 26 jednokrevetnih soba te 105 dvosobnih apartmana, koji se sastoje od spavaće sobe s ormarom za garderobu, dnevnog boravka s radnim stolom i tri naslonjačima, kupaonice, satelitske televizije i internetskog priključka, ali Franjo je priznao da ne gleda TV niti odlazi na internet.
“Ne bih mogao živjeti odvojen od ljudi”, rekao je papa Franjo, čiji je apartman 201 imao nešto kvalitetniji namještaj i malo veći dnevni boravak. Papa je ondje živio od izbora 13. ožujka 2013., doručkovao, ručao i večerao zajedno s ostalim gostima u blagovaonici, a dok je mogao, stajao je u redu za hranu.
“U proteklih deset godina, unatoč svim novostima i neobičnostima Franina pontifikata, Katolička crkva se promijenila znatno manje nego bi se reklo na prvi pogled. Jer, kako je Bergoglio rekao u nekom intervjuu, “Crkva je evanđelje, nije hod ideja”, napisao je Inoslav Bešker 2023. Povodom deset godina Franjinog pontifikata u knjizi “O kako bih želio Crkvu siromašnu” pa dodao: “Naravno, u ovih deset godina Papa je promijenio mnoge biskupe u svijetu, manje-više sve vodeće likove u Rimskoj kuriji, imenovao je više od polovice sadašnjih kardinala izbornika, znatno je promijenio sastav upravljačkih struktura u središtu Katoličke crkve. Može se reći da te promjene – koje političari zovu kadrovskima – u Katoličkoj crkvi moraju ići po inerciji, te da pape stignu obratiti pozornost samo na nove kardinale, na vodstva dikasterija, te na ordinarije na neuralgičnim katedrama. Prema tome, najveći dio personalnih promjena u pontifikatu pape Frane dogodio bi se po svijetu bilo s kojim papom.”
Stavove pape Franje najpreciznije su opisali oni koji su ga smatrali teološkim konzervativcem, ali socijalnim progresivcem. Protivnici su Franju optuživali da će uvesti ‟ekumensku misu” (zajedničku katolicima i onim pravoslavnima i protestantima koji to budu htjeli), da će svećenički rediti oženjene muškarce, da će ženama omogućiti stjecanje đakonskog čina ređenjem itd. U stvarnosti, iako su mediji najavljivali i velike promjene u crkvenom nauku, pa raskide s nekim važnim dijelovima tradicije, od toga nije bilo ništa.
Međutim, javnost i to ne samo katolička, voljela ga je jer je pokazivao razumijevanje za osobu koja griješi. “Osuditi grijeh, spasiti grešnika”, po uzoru na Isusov stav spram grešnice, česo je volio ponavljati, uz dodatno objašnjenje, koje glasi: “Jer Bog nije mrki sudac, nego sućut i nježnost”, a novo je bilo i to što se u njegovom pontifikatu moglo slobodno rapravljati o brojnim temama.
Argentinski papa je bio kritičar kapitalizma, ako ne mari za slabije. Izrijekom se okomio na “gospodarstvo isključivanja i nejednakosti, jer to je gospodarstvo koje ubija”. Žestoko je kritizirao “idolatriju novca”, “novac koji vlada umjesto da služi”, te “nejednakost koja urađa nasiljem”. Treba poslušati “vapaj zemlje i vapaj siromašnih”, napisao je 2015. Papa u enciklici Laudato si, upozoravajući na “globalno zatopljenje, klimatsku promjenu, onečišćenje okoliša, podizanje razine morâ, osiromašenje biodiversiteta, nejednaku razdiobu hrane, na nedostatak vode i na pravo sviju na nju, na neravnotežu između svjetskog Sjevera i Juga, na dominaciju financija i potrošaštva, na opasnost od rata nauštrb najslabijih”.
Franjo je bio prvi papa koji je na djelu potvrdio da želi nazočnost žena u upravljanju Katoličkom crkvom, pa ih je postavio na nekoliko odgovornih pozicije u Vatikanu, ali je, s druge strane, više puta naznačio da neće odobriti ređenje žena za svećenice, jer to smatra suprotnim katoličkome kršćanskome vjerskom nauku. Poznato je njegovo upozorenje predsjedniku Njemačke biskupske konferencije, mons. Georgu Bätzingu, kada su ondje tražili da žene mogu biti svećenice: ‟U Njemačkoj postoji vrlo dobra Evangelička crkva. Nisu potrebne dvije.” Dakle, da već postoje Lutherovi protestanti, da već zaređuju žene – zašto bi se katolici tome pridružili?
