Četvrtak, 21 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 28

(VIDEO) Hrabra Hercegovka Ana: Naš križ je naš blagoslov

U mjestu Čalići, u općini Čitluk, živi Ana – učiteljica i majka troje djece, koja danas radi kao asistent u nastavi. Iza nje je snažna životna priča ispunjena borbom, boli, ali i vjerom, ljubavlju i hrabrošću.

Ana i njezin suprug roditelji su djevojčice Gabrijele, koja je na porodu pretrpjela teško oštećenje mozga – osobito dijelova odgovornih za govor i motoriku. Prava dijagnoza, cerebralna paraliza, postavljena je tek s godinu dana u Splitu, uz terapiju za epileptične napade.

Gabrijelin razvoj od tada prate svakodnevne terapije i borba za napredak. S tri godine krenula je u dnevni boravak vrtića “Sveta Obitelj” u Mostaru. Danas, nakon mnogo uloženog truda, Gabrijela se sama može podići iz kolica – trenutak koji je njezinoj obitelji donio suze radosnice i novi poticaj.

Ana priznaje da nije bilo lako – iza nje su brojna razočaranja, lažna obećanja i trenutci potpune nemoći. Ipak, obitelj je uz Božju milost svoju Gabrijelu prihvatila kao dar. Kako kaže, ona im je donijela križ, ali ih je kroz taj križ i ojačala – pretvorila u borce za istinu, pravdu i prava djece s teškoćama.

Svoje iskustvo danas Ana prenosi i kroz svoj posao, pomažući drugoj djeci u obrazovnom sustavu. Cijeli razgovor s Anom možete poslušati u emisiji Put srca, koju vodi urednica Paula Tomić.

Željezničar i Radnik odigrali bez pobjednika 1:1

U prvom kolu nove sezone WWin lige Bosne i Hercegovine, Željezničar je ugostio Radnik iz Bijeljine.

FK Željezničar – FK Radnik 1:1 (1-1)

Strijelci: Čumić 3′ i Šošić 36′

FK Željezničar: Muftić, Troupee, Karamarko, Osmanović, Alić, Seedorf, Šabić, Radovac, Boljević, Šošić i Krpić,

FK Radnik Bijeljina: Trako, Marković, Markovina, Ćosić, Vuković, Krajišnik, Gogić, Maričić, Dimitrić, Pantelić i Čumić.

Dobar i veoma dinamičan susret obje ekipe , dosta prilika sa obje strane , no na kraju bez pobjednika i podjela bodova u prvom susretu novog prvenstvenog ciklusa.

HERCEGOVINA.in

Borac pregazio Rudar čak sa 6:0

FK Borac

U prvom kolu nove sezone WWin lige Bosne i Hercegovine, Borac je ugostio Rudar iz Prijedora

FK BORAC – FK RUDAR 6:0 (2-0)

Strijelci: Juričić 7′ i 77′ Vuković 37′ i 56′ , Perić 85′, Čavić

FK BORAC: Jurkas, Ćelić, Juričić, Vuković, Hrelja, Grahovac, Erera, Kvržić, Berbić, Savić i Ogrinec.

FK RUDAR PRIJEDOR: Dubljanić, Pekija, Mols, Galić, Savanović, Račić, Raković, Lamadžema, Amoa, Paskval i Gvasalija

Prvi nastup Borca pod vodstvom novog(starog) trenera Vinka Marinovića i odlična utakmica i još bolji rezultat. Borac je ispratio goste iz Prijedora postigavši čak 6. golova i osvojio zasluženo prve bodove u novom prvenstvu.

HERCEGOVINA.in

Hvala ti dragi fra Slavko na tom svjedočanstvu vjere i ljubavi prema ovom biseru poharane Bosne

Foto: Ilustracija
Šesta obljetnica preminuća fra Slavka Topića (1940-2019)
U poslijeratnom vremenu bio je simbol Svetišta Gospe Olovske. Znao je da Olovo s njime nije ni počelo nit’ će završiti. Samo je stupio u kolonu hodočasnika dugu gotovo sedamsto godina: u kolonu u kojoj su blažena naša kraljica Katarina, fra Matija Divković, fra Lujo Zloušić i sav vjerni Božji narod od Ugarske do Grčke, od Jadrana do Crnog mora. Nekoliko je puta godišnje pješice – “bez štapa i bez kese” – prelazio sarajevski Ozren putovima kojim su se pobožni Sarajlije slijegali u krilo Gospe Olovske.
Hvala ti, dragi fra Slavko, na tom svjedočanstvu vjere i ljubavi prema ovom biseru poharane Bosne.
Fra Lujin i tvoj zavjet nek bude i naš zavjet!
“Čudesno narod svoj štitila ti si,
Zaboravila nas nikada nisi.
Zdravo, zdravo, o Marijo, o Marijo!”

(VIDEO) Portret prvaka – Zlatko Horvat: Utakmicu u Poljskoj protiv domaćina nikada neću zaboraviti

U programu RTV Herceg Bosne emitirano je novo izdanje sportskog magazina Portret prvaka. Gost emisije bio je proslavljeni hrvatski rukometni reprezentativac Zlatko Horvat. Popularni Zlaja govori o svojoj igračkoj karijeri koja je najviše bila vezana za Rukometni klub Zagreb te o iskustvima u hrvatskoj izabranoj vrsti s kojom je osvojio sedam odličja. O Horvatu u emisiji govore Igor Karačić, Marino Marić i Ivan Čupić. Urednik i voditelj emisije Portret prvaka je Albert Pehar.

Heroji HVO-a: U jednom grobu pokopana tri, u drugom dva brata

Svakodnevno se prisjećamo raznih obljetnica i brojnih hrvatskih branitelja koji su svoje živote položili u obrani opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima.

Posjetite li Blidinje i Risovac, gdje se nalazi poznato skijalište, izdvojite malo svoga vremena i svakako posjetite maleno groblje koje se nalazi uz samu cestu (s lijeve strane kad krenete prema Sovićkim vratima, odnosno Jablanici). U jednom grobu su pokopana tri brata, u drugom dva brata, sve odreda hrvatski branitelji, stradali 1993. godine. Mučenici za narodu i vjeru ali i njihove obitelji koje su sve to proživjele…

Tuga u BiH: Preminuo istaknuti privrednik

Vahid Skrobo (72), istaknuti privrednik osnivač i direktor kompanije Poljorad preminuo je u petak prenosi biznisinfo.ba.

Prijatelji i poslovni partneri od Skrobe se oprašaju na društvenim mrežama uz emotivne poruke, naglašavajući da je ostavio dubok trag u bh. poslovnoj zajednici.

Kompanija za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda osnovana je 1990. godine. Iz malog, porodičnog biznisa izrasla je u respektabilnu firmu sa više od 60 stalno zaposlenih i više od tisuću kooperanata iz cijele BiH.

Poljorad nudi širok asortiman mliječnih proizvoda koji se može naći u svim velikim trgovačkim centrima u BiH i regionu. Takođe izvoze u mnoge države svijeta.

Poljorad je prošle godine ostvario prihode od 11,5 miijuna KM, prenosi biznisinfo.ba.

Dijaspora: ‘Doma sam stranac, vani sam stranac. Pa kad već biram – biram strano što funkcionira’

Dijaspora iskreno o razlozima zašto se ne vraćaju u DOMOVINU
Na Redditu se razvila rasprava koja otkriva razloge zbog kojih se brojni Hrvati iz inozemstva ne žele vratiti u domovinu – i nije riječ samo o novcu.

“Doma sam stranac, vani sam stranac. Pa kad već biram – biram strano što funkcionira.”
Ova rečenica iz jedne rasprave na Redditu možda najbolje sažima osjećaje mnogih Hrvata iz dijaspore koji, unatoč ljubavi prema rodnom kraju, ne vide realnu mogućnost povratka u Hrvatsku.

Na popularnom forumu r/AskCroatia, povela se otvorena rasprava o razlozima koji pripadnike dijaspore sprječavaju da se vrate kući. Tema je odmah izazvala veliki interes – stotine komentara otkrile su široki spektar osobnih iskustava, frustracija i promišljanja.

Jedan od korisnika opisao je svoju dilemu: iako često posjećuje Zagreb i nosi u srcu uspomene iz djetinjstva, teško mu je zamisliti povratak.
“Djeca voze bicikl do škole, sve je blizu, bez prometnog kaosa i nervoze. A onda čujem rasprave o partizanima i ustašama i odmah me to odbije,” piše on.

Posao, plaća i sustav – nepremostive prepreke?

Uvjeti rada su jedan od najčešće spominjanih razloga.
“Mene odvraća dobar posao koji imam u inozemstvu. Kad bih imala upola toliko dobre uvjete i plaću u Hrvatskoj, vratila bih se bez razmišljanja,” komentirala je jedna korisnica.
Drugi dodaje: “Da mi ponude tri puta veću plaću u Hrvatskoj, ne bih se vratio.”

Kao glavne prepreke mnogi navode:

korupciju,

neučinkovitost sustava,

negativnu društvenu klimu,

i konstantno žaljenje.

“Valjda se natječemo tko ima gore,” piše jedan komentator. “Ovdje gdje sam – sustav funkcionira. To mi vrijedi više od svega.”

Gdje su nestala djeca s ulice?

Neki korisnici komentirali su i promjene u načinu života:
“U kvartu sam rastao s prijateljima s ulice. Danas toga više nema. Djeca su na konzolama, izolirana.”

No, drugi se ne slažu:
“Preselili smo u malo mjesto. Dijete mi se svaki dan igra u parku s drugom djecom. Do roditelja je.”

Osobne okolnosti i sigurnost

Jedna članica LGBT zajednice istaknula je da joj je sigurnije živjeti vani. “Samo mi još fali da mi netko dobacuje dok šetam s curom,” napisala je.

Drugi napominju: “Solo sam. Vanjski svijet mi nudi više opcija. Dom vidim par puta godišnje i to mi je dovoljno.”

Ima i onih koji se vraćaju

Unatoč svemu, neki se ipak vraćaju – ali tek kad su riješili stambeno pitanje ili imaju konkretne planove:
“Imamo stan, iduće godine gradimo kuću. Vrijeme je da se vratimo,” piše jedan povratnik iz dijaspore.

Mostar: Održani 459. skokovi sa Starog mosta

Ovogodišnje, 459. izdanje, nije pratio tipični mostarski “čelopek”, kiša, koja je pala noć ranije, donijela je osvježenje pa je tako, u odnosu na prethodni dan, kada je izmjereno 40 stupnjeva, temperatura u Mostaru bila niža za čak 10 stupnjeva

Skokom Adema Pajevića Moce danas su svečano otvoreni 459. tradicionalni skokovi sa Starog mosta u Mostaru, događaj koji Mostar iz godine u godinu pretvara u središte sporta, adrenalina i kulturne baštine. U gradu na Neretvi posljednja nedjelja u srpnju tradicionalno je u znaku skokova sa Starog mosta.

Skakalo se u dvije discipline, a sudjelovalo je više od 40 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine, regije i inozemstva. Skakalo se u dvije discipline, na glavu i na noge.

Pobjednik natjecanja u skokovima na noge bio je Emel Tiro, koji je dobio sve desetke nakon impresivnog skoka u drugoj seriji, dok je prvak skokova na glavu Evald Krnić.

Ovogodišnje, 459. izdanje, nije pratio tipični mostarski “čelopek”, kiša, koja je pala noć ranije, donijela je osvježenje pa je tako, u odnosu na prethodni dan, kada je izmjereno 40 stupnjeva, temperatura u Mostaru bila niža za čak 10 stupnjeva. Na Starom mostu, jednom od najprepoznatljivijih simbola, kako Mostara tako i cijele Bosne i Hercegovine, i ove se godine okupilo mnoštvo zaljubljenika u ovu stoljetnu tradiciju. Kako je istaknuo legendarni skakač Lorens Listo, stručni komentator na Face TV-u, ovogodišnje izdanje skokova privuklo je čak 5000 fanova koji su s nestrpljenjem čekali vidjeti što su to skakači spremili ove godine u svom repertoaru. Najveće ovacije publike pobrao je najmlađi skakač ove godine, trinaestogodišnji Sandro Branković, koji je pobrao više ocjene stručnog žirija od znatno starijih i iskusnijih skakača.

Uzbudljivo ozračje ponovno je okupilo brojne posjetitelje koji su ispunili obale Neretve i plato ispod Starog mosta. Skokovi sa Starog mosta dio su UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine, a iz godine u godinu privlače sve veći broj natjecatelja i posjetitelja.

Za razliku od prethodnih, ove godine sudjelovali su i skakači iz Hrvatske i s Kosova.

U Mostaru je i danas boravio veliki broj turista, a uz strane, tu su i domaći, koji su iz gotovo svih krajeva BiH pristigli u ovaj grad kako bi pratili tradicionalne skokove sa Staroga mosta.