Kada je u pitanju bio celibat, to je povijesna odluka koju su donijeli ljudi, pa je mogu i ukinuti, rezonirao je Papa, ali je smatrao da celibat daje dodatnu vrijednost svećenstvu, pa da ga stoga ne treba (još) ukidati. Znao je citirati rečenicu sv. Pavla VI: “Više volim položiti svoj život nego mijenjati zakon o celibatu”.
U listopadu 2020. ogroman interes izazval je Papina izjava u dokumentarcu Franciscus da i homoseksualni imaju ljudsko pravo na obitelj, te da to pravo treba zakonski zaštititi civilnim zajednicama (životno partnerstvo). U intervjuu Associated Pressu vratio se 2023. na tu temu i rekao: ‟Svi smo mi djeca Božja i Bog nas voli takve kakvi jesmo i snagom kojom se svatko od nas bori za svoje dostojanstvo. Biti homoseksualan nije zločin. To nije zločin. Da, ali [kažu:] to je grijeh. Pa, prvo da razlikujemo grijeh od zločina. Ali, i nedostatak milosrđa prema bližnjemu je grijeh, i što ćete na to?”
Upozorio je ‟da postoji više od 50 zemalja koje imaju zakonske kazne protiv homoseksualnosti, a od njih mislim da ih desetak ima za to i smrtnu kaznu. Oni homoseksualnost ne imenuju izravno, ali kažu ‘oni koji imaju neprirodne stavove‘, odnosno nastoje to reći na skriven način. […] Mislim da je to nepravedno.” Jer ‟biti homoseksualan nije zločin. To je ljudsko stanje.”
Međutim, isto tako u više navrata je jasno izjavio da poštuje nauk Crkve, a, Katolička crkva striktno smatra da život treba zaštititi ‟od začeća do prirodne smrti”, dakle, neprihvatljivi su abortus, samoubojstvo, pa i eutanazija, bez obzira na okolnosti, pa i krajnje bolne. Isto tako, na povratku s apostolskog putovanja u Mađarsku i Slovačku 2021. nepopustljivo je izjavio: “Brak je brak, on je zajednica između muškarca i žene”.
“Papa ima bitno drukčiji pristup nego njegovi prethodnici, ali stav je u biti isti, kao i u mnogim drugim pitanjima, poput predbračnih odnosa, homoseksualnosti, ali i ateizma itd. S druge strane, zaoštrio je retoriku spram ugnjetavanja i izrabljivanja, spram siromaštva i nijekanja prava na rad. Obnovio je inzistiranje protiv rata i nije čudno da je odlučio Ivana XXIII proglasiti svetim kada i Ivana Pavla II”, kako je jednom objasnio Bešker.
Međutim, više od svojih prethodnika, izražavao je simpatije za pripadnike drugih religija, kao i ateiste i agnostike. ‟Da, za mene je ekumenizam na prvome mjestu”, rekao je Papa u božićnom intervjuu torinskoj Stampi 2013., a takve stavove dokazao je u brojnim situacijama. Muslimani su ‟naša braća”, nije propustio naglasiti Franjo 11 kolovoza 2013, u ramazanskoj čestitci, dok je ekumenskog patrijarha Bartolomeja, po časti prvog u pravoslavlju, uvijek zvao “dragi brate” i “ljubljeni brate”, kao i ovaj njega.
U božićnom intervjuu torinskoj Stampi 2013 rekao je i ovo: ‟Marksistička ideologija je pogrešna. Ali u životu sam upoznao mnoge marksiste koji su bili dobre osobe, pa se zato ne osjećam uvrijeđenim”, komentiravši time što su ga poslije nagovora neki kritičari nazvali marksistom.
Franjo je shvaćao da se Katolička Crkva jako promijenila u posljednjih stotinjak godina. Katolici su sve to vrijeme otprilike šestina svjetskog pučanstva, ali 1910. bilo ih je približno 300 milijuna, dok ih je sada oko 1,3 milijarde. Ali, prije jednog stoljeća oko 70 posto katolika živjelo je u Evropi i u Sjevernoj Americi, dok ih je sada ondje oko 32 posto. Od premoćne, iznaddvotrećinske većine sveli su se na trećinu, ali zato više od dvije trećine katolika žive danas u Srednjoj i Južnoj Americi, Africi, Aziji i Oceaniji. Konkretno, u Latinskoj Americi njihov je broj porastao u stotinjak godina sa 70 na 425 milijuna, a u Aziji i Oceaniji sa 14 milijuna na 131 milijun. U subsaharskoj Africi se može govoriti o zbiljskoj eksploziji katolištva: katolika je 1910. bio okruglo jedan milijun, a 2010. – 171 milijun.
Upravo zato Franjo je Kardinalski zbor napunio kardinalima s periferije, iz izvaneuropskih država poput Kolumbije, Japana, Irana, Južnog Sudana, Hong Konga, Malezije, Tanzanije ili Srbije (europska država, ali katolička periferija). Oni će uskoro odlučiti tko će ga naslijediti.
Hrvatima je – barem većini – bio drag zbog izražene ljudskosti, ali istovremeno su mu zamjerali jer je odbijao proglasiti svetim Alojzija Stepinca, a puno je držao i do mišljenja Srpske pravoslavne crkve. No, kada se sve zbroji, papa Franjo bio je dobar papa.
Jutarnji list
Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne odigrala je svoju jedinu utakmicu s najboljom vrstom Paragvaja, 21. travnja 1996. godine u glavnom gradu Paragvaja, Asunciónu.
Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, čak je i FIFA vodi takvom.
Utakmicu je Paragvaj dobio sa 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: Dukić, Skoko, Kordić, Babić, Bubalo, Matan, Ravlić, Musa, Bogdan, Marinović, Marušić (još su igrali Sušac, Bartolović). Izbornik: Branko Međugorac.
HERCEGOVINA.in
Ne bojte se! Širom otvorite vrata Kristu!
Neka Krist koji je svjetlo bude vaš putokaz i pomoć u vašim lutanjima, strahovima, tjeskobama, nadanjima… Ne bojte se biti hrabri svjedoci i pronositelji Kristova svjetla u svijetu kako bi i vi poput apostola i brojnih svetaca i mučenika katoličke Crkve ugledali slavu uskrsnuća koju vam je Krist pripravio.
Krist je pobijedio smrt i darovao nam život, zato budimo oni koji će svoj glas davati životu, a ne smrti; budimo radosni navjestitelji Kristova uskrsnuća. Jer, ako ustima ispovijedaš da je Isus Gospodin, i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, biti ćeš spašen.
Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan.
Sveti Otac, koji je od 2013. godine bio poglavar Katoličke Crkve, izabran je za papu nakon što je njegov prethodnik, Benedikt XVI., podnio ostavku i tako postao prvi papa koji je to učinio u gotovo 600 godina.
Vijest o njegovoj smrti objavio je kardinal Farrell u službenom priopćenju iz Vatikana: “Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35, biskup Rima, Franjo, vratio se u Očev dom. Cijeli je svoj život posvetio služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je kako vjerno, hrabro i s univerzalnom ljubavlju živjeti evanđeoske vrijednosti, osobito u korist najsiromašnijih i najisključenijih. S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer pravog Kristovog učenika, preporučujemo dušu pape Franje beskrajnom milosrđu Trojedinog Boga.”
Dojam da žene često imaju oštriji sluh od muškaraca ne samo da bi nekima mogao zvučati istinito, već postoji znanstvena potvrda koja to dokazuje, prema britanskim i francuskim znanstvenicima.
Nakon testiranja provedenog na oko 450 ljudi u 13 zemalja, tim je otkrio rezultate koji pokazuju da žene “obično” imaju amplitudu sluha od oko dva decibela osjetljiviju od muškaraca.
“Žene dosljedno pokazuju veću osjetljivost za dva decibela u prosjeku u cijelom frekvencijskom spektru testiranom u svim uzorkovanim populacijama”, zaključuje tim znanstvenika u radu objavljenom u časopisu Scientific Reports.