Stari dio grada Mostara danas je od ranog jutra odisao posebnim ozračjem. Ulice ukrašene, na svim stranama baneri i reklame pozivali su za skokove, dok se oko Starog mosta osjećalo uzbuđenje i energija. Skakači iz cijele regije danima ranije pristizali su u Mostar, a mnogi su se prije skokova i fotografirali pod Starim mostom, razrađivali taktiku te se pripremali za skok s impresivna 23 metra visine.

vecernji.ba

Mlada misa fra Antonia Petrica svečano proslavljena u Posušju

U župi Bezgrešnog začeća BDM u Posušju uz koncelebraciju mnoštva svećenika, proslavljena je mlada misa fra Antonia Petrica.

Njegovo mladomisničko geslo je: „On im reče, kada molite govorite: Oče, sveti se ime tvoje.“.

Pod svetim misnim slavljem na mladoj misi je propovijedao fra Robert Crnogorac koji je također posuški franjevac na misijama u Njemačkoj.

Čestitamo fra Antoniju, njegovim roditeljima, obitelji, rodbini i prijateljima te cijeloj župnoj i vjerničkoj zajednici Hercegovačke franjevačke provincije.

posusje.info

Svi znamo kako ubodi komaraca mogu biti neugodni

Pet prirodnih načina za brzo ublažavanje svrbeža i oteklina od uboda komaraca

Svi znamo kako ubodi komaraca mogu biti neugodni: svrbež koja ne prestaje, crvenilo i otekline koje kvare i raspoloženje i izgled kože. Iako je najbolja obrana prevencija, ponekad nas komarci ipak nadmudre.

Kad se to dogodi, prirodni kućni lijekovi mogu biti brzo, učinkovito i sigurno rješenje. Pročitajte kojih pet provjerenih metoda vam mogu pomoći.

Aloe vera – čudo iz prirode za iritiranu kožu
Aloe vera je već stoljećima poznata po svojim umirujućim i regenerativnim svojstvima. Gel iz njenih listova bogat je enzimima, vitaminima i aminokiselinama koji pomažu u ublažavanju crvenila, svrbeža i oteklina. Za ubode komaraca jednostavno prerežite list aloe vere i nanesite svježi gel direktno na kožu. Osjetit ćete trenutačno hlađenje i olakšanje. Ako nemate biljku pri ruci, u ljekarnama možete pronaći čiste gelove aloe vere, pazite samo da ne sadrže dodane parfeme i alkohol koji mogu dodatno iritirati kožu.

Ocat – jeftin i učinkovit prirodni antiseptik
Obični bijeli ocat možda nije glamurozan kao neki drugi prirodni pripravci, ali je izuzetno učinkovit. Njegova kisela pH vrijednost pomaže u neutraliziranju svrbeža, dok njegova antiseptička svojstva sprječavaju infekcije kod otvorenih uboda.

Nanesite nekoliko kapi octa na pamučnu blazinicu i nježno pritisnite na mjesto uboda. Osjetit ćete kratko peckanje, ali nakon toga dolazi olakšanje.

Med – prirodni eliksir s moćnim djelovanjem
Med nije samo ukusan, on je i snažan prirodni lijek. Bogat je antioksidansima i antibakterijskim tvarima koje smanjuju upalu, umiruju kožu i ubrzavaju zacjeljivanje. Za tretman uboda, nanesite malo meda (najbolje domaćeg) na zahvaćeno područje. Osim što će ublažiti svrbež i oteklinu, njegova ljepljivost će vas odvratiti od grebanja, što je ključno za sprječavanje infekcija i ožiljaka.

Led – brzo rješenje za smanjenje oteklina i svrbeža
Led možda nije “lijek” u klasičnom smislu, ali je jedan od najbržih načina za trenutačno olakšanje. Hladnoća smanjuje dotok krvi u zahvaćeno područje, čime se smanjuju oteklina i upala, dok istovremeno utrnuće kože smanjuje osjećaj svrbeža. Zamotajte nekoliko kockica leda u čistu krpu ili papirnati ručnik i držite na ubodu 10-ak minuta.

Zobene pahuljice – spas iz kuhinje za osjetljivu kožu
Zobene pahuljice sadrže beta-glukane i antioksidanse koji umiruju kožu i smanjuju upalu. Ova metoda posebno je korisna ako imate više uboda ili ako ste skloni alergijskim reakcijama. Napravite pastu od zobenih pahuljica i malo vode, nanesite je na čistu gazu ili tkaninu i držite na ubodu oko 10 minuta. Nakon toga isperite mlakom vodom. Ako vas je više komaraca napalo, napunite kadu toplom vodom i dodajte šalicu mljevene zobi. Takva opuštajuća kupka će umiriti cijelo tijelo.

Ubodi komaraca ne moraju vam pokvariti dan. Uz ove prirodne pripravke možete brzo ublažiti simptome i pomoći koži da se brže oporavi, bez skupih krema i lijekova. Sljedeći put kad vas komarac ugrize, zavirite u kuhinju i isprobajte jedan (ili više!) od ovih jednostavnih, ali učinkovitih trikova.

Najava priznanja Palestine izazvala je nove svađe u Bosni i Hercegovini

Foto: RTRS

RS stala uz Izrael – Sukob Dodika i Zvizdića zbog priznanja Palestine pojačava političke tenzije u Bosni i Hercegovini

Najava priznanja Palestine izazvala je nove svađe u Bosni i Hercegovini pa je čelnik Republike Srpske Milorad Dodik u nedjelju podupro Izrael, što je pak predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić ocijenio mržnjom prema muslimanima.

“Država koja ne postoji u stvarnosti ne može biti zakonito priznata. Zbog toga snažno podržavam jasnu i racionalnu poziciju koju je zauzeo Izrael i veliki dio međunarodne zajednice – da se dugotrajni konflikti ne mogu riješiti kroz jednostrane političke geste. Takve radnje samo stvaraju nove napetosti”, napisao je na svome X profilu Dodik.

On je optužio Zapad da geopolitičke frustracije liječi na račun drugih naroda i upozorio na moguće posljedice jednostranih odluka.

Dodik je oštro reagirao na najavu Francuske da će u rujnu priznati državu Palestinu, ocijenivši taj potez “politički motiviranim” i opasnim po globalnu stabilnost.

Po njegovim riječima, ključno je eliminirati terorističku organizaciju Hamas, te postići dogovor kroz pregovore između židovskog i palestinskog naroda.

“Priznavanje Palestinske vlasti kao države, bez bilo kakvog dogovora s Izraelom, nije čin mira. To je presedan koji podriva međunarodno pravo i prijeti samoj arhitekturi globalne stabilnosti”, istaknuo je.