Zaključivši da sluh u žena može biti do šest kHz oštriji od onoga u muškaraca u nekim populacijama, znanstveni tim je ustvrdio da žene ne samo da pokazuju “pojačanu kohlearnu osjetljivost” – misleći na tekućinom ispunjen dio unutarnjeg uha koji pomaže pretvoriti zvučne valove kako bi ih mozak mogao čitati – nego nadmašuju muškarce u drugim akustičnim testovima.
To je zato što žene imaju “superiornu funkciju i u perifernom slušnom sustavu i u središnjem slušnom putu”, tvrde znanstvenici.
“Bili smo iznenađeni kada smo otkrili da su žene imale dva decibela osjetljiviji sluh u svim populacijama koje smo mjerili, a to je uzrok većine varijacija među pojedincima”, rekao je Turi King sa Sveučilišta u Bathu.
Izvan razlika između muškaraca i žena, testovi su pokazali da ljudi koji žive u šumama imaju “najveću osjetljivost sluha” dok su muškarci s planine prošli najgore, a ljudi koji “žive na velikim nadmorskim visinama” imaju ono što su istraživači opisali kao najnižu osjetljivost sluha.
Znanstvenici su otkrili da stanovništvo, okoliš i jezik značajno pridonose varijacijama u sluhu, ovisno o čimbenicima kao što su “različiti zvučni pejzaži”, razina buke i izloženost zagađenju.
“Naša otkrića dovode u pitanje postojeće pretpostavke i ističu potrebu da se pri proučavanju sluha uzmu u obzir i biološki čimbenici i čimbenici okoliša”, rekla je Patricia Balaresque iz Centra za istraživanje bioraznolikosti i okoliša (CRBE) u Toulouseu.
Recept dana: Pečena janjeća koljenica
“Savršeno pečena janjetina je pravo remek-djelo, a u ovom se receptu odlučujem za janjeću koljenicu, začinjenu s češnjakom i ružmarinom, što janjetini jamči sočnost i pun okus”, piše Jamie Oliver u svojoj kuharici. Cijeli recept donosimo u nastavku.
Sastojci
Meso i krumpir
2 kg janjeće koljenice
1 glavica češnjaka
15 g svježeg ružmarina
1,5 kg krumpira
1 limun
maslinovo ulje
sol i papar
Umak od mente
1 vezica svježe mente
1 žličica šećera
3 žlice vinskog octa
malo tople vode
1 prstohvat soli
Meso prvo izvadite iz hladnjaka sat vremena prije pečenja i ostavite da odstoji na sobnoj temperaturi. Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva i u nju stavite vatrostalnu posudu za pečenje krumpira na dno.
Očistite glavicu češnjaka pa tri režnja ogulite, a ostatak ostavite sa strane. Ružmarin grubo nasjeckajte, a krumpire ogulite i prerežite na pola.
Zgnječite oguljeni češnjak u zdjeli, dodajte mu nasjeckani ružmarin, naribajte koricu limuna i prelijte s malo maslinovog ulja, pa sve dobro promiješajte.
Meso začinite solju i paprom, a zatim marinadu od češnjaka i ružmarina dobro utrljajte u meso. Stavite meso na rešetke pećnice iznad posude za krumpir.
Krumpire kuhajte u kipućoj posoljenoj vodi 10 minuta, zatim ih ocijedite i ostavite da se osuše. Nježno ih promiješajte u cjedilu, a zatim ih vratite u posudu.
Dodajte im preostali ružmarin i češnjak, posolite i popaprite, a zatim ih prelijte s još malo maslinovog ulja. Prebacite krumpire u vruću posudu i stavite ih ispod janjetine da upiju sve sočne sokove.
Janjetinu pecite sat i 15 minuta ako volite slabije pečeno meso, ili sat i pol ako želite da bude malo jače pečena.
Dok se meso peče, napravite preljev od mente – sitno nasjeckajte listove mente i pomiješajte ih sa šećerom, solju, vodom i octom.
Kada je meso pečeno prema vašim željama, izvadite ga iz pećnice i ostavite da odstoji 15-ak minuta. Zarežite meso i poslužite uz pečeni krumpir, umak od mente i sezonsko povrće.
Dobar tek!