Odgovorio mu je bošnjački dužnosnik na čelu državnog Parlamenta Denis Zvizdić.

“Dodikovim razumom vlada mržnja prema muslimanima koja nije ograničena samo na Bošnjake – ona je njegov politički habitus”, naveo je Zvizdić u reagiranju. Zvizdić je Dodikovu izjavu osudio kao “nečovječnu” dodajući da će zauzeti značajno mjesto u ‘najvećim beščašćima bosanskohercegovačkih političara’.

“Ova izjava ne samo da se protivi priznanju Palestinske države, nego izravno podržava nasilje i patnje civila i djece u Gazi”, istaknuo je Zvizdić.

On smatra da se ovakvim stavom Dodik pokušava dodvoriti Izraelu vjerujući da mu mogu pomoći ukloniti sankcije. Dodao je da Dodikovi postupci prijete miru, Daytonskom mirovnom sporazumu i ustavnom poretku.

Pismo žene iz BiH koja ljetuje u Makarskoj: ‘Nismo mi sirotinja, kako nas često nazivate! I ne dolazimo radi vas…‘

Gospođa iz Travnika u BiH, koja često ljetuje u Dalmaciji, ne skriva koliko je razočarana uslugom u Makarskoj i visokim cijenama.

Svoju ispovijest poslala je redakciji Crne kronike u lokalnim medijima, a objava je izazvala snažne reakcije.

U svom obraćanju gospođa opisuje “razočaravajuće stanje” na hrvatskom primorju, piše srpskainfo.com.

“Kafić pored nas jučer nije imao ni šest gostiju cijeli dan. Lani nisu htjeli kavu poslužiti bez narudžbe jela, jer je ‘vrijeme ručka’. Danas – pustoš”, piše gospođa.

Travničanka ne štedi na kritikama:

“Vaša neljubaznost, glad za profitom, škrtost i arogancija doveli su vas do propasti. Jučer smo svaki put platili 1 euro za WC. Nema problema, platit ćemo, jer volimo uredno i čisto. Ali za ono što ste nam poslužili ispod pizze za 14 eura… Kečap i ništa drugo. Morski plodovi su očito ostali u moru”.
image

Posebno je razočarana ponašanjem domaćina:

“Nećete nas se tako lako riješiti. Ne dolazimo po vas, nego po more. Da ste domaćini, bilo bi vam bolje. Zaradili biste više, vaša sezona bi bila uspješnija. Mi Bosanci nosimo sve sa sobom, srce, dušu, i pun stol!”.

Otkrila je, između ostalog, i sljedeće:

“Haljinu sam kupila od Bosanke na plaži, jer se ona jedina smiješila”.

Na kraju je poručila i ovo:

“Nije prekasno. Snizite cijene, budite ljubazni. Zima dolazi, računi stižu, a broj turista se smanjuje. Nismo siromašni, kako nas često nazivate. Mi smo ljudi – i kao takvi dolazimo i ostavljamo novac. Samo želimo da se tako i ponašate prema nama.

Budite poput nas, jer osjećaj da ste čovjek vrijedi više od bilo kakvog računa”.

(VIDEO) Spomen na Pomen 2025

 

Na Pomenu obilježena 32. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja

Na starom groblju na Pomenu kod Doljana, općina Jablanica, danas je svetom misom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježena 32. godišnjica stradanja hrvatskih branitelja tijekom Domovinskog rata na tom dijelu bojišnice iz sastava ratnih brigada Kralj Tomislav iz Tomislavgrada i Rama iz Prozora-Rame.

Sv. misu slavio je fra Gabrijel Mioč, fratar iz duvanjskog samostana. U koncelebraciji su bili fra Sretan Ćurćić, župnik iz Seonce i fra Marko Cvitković, župnik iz Doljana.

Obljetnica je obilježena u organizaciji Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskoga rata općine Tomislavgrad i Prozor-Rama.

Kao pripadnici brigade “Kralj Tomislav” iz Tomislavgrada život su izgubili Ljilja Zrno, Ivan Radoš, Ivan Petrović, Martin Baćak, Josip Mioč, Perica Kutleša, Frano Krišto, Marko Belić, Mate Mamić, Mićo Šokčić, Ante Luketić i Željko Bogdan dok su s ramske strane na ovim padinama poginuli hrvatski branitelji Nenad Bilić i Josip Pušić, te Marko Miljko iz Jasenice kod Mostara.

Brojna rodbina, prijatelji, suborci, ratni zapovjednici te druge osobe iz društvenog i političkog života, kako iz ratnog vremena tako i sada, okupili su se na Pomenu gdje su se na dostojanstven način, uz polaganje vijenaca i paljenje svijeća, prisjetili poginulih tomislavgradskih i ramskih hrvatskih branitelja koji su tijekom ratne 1993. godine dali svoje živote.

Više fotografija u galeriji.

Foto: Tomislavcity.com / rama-prozor.info

 

Ljudi, pa je li to moguće, ludnica… za bijelu kavu u centru Zagreba plaćeno samo 1,60 eura

Dobili smo račun za bijelu kavu iz centra Zagreba: ‘Je li ovo moguće?!’

U turističkoj sezoni, kada vijesti o visokim računima iz ugostiteljskih objekata svakodnevno pune medije, postoje i iznimke koje prkose trendu poskupljenja. I to ne u skrivenim zakutcima ulica, već u samom središtu Zagreba.

Ostali smo ‘paf’ kad je u redakciju pristigao mail s pripadajućom fotografijom računa za bijelu kavu. Čitateljica iz Zagreba, popila je, naime, bijelu kavu za tek 1.60 eura, što je cifra ravna onoj iz 2022. godine kada smo pisali upravo o tom istom zagrebačkom bistrou. “Je li ovo moguće!? Sve kave za 1.40 i to kraj katredrale!”, napisala je.

Na jednoj od najatraktivnijih gradskih lokacija, tik preko puta zagrebačke katedrale, smjestio se kafić koji već godinama održava gotovo nepromijenjene cijene. Iako se moglo očekivati da će zbog položaja i pogleda ugostitelji korigirati cjenike prema turističkoj potražnji, ovdje to nije slučaj.
Poskupljenje od pola kune
Fotografija ne laže, tako i danas sve kave s pogledom na zagrebačku katedralu stoje 1.40 eura što je za tek pola kune više nego prije tri godine.

Ima se može se, nema se ali kako za koga! Sa ovim novcima Zračna luka Mostar bila bi na svjetskoj razini

Federacija do sada Zračnoj luci Bihać dala 35 milijuna maraka, ali zrakoplova neće biti još godinama

Izgradnja Zračne luke Bihać mogla bi se očekivati u drugom tromjesečju 2026. godine. Ovo je realna godina za početak gradnje, koja bi trajala najmanje tri godine, a za završetak svih infrastrukturnih radova uvjet je osiguranje načina financiranja – naveli su u Javnom poduzeću Aerodrom Bihać u odgovoru federalnom zastupniku Admiru Čavaliću, piše Faktor.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 2017. godine uvrstila projekt izgradnje zračne luke Bihać u strateške razvojne projekte.

U razdoblju 2017.-2020. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila je 9.450.000 KM za Zračnu luku Bihać. Zatim je 2021. godine dodijeljeno 25.000.000 KM, ali je zbog nemogućnosti realizacije novac prebačen u sljedeću godinu. Vlada Federacije je 2022. godine osigurala 19.700.000 KM i isti iznos 2023. godine. U 2024. godini 17.000.000 KM, a u 2025. godini 12.000.000 KM.

Dakle, Federalna vlada je od 2017. do 31.12.2024. godine izdvojila 35 milijuna KM za projekt Zračne luke Bihać, dok je realizirano 21.593.408 KM.

Do sada je novac potrošen na eksproprijacije, izgradnju probne dionice piste, izgradnju ograde, pomoćne pristupne ceste, izradu dokumenata poput studije izvodljivosti, studije eksproprijacije, projektne dokumentacije.

-Zatražio sam detaljne informacije o projektu Zračne luke Bihać i dobio ih. Razlog je taj što se ova stavka stalno pojavljuje u federalnom proračunu. Upravljanje je uspostavljeno i funkcionira, ali bez konkretnog aerodroma, a kamoli letova. Moja je namjera bila vidjeti s razine Federacije dokle smo stigli s ovim i kada će to završiti. Dobio sam odgovor o tome dokle smo stigli, a kada će to završiti teško je iščitati iz odgovora. Za realizaciju je potrebno 169,6 milijuna KM, uključujući planirane troškove, a vrlo je vjerojatno da će biti potrebno još više. Očito je da ide sporije od očekivanog, ali ne možemo definirati kada će to završiti – rekao je federalni zastupnik Admir Čavalić.

-Zračna luka Bihać je strateški projekt za Bosnu i Hercegovinu, posebno Unsko-sansku županiju. Izgradnja zračne luke riješit će i prometnu izoliranost Bihaća u odnosu na Sarajevo, ali će sigurno potaknuti turizam, budući da je Bihać i općenito bosanskohercegovačka regija sve atraktivnija destinacija za turiste jer imamo dva nacionalna parka u blizini, kao i našu dijasporu koja radi u zemljama EU.

Zračna luka Bihać zamišljena je kao generator gospodarskog razvoja i svega ostalog vezanog uz taj segment. To je prva stvar, a tek dalje kada govorimo o turizmu i Uni kao potencijalu, suočavamo se s činjenicom da nakon koronavirusa zračna luka više nije samo za “privilegirane”, danas svi putuju avionom, nitko ne želi gubiti sate na granicama – rekao je ranije za Faktor Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.

Djevojčica pronađena mrtva na plaži

Djevojčica, za koju se vjeruje da ima oko dvije godine, pronađena je mrtva na plaži u predgrađu Atene u nedjelju ujutro.

Ovo tragično otkriće dogodilo se u predgrađu Palaio Faliro, pišu grčki mediji.

Prema informacijama, osoba egipatskog podrijetla pronašla je djevojčicu i obavijestila vlasti pozivom na broj 112.

Hitne službe (EKAB) prevezle su tijelo djevojčice u Dječju bolnicu, gdje se trenutno očekuje obdukcija.

U međuvremenu, policija provjerava popise nestalih osoba, ali identitet žrtve još nije potvrđen.

Australski premijer: ‘Izrael krši međunarodno pravo, ali ne planiramo priznati Palestinu’

Australski premijer Anthony Albanese u nedjelju je izjavio da Izrael “sasvim jasno” krši međunarodno pravo u Pojasu Gaze, ali da Canberra ne planira uskoro priznati palestinsku državu.

“Žrtve i smrt civila u Gazi potpuno su neprihvatljivi, potpuno su neopravdani”, rekao je Albanese za australsku televiziju ABC.

“Sasvim je jasno da je zaustavljanje isporuke hrane kršenje međunarodnog prava, što je bila odluka koju je Izrael donio u ožujku”, rekao je Albanese.

“Međunarodno pravo kaže da ne možete smatrati nevine ljude odgovornima za sukob”, nastavio je.

Na pitanje planira li Australija slijediti Francusku i priznati Palestinu kao državu u bliskoj budućnosti, Albanese je rekao da njegova vlada neće uskoro napraviti takav potez.

“Morate priznati palestinsku državu kao dio napretka”, rekao je australski premijer dodavši: „Kako osigurati da palestinska država funkcionira na odgovarajući način koji ne ugrožava postojanje Izraela?

„Stoga nećemo donijeti nikakvu odluku kao gestu, već kao put naprijed ako se ispune okolnosti“, rekao je Albanese.

„Hamas ne može imati nikakvu ulogu u budućoj državi“, dodao je.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je u četvrtak da će Francuska priznati Palestinu kao državu u rujnu.

Gotovo 150 država članica UN-a već priznaje palestinsku državnost. Međutim, među njima nisu važne zapadne zemlje, uključujući zemlje s pravom veta u UN-u, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo.

U kopnenim i zračnim napadima izraelska vojska ubila je više od 53. 000 ljudi, velikim dijelom žena i djece, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti u Gazi. Humanitarne agencije više su puta upozorile da stanovništvo gladuje.

Izrael je u subotu najavio da će provesti „humanitarne pauze“ kako bi omogućio distribuciju pomoći u nekim područjima Pojasa Gaze.

 

Hina

Privedeno pet zaštitara zbog brutalnog premlaćivanja Slovenca

Istarska policija objavila je da se u službenim prostorijama pod njihovim nadzorom nalazi pet osoba koje se dovode u vezu s brutalnim premlaćivanjem 19-godišnjeg Slovenca ispred noćnog kluba u Poreču. Kriminalističko istraživanje je, kako navode, i dalje u tijeku.

“Policija poduzima niz mjera i radnji s ciljem utvrđivanja svih okolnosti događaja”, priopćili su iz PU istarske, dodavši kako će po dovršetku istrage obavijestiti javnost.