Prošlog ljeta na neumskoj obali tražilo se mjesto više, a prema najavama, ova bi sezona trebala donijeti nove rekorde. Davor Krešić iz Udruge hotelijera Neum je rekao kako se mjesta još uređuju pa bi trebalo sve biti spremno do prvosvibanjskih praznika.
“Na naše zadovoljstvo, nikada lakše nismo našli sezonske radnike nego ove godine plus imamo naše stalne hotelske uposlenike. Nismo čak išli sa uvozom radne snage sa dalekih tržišta. Ove godine smo se dobro ekipirali, uglavnom su to domaći ljudi iz Neuma i iz unutrašnjosti BiH tako da skoro i nemamo stranih radnika”, istaknuo je on.
Turistički radnici se nadaju kako političke turbulencije u zemlji neće negativno utjecati na dolazak gostiju.
“Vidjeli smo da je Austrija sugerirala da budu oprezni pri dolasku u BiH. Nadamo se da politički faktor neće utjecati na sezonu jer smo tu bespomoćni”, rekao je Krešić za RTV HB.
Bošnjak je izveo njen hit “Miki, Mićo”, a premda maska nije adekvatno imitirala izgled regionalne glazbene legende, Marko je uspio prenijeti njenu energiju.
“Lepa Brena je kraljica, ikona, ujedinila je regiju svojom glazbom i baš joj se veselim”, kazao je Marko pred samu transformaciju.
Mladi pjevač iz Rame pojavio se u crvenom kompletu s šljokicama, a u jednom trenutku je zaigrao s kolegama.
@viktorhrsak1 #lepabrena #brena #markobošnjak #tlzp #tlzphr #tvojelicezvucipoznato #novatvhrvatska #novatv #balkantiktok #balkan #hrvatska #srbija #srbija🇷🇸 ♬ original sound – vičko 🫶🫶🫶
“Vratio si me u to neko vrijeme… Hvala ti što si me vratio u moje djetinjstvo! Nogice kao Brena”, kazao mu je Mario Roth.
Također, nakon samog nastupa Bošnjak je rekreirao i slavni udarac u glavu pjevačice koji je napravila prije 41 godinu na stadionu Pod Bijelim Brijegom.
@tlzphr @markobosnjaak kao Brena je sve što nismo znali da nam treba! ✨👠🎤 #TLZP #NovaTV ♬ original sound – tlzphr
“Meni je ovo bilo prezabavno! Bio si super i super mi je koliko se trudiš u svemu tome”, kazala mu je Minea, dok je Enis Bešlagić dodao: “On u tome svemu uživa! To se vidi na sceni”.
Goran Navojec mu je također kazao kako je lepeza njegovih mogućnosti i talenata nesaglediva.
– Ponosan sam na svoje igrače. Borili su se žestoko. Nedostajalo nam je devet nogometaša, njih šest iz početne postave, ali sam rekao igračima da, bez obzira na sve, možemo ostvariti pozitivan rezultat – rekao je Jakirović.
Potom je otkrio slabost Fenerbahčea.
– Njihova obrana bila je asimetrična i znali smo da nam to omogućuje prostor između linija kada uzmemo loptu.
Velika je stvar postići tri gola u Istanbulu protiv kluba kao što je Fenerbahče i uzeti bod. Zabili smo u nadoknadi, ne bi bilo pošteno da smo izgubili – rekao je Jakirović.
Inače, Mostarac radi čuda u Kajserisporu. Kada je preuzimao klub bio je na 17. poziciji, a onda u narednih 11 utakmica ostvario učinak od šest pobjeda, tri remija i dva poraza.
Na današnji dan 1994. godine, utakmicom između NK Ljuti Dolac i HŠK Zrinjski Mostar, započela je prva sezona nogometnog prvenstva Herceg Bosne. Ova, u mnogo čemu povijesna utakmica, završila je rezultatom 7:1 za Zrinjski, a strijelci su bili Bazina (3), Kordić, Buhovac (2) i Bogdan.
Predvođen trenerom Miroslavom Kordićem Zrinjski je nastupio u sastavu: Igor Antunović, Tihomir Skoko (od 62. Antonio Markotić), Slaven Musa, Miodrag Akmadžić, Ninoslav Kordić, Dragan Tabak, Mario Bazina, Blaž Slišković (od 46. Denis Zovko), Dario Šoše, Tihomir Bogdan i Dario Buhovac.