Kako neslužbeno doznaje Istarski.hr, privedeni su redari koji su sudjelovali u incidentu ispred kluba Saints & Sinners u Poreču.

Podsjetimo, brutalni napad se dogodio u noći s petka na subotu oko 1:25 sati ispred noćnog kluba na Obali maršala Tita u Poreču. Mladić je zadobio teške ozljede glave, a iz policije su u subotu tek potvrdili da su zaprimili dojavu o ozlijeđenom mladiću.

(VIDEO) Tajland i Kambodža nastavljaju borbe

Rastu napetosti – Tajland i Kambodža nastavljaju borbe, unatoč Trumpovim pozivima na prekid

Unatoč pozivima na prekid vatre između Tajlanda i Kambodže koje je uputio američki predsjednik Donald Trump, borbe su se nastavile u nedjelju ujutro u pograničnom području između dviju zemalja.

Ministarstvo vanjskih poslova u Bangkoku citiralo je vojnog glasnogovornika koji je rekao da je Kambodža ujutro otvorila vatru i pogodila civilne kuće.

Kambodža je, međutim, optužila susjednu zemlju za otvaranje vatre rano ujutro.

Kambodžanski list Phnom Penh Post citirao je glasnogovornika ministarstva obrane koji je rekao da su od ranih jutarnjih sati u nedjelju “tajlandske snage nastavile granatiranje” u pograničnom području.

“U svim borbenim zonama… tajlandske snage koristile su topništvo, dronove i zrakoplove za ispaljivanje teških granata, bombi i kazetnog streljiva na kambodžansko tlo”, citiran je glasnogovornik Mali Socheata na nedjeljnoj konferenciji za novinare.

Prema kambodžanskom ministarstvu, meta su bila i dva poznata hinduistička hrama.

Susjedne države jugoistočne Azije međusobno se optužuju da su od četvrtka izazvale nedavnu eskalaciju sukoba koji tinja desetljećima.

U subotu je Trump na svojoj platformi Truth Social, nakon telefonskih poziva s čelnicima dviju zemalja, napisao da su se “složili da se odmah sastanu i brzo dogovore o prekidu vatre i, u konačnici, miru”.

U zasebnoj objavi, Trump je rekao da “trenutno, slučajno, pregovaramo o trgovini s objema zemljama, ali ne želimo sklapati nikakav dogovor ni s jednom od njih ako se bore – i to sam im rekao”.

Središnje pitanje sukoba između susjeda je lokacija granice, koja je povučena u kolonijalno doba i koju dvije zemlje različito tumače.

Alarmantan porast samoozljeđivanja kod tinejdžera

Stručnjaci upozoravaju – Alarmantan porast samoozljeđivanja tinejdžera u Hrvatskoj: “Počela sam jer su mi se duga djeca rugala”

Istraživanja pokazuju kako se između 10 i 40 posto mladih osoba barem jednom u životu samoozljeđivalo, a pretpostavlja se da je brojka veća jer mnogi to taje.

Samoozljeđivanje među adolescentima dosegnulo je alarmantno visoku razinu. Procjenjuje se da se svaka treća ili četvrta mlada osoba u Hrvatskoj barem jednom u životu namjerno samoozlijedila kako bi se lakše nosila s teškim životnim situacijama, osjećajima i iskustvima.

“Samoozljeđivanje je najčešće poziv u pomoć, a ne izraz želje za suicidom”, kaže autorica digitalne knjige “Samoozljeđivanje kod adolescenata” i nastavnica u Medicinskoj školi Pula Kristina Majer Čekada.
Pojašnjava da namjerno samoozljeđivanje i nanošenje boli bez suicidalne nakane uključuje rezanje, grebanje i paljenje kože, grizenje, udaranje sebe ili udaranje o zid, sprečavanje ranama da zarastu i uzimanje manjih, netoksičnih doza otrovnih supstanci.
“Istraživanja pokazuju kako se između 10 i 40 posto mladih osoba barem jednom u životu samoozljeđivalo, a pretpostavlja se da je brojka veća jer mnogi to taje. Rezultati istraživanja iz 2023. među zagrebačkim srednjoškolcima ukazuju da se u samo pet godina samoozljeđivanje srednjoškolaca povećalo gotovo za 50 posto, 2021. godine bilo ih je 29 posto, u usporedbi s 2016. kada je taj postotak bio 17 posto”, kazala je Čekada.
Dodala je da je potpuno jasno da je na to povećanje utjecala pandemija covida.
Samoozljeđivanje je najčešće tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, iako se može javiti bilo kada. Čekada kaže da je samoozljeđivanje češće kod adolescentica, a kada se adolescenti samoozljeđuju skloniji su nasilnijim metodama poput udaranja predmeta šakom, udaranja glavom.
Specijalist adolescentske psihijatrije u pulskoj bolnici Ivica Šain kaže da samoozljeđivanje nije specifična dijagnoza, nego uvijek dolazi u sklopu nekih drugih poremećaja. Objašnjava da je adolescencija osjetljivo razdoblje u kojem mladi često prolaze kroz krizu identiteta, spolnosti i pripadnosti, što može dovesti do povećane anksioznosti.
“U pokušaju da se nose s tim osjećajima, neki adolescenti pribjegavaju samoozljeđivanju kao načinu privremenog olakšanja, iako je to nezdrav mehanizam suočavanja”, kaže Šain.
Dodaje da takvo ponašanje često ostaje neprimijećeno jer se ozljede najčešće nalaze na rukama i nogama pa ako mladi nose odjeću dugih rukava i nogavica ono lako može ostati skriveno.
Šain poručuje da promjene u ponašanju, povlačenje, izbjegavanje škole ili fizičkih aktivnosti, nošenje dugih rukava na visokim temperaturama te druženje s novim osobama mogu biti znakovi za uzbunu i da je u tim slučajevima važno razgovarati s adolescentom i uključiti stručnjake za mentalno zdravlje.
Počela se samoozljeđivati jer su je ismijavali zbog siromaštva

Djevojka koja je anonimno podijelila svoje iskustvo u videu u digitalnoj knjizi rekla je da se počela samoozljeđivati s 15 godina jer se osjećala neprihvaćenom od kolega iz razreda i škole.
“Doživjela sam i fizičko nasilje od muške osobe kojoj sam vjerovala kada sam imala 14 godina. Zatim sam se razboljela i počela gubiti kilograme to se razvilo u bulimiju, a potom i u anoreksiju”, ispričala je.
Pomoglo joj je što je skupila hrabrost i obratila se roditeljima jer ju je uplašilo do koje granice je mogla ići i ne zaustaviti se. Roditelji su joj puno pomogli, a rekla je i da je upoznala dosta stručnjaka, ali je posebno izdvojila psihologinju koja joj pomogla da spozna vlastite vrijednosti.
“Počela sam se samoozljeđivati s 14 godina jer su mi se djeca rugala zato što je mene i sestru napustio otac i jer smo siromašni”, ispričala je druga djevojka.
Rekla je da se bojala otvoriti bilo kome, a istovremeno je bila ljuta na samu sebe što se nije nikome obratila. Samoozljeđivala se dvije godine, a najviše joj je pomoglo što si je postavila životne ciljeve i počela se baviti sportom i to joj je kako je rekla skrenulo misli.
Psihologinja u pulskoj Medicinskoj školi Snježana Grgić kaže da samoozljeđivanje kod adolescenata proizlazi iz kombinacije biološke ranjivosti i psihosocijalnih čimbenika. Pojašnjava da u tom razdoblju mozak još nije potpuno razvijen – posebno prefrontalni korteks, koji je zadužen za donošenje odluka, kontrolu i samoregulaciju, a on sazrijeva tek u 20-im godinama.
Dodaje da su istovremeno vrlo aktivni limbički sustav i amigdala koji su zaduženi za obradu emocija, što adolescentima otežava nošenje s intenzivnim osjećajima. Grgić kaže da su tu i individualni razlozi koji povećavaju rizik poput perfekcionizma, niskog samopoštovanja, zatim obiteljski razlozi kao što je razvod roditelja, zlostavljanje i okolinski čimbenici poput nasilja i trauma.
“Samoozljeđivanje tada postaje način suočavanja s preplavljujućim emocijama ili unutarnjom boli, ponekad i pokušaj da se ponovno osjeti kontrola”, kaže Grgić.
Liječenje adolescenata koji se samoozljeđuju najčešće uključuje individualnu ili grupnu psihoterapiju, a ključni preduvjet za uspjeh je uspostavljanje odnosa povjerenja.
“Adolescenti često misle da je njihov problem jako veliki, ali kad se uključe u procese onda to krene u dobrom pravcu. Na žalost imamo nekada i neke tvrdokorne primjere koji ne idu najbolje, ali takvih je puno manje”, kaže Šain i dodaje da često treba i roditelje uključiti u terapiju.
Kristina Gačarić / Hina

Na jesen od Osijeka do Budimpešte autocestom brže nego do Zagreba

Cesta je duga pet kilometara, Baranjom ide do mađarske granice, a u nju je uloženo 46 milijuna eura

Radovi na završnoj hrvatskoj dionici europskog prometnog Koridora 5c, koji autocestom povezuje Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i Ploče, ulaze u svoju završnu fazu. Riječ je o pet kilometara dugoj dionici koja prolazi kroz Baranju do granice s Mađarskom, a vrijednost projekta iznosi 46 milijuna eura, piše Net.hr.

Unatoč visokim temperaturama koje posljednjih dana prelaze 30 stupnjeva Celzijusa, građevinski radnici nastavljaju s intenzivnim radovima. “Jučer – puno vruće, puno vruće”, komentirali su kratko radnici na terenu.

Iako su rokovi završetka radova već nekoliko puta pomaknuti, plan je da sve bude spremno do kolovoza, kada je zakazan tehnički pregled. Ako sve prođe prema planu, cesta bi trebala biti otvorena za promet u listopadu.

Dionica je duga nekih 5 kilometara, ali složena dionica, ima 8 objekata, zahtjevnih objekata, dva nadvožnjaka, tako da je tu bilo dosta posla.“ kaže Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatske autoceste d.o.o. U ovu dionicu ceste uloženo je 46 milijuna eura, a ugrađeno je oko 5 milijuna kilograma armature i 30 tisuća kubika betona.

„U prvoj fazi kada su se radili nasipi, radilo je 150 kamiona na dobavi materijala dnevno, dvadesetak strojeva velikih, a kasnije u drugoj fazi kada su počeli betonski radovi do stotinjak ljudi je svaki dan radilo na gradilištu.“ kaže Ivan Oroz, glavni inženjer.

Izazovna dionica
Zahtjevan teren s visokim podzemnim vodama bio je poseban izazov. „Tako da su svi objekti, kojih je bilo 9 u ovome potezu bili na pilotima, blizu 200 pilota su rađeni, bilo je dosta zahtjevno, ali odradili smo.“ kaže Petar Lušo, nadzorni inženjer.

Koridor 5C u Baranju ulazi preko Drave Mostom 3. gardijske brigade, čija je konstrukcija zbog izazovnog terena duga čak 2 tisuće 485 metara, što most Kuna čini najdužim hrvatskim mostom. „Marko moj koji me vozi, ja mu govorim da je most 3. gardijske brigade duži od Pelješkog mosta.“ kaže Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

Ovom dionicom koja bi trebala biti puštena u promet u listopadu Hrvatska završava svoj posao na jednoj od najvažnijih europskih prometnica. „Pun smisao ovaj koridor će imati završetkom autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, to je nama bitno zbog luke Ploče, to je jako skupa dionica budući da je teren kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu vrlo složen, ali grade.“ kaže ministar Butković.

Mađarska dionica Koridora je završena što već sada otvara nove prilike. „Mi znamo da je Budimpešta veliko sjecište svih koridora i autocesta i zaista sam uvjerena da će se odvijati puno veći i snažniji promet upravo i kroz ovu dionicu.“ kaže Nataša Tramišak, županica Osječko-baranjske županije.

Od 88 hrvatskih kilometara Koridora 5C, najveći dio prolazi Osječko-baranjskom županijom i znači prometni i ekonomski razvoj cijelog istoka Hrvatske.

Više u video prilogu RTL televizije:

Na jesen od Osijeka do Budimpešte autocestom brže nego do Zagreba

Smije li pas spavati s vlasnikom u krevetu?

Za neke je to najljepši dio dana – osjećaj kada se pas sklupča kraj njih u krevetu i zajedno utonu u san.

Za druge, to je nešto nezamislivo: previše dlaka, premalo prostora, narušena higijena i san.

Pa što je zapravo istina? Smije li pas spavati u krevetu s vlasnikom i je li to dobra ideja?

Odgovor nije univerzalan. Kao i kod većine odnosa s kućnim ljubimcima, ključ leži u ravnoteži, dosljednosti i dobroj procjeni, piše Index.

Spavanje sa psom u krevetu: Da ili ne?

Spavanje s ljubimcem može imati i prednosti i nedostatke i važno je da ih vlasnici razumiju prije nego što ova navika postane svakodnevica.