Čast da sudi prvi susret imao je Vidak Raspudić, a ligu su „službeno otvorili“ kapetani Frano Miličević i Blaž Slišković.
Plemićka sjećanja
Prisutan je veliki broj stranaca, u prvom redu Njemaca, Čeha, Poljaka, Turaka, Kineza, Španjolaca, Talijana…
Nešto raniji dolazak većeg broja turista u grad na Neretvi povezan je i sa proslavom blagdana Uskrsa i Vaskrsa, piše “Avaz“.
Politička kriza u našoj zemlji izaziva zabrinutost u javnosti, a to se za sada nije negativno odrazilo na turizam u našoj zemlji.
Turistički radnici iz Mostara upozoravaju da bi nastavak negativnog narativa u medijima i nesigurna politička situacija mogli ozbiljno narušiti imidž zemlje i ugroziti njen turistički potencijal i predstojeću sezonu.
Ipak, svi se nadaju da se to neće desiti.
– Ove godine sezona je počela nešto ranije, a razlog tome su blagdani Uskrs i Vaskrs, ali i lijepe vremenske prilike. Za vikend je naš hotel popunjen, što je prava rijetkost da se desi u ovo doba godine. Dolaze nam prvosvibanjski praznici i većina kapaciteta je već rezervirana. Trenutno kod nas uživaju gosti iz regije, Švicarske, Njemačke, Austrije i Kine. Za Prvi svibanj imamo grupe iz Crne Gore i, naravno, naše ljude iz cijele BiH, najviše iz Sarajeva. Najave za sezonu su više nego dobre i vjerujemo da će u ljetnim mjesecima svih 18 soba biti popunjeno i da će se tražiti krevet više – kaže Sanela Behram, menadžerica hotela “Hana” u Mostaru.
U restoranu Šadrvan, koji se nalazi u neposrednoj blizini Starog mosta, već od 12 sati bilo je teško pronaći slobodno mjesto.
Na ulazu goste dočekuju ljubazne djevojke obučene u narodnu nošnju, a turisti iz svih krajeva svijeta uživaju u ćevapima, pljeskavicama, pitama, sarmama i drugim tradicionalnim specijalitetima po kojima su poznati dugi niz godina.
– Naši specijaliteti nikog ne ostavljaju ravnodušnim. Oni koji nisu uspjeli naći slobodna mjesta naručuju našu hranu za ponijeti. Kod nas će svako naći nešto dobro da pojede – kaže jedan od konobara iz “Šadrvana”.
Turisti su danas svjedočili i poduhvatima najhrabrijih skakača u hladnu Neretvu.
Za odvažne skokove turisti skakače većinom nagrađuju sa po nekoliko konvertibilnih maraka, a tek rijetki za njihovu hrabrost daju po 10 ili 20 KM.
Kada su u pitanju cijene jela i pića, one su malo veće u odnosu na prošlu sezonu.
Ipak, ono što je iznenadilo turiste je cijena vode u pojedinim lokalima. Naime, oni su za vodu od 0,25 litara morali izdvojiti čak 4 KM, koliko koštaju i sokovi.
Mostar je poznat kao grad koji lako etiketira sve što se u njemu kreće. Već sam pisao tko su Mostarke za koje kažu da su laka roba, a danas nova lekcija o sličnoj temi. Ovaj puta ćemo o sponzorušama u Mostaru. Općenito sponzoruša je u pravilu izraz koji opisuje ženu koja kao ljubavnica ili djevojka održava vezu s nekim, obično starijim, muškarcem, a pri čemu joj je glavni motiv novac, materijalna sigurnost i/li luksuz koji joj pruža muškarac.
U Mostaru to nije tako i dovoljno je biti s nekim bogatim bez obzira na njegove godine pa da djevojka dobije tu etiketu koje se poslije neće riješiti. I bogati moraju živjeti, te u životu imati svoje djevojke i ljubavnice, tako da se one i ne mogu nazvati sponzorušama, bar ne u pravom smislu riječi. Ima i onih koje za novac i skupe poklone “prave društvo” bogatašima, i one jesu prave sponzoruše, ali takve se i ne kriju. Postoje i one koje dođu u Mostar i koje nemaju dovoljno za luksuz života u gradu na Neretvi pa se nerijetko upuštaju u avanture s bogatašima kako bi lakše “preživjele” u gradu. I kod sponzoruša se sve vodi na materijalnu korist i one koje imaju više sreće na poklon dobivaju čak i skupocjene automobile i skupocjene bunde, dok se većina naših lokalnih sponzoruša ipak zadovolji skupim izlascima, ponekim poklončićem i krajnji uspjeh im je izmusti od sponzora neki vikend na moru ili na planini.
Opet Mostar kao Mostar je lak na obaraču i tanka je linija da netko od obične i normalne djevojke postane sponzoruša. Većina djevojaka u Mostaru su normalne cure i malo je sponzoruša, bar onih pravih koje uglavnom misle da su imale sreće u životu jer su naletjele na bogatog sponzora, a kada ta sreća bude prekinuta ostade im nadimak. Ta će nadimak, okle njega…
HERCEGOVINA.in
Naime, iz Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) je policiji prijavljeno da su 4. travnja primili maloljetnog pacijenta s tjelesnim ozljedama kojem je pomoć prethodno bila ukazana u Općoj bolnici Konjic.
– O svemu smo odmah obavijestili dežurnog županijskog tužitelja, pod čijim nadzorom se provode sve neophodne istražne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih činjenica i rasvjetljavanja cijelog događaja – kazala je Ilijana Miloš, glasnogovornica MUP-a HNŽ.
Zbog osjetljivosti slučaja i istrage koja je u tijeku, ona nam nije mogla dati više informacija, dok iz Tužiteljstva HNŽ, kao i SKB Mostar nismo uspjeli dobiti više detalja.
Riječ o trogodišnjaku koji je životno ugrožen te kako se sumnja na to da je dječaka fizički zlostavljao očuh. Dječakova obitelj je, navodno, liječnicima kazala da je on zadobio ozljede usljed pada sa stepenica.
Prema neslužbenim informacijama, u dosadašnjem tijeku istrage ništa ne ukazuje na moguće počinjenje kaznenog djela. Međutim, saznajemo da se ovom slučaju pristupilo krajnje oprezno i odgovorno.
– Apeliramo na sve sudionike u prometu da budu posebno oprezni i odgovorni – poručuju iz BIHAMK-a.
Zbog sanacije klizišta na dionici autoceste A-1 Tarčin-Lepenica za promet su zatvorene tunelske cijevi tunela Vis, 25. novembar i Grab, a saobraća se dvosmjerno, suprotnom stranom autoceste.
Obustavljen je promet na magistralnoj cesti Jablanica-Blidinje, ali i na regionalnim cestama Vrbaška-Mrakovica (u rejonu kamenoloma Vučijak) i Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik selo.
Zbog aktivnih klizišta izdvajamo magistralne ceste Dobro Polje-Foča (na lokacijama Krupac-kod kamenoloma, Sijeračke stijene i Tuhalji) i Gacko-Tjentište (između tunela Čemerno i Surdup), navode iz BIHAMK-a.
Radovi su aktualni na dionici autoceste A-1 Visoko-Podlugovi, kao i na magistralnim cestama: Moševac-Kosova, Vozuća-Zavidovići, Sarajevo-Pale, Polje-Kaćuni, Gnojnice-Nevesinje (Dračevice), Jablanica-Mostar (Donja Jablanica) i Sarajevo-Hadžići.
Na magistralnoj cesti Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona prometuju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona promet obustavljen.
Na graničnim prijelazima putnička vozila, ne čekaju duže od 30 minuta.
Zbog oštećenja mosta granični prijelaz Brčko mogu koristiti samo pješaci.
Zabranjen je promet za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prijelazu Karakaj (kod Zvornika).
Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prijelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.
Teretna vozila mogu prometovati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati (vikendom mogu prelaziti u terminu od 22 do 06 sati).
Zbog vjerskog blagdana katoličkog Uskrsa i pravoslavnog Vaskrsa, do večeras (21.04.) do 24:00 zabranjen je prijevoz eksplozivnih materija na cestama u Bosni i Hercegovini.