Prednosti
Povezanost sa psom

Zajedničko spavanje često produbljuje emocionalnu vezu između psa i vlasnika. Fizička blizina pojačava osjećaj privrženosti, a mnogi psi uz vlasnika spavaju mirnije.

Sigurnost

Psi su po prirodi zaštitnički nastrojeni, a mnogi vlasnici osjećaju veću sigurnost kada je pas kraj njih, pogotovo noću.

Toplina i udobnost

Psi su pravi “grijači”, osobito zimi. Njihova prisutnost može pružiti fizičku i emocionalnu toplinu, što nekima pomaže pri uspavljivanju.

Smanjenje stresa

Istraživanja su pokazala da interakcija sa psima smanjuje razinu kortizola, hormona stresa. Spavanje s njima može djelovati umirujuće, osobito kod ljudi koji pate od tjeskobe.

Emocionalno zdravlje

Prisutnost psa tijekom noći može smanjiti osjećaj usamljenosti, pružiti osjećaj rutine i emocionalne sigurnosti.

Nedostaci
Alergije i astma

Pseća dlaka, perut i nečistoće koje pas može unijeti u krevet mogu pogoršati simptome kod osoba s alergijama ili respiratornim problemima.

Prekinut san

Psi se, baš kao i ljudi, okreću, trzaju, dišu glasno ili sanjaju. Vlasnici često kažu da ih njihovi psi bude tijekom noći, što dugoročno može utjecati na kvalitetu sna.

Higijenski rizici

Bez obzira na to koliko je pas njegovan, on u krznu i šapama može donijeti bakterije, pelud, grinje ili čak parazite u posteljinu.

Granice u ponašanju

Ako pas nauči da uvijek može spavati s vama, može razviti posesivnost prema krevetu ili vlasniku. Zato je važno postaviti jasna pravila i dosljedno ih se držati.

Na što treba paziti?
Ako odlučite dijeliti krevet sa svojim psom, evo nekoliko stvari koje je važno uzeti u obzir:
Pas mora biti zdrav i redovito tretiran protiv parazita.
Održavajte čistoću – i psa i posteljine.
Pratite njegovo ponašanje – ako se nemirno ponaša ili postaje posesivan, razmislite o promjeni rutine.
Ako imate alergije, spavanje sa psom u krevetu vjerojatno nije dobar izbor.
Postavite granice – na primjer, pas može spavati na dekici u dnu kreveta, ali ne ispod pokrivača ili na jastuku.
Spavanje sa psom nije ni ispravno ni pogrešno – sve ovisi o vašem načinu života, zdravstvenim okolnostima i odnosu koji imate sa svojim ljubimcem.

Ako vam pas ne remeti san, ne izaziva zdravstvene tegobe i znate postaviti granice – zajedničko spavanje može biti izvor topline, sigurnosti i bliskosti.

A ako ne želite psa u krevetu, i to je sasvim u redu. Ljubav se ne mjeri time, već pažnjom i razumijevanjem koje mu pružate tijekom dana.

Ljetni favorit: Mojito torta

Neodoljiva mojito torta gotova za svega pola sata

Kada se torta ohladi i stegne, izvaditi je iz kalupa, ukrasiti kriškama limete i svježim listićima mente
MOJITO TORTA

TEŽINA: srednje teško

VRIJEME: 30 min + vrijeme za hlađenje

SASTOJCI:

250 g Digestive keksa (ili po želji)
150 g maslaca
250 g slatkog vrhnja
250 g mascarponea
6 g želatine u listićima
2 limete
30 ml bijelog ruma
150 g šećera u prahu
listići mente
2 žlice mlijeka
PRIPREMA: Sastojci su za kalup s odvojivim obručem promjera 20 cm. Kekse usitniti u multipraktiku i pomiješati s otopljenim maslacem. Dobivenu smjesu utisnuti u kalup obložen masnim papirom.

Poravnati pomoću čaše ravnog dna i staviti u hladnjak dok ne pripremite kremu. Listiće želatine staviti u hladnu vodu na 10 minuta. Ocijediti ih i otopiti u 2 žlice toplog mlijeka. U zdjeli istući vrhnje sa šećerom.

U drugoj zdjeli pomiješajti mascarpone s rumom, sokom i naribanom koricom limete. Postupno dodati tučeno vrhnje i pažljivo miješati špatulom da krema ostane prozračna.

Dodati nasjeckane listiće mente i otopljenu želatinu i dobro promiješati. Kremu rasporediti na podlogu, poravnati i staviti u hladnjak na 4 sata.

Kada se torta ohladi i stegne, izvaditi je iz kalupa, ukrasiti kriškama limete i svježim listićima mente. Ako će tortu jesti djeca izostavite alkohol, a Digestive kekse možete zamijeniti bilo kojim keksima, uključujući bezglutenske.

Rama: Požar u potpunosti ugašen nakon višednevne borbe

Požar koji je u četvrtak poslijepodne izbio u borovoj šumi u mjestu Podbor kod Prozor-Rame u potpunosti je ugašen, potvrđeno je iz Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije.

Akcija gašenja nastavljena je i tijekom cijele subote, a u gašenju su sudjelovali vatrogasci na terenu, kao i zračne snage. Helikopter Oružanih snaga BiH poletio je u subotu ujutro u 7 sati prema požarištu i izbacio oko 30.000 litara vode. Zbog pogoršanih vremenskih uvjeta, djelovanje helikoptera završeno je u 11:30 sati.

U akciji je sudjelovao i Air Tractor, koji je imao jedno gašenje u 10:24 sati, no i njegovo djelovanje završeno je nešto prije 11:30 sati, također zbog nepovoljnih vremenskih prilika.

Nije došlo do ponovnog angažiranja kanadera, s obzirom na to da su, prema informacijama dostavljenim Ministarstvu sigurnosti BiH, uvjeti na terenu bili znatno povoljniji te nije bilo potrebe za daljnjom zračnom intervencijom.

Prema izvješću Civilne zaštite Prozor-Rama od sinoć u 20 sati, situacija na terenu bila je stabilna, a jutros u 8 sati potvrđeno je da je požar u potpunosti ugašen.

Tragedija u Hercegovini: Najbolje prijateljice krenule na more pa poginule

Foto: Ilustracija

Dvije mlade djevojke iz Lazarevca, J R. i. njena najbolja prijateljica B, Ć., izgubile su život u stravičnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu između Bileće i Trebinja, u mjestu Čepelica.

Prema dostupnim informacijama, djevojke su putovale automobilom marke Peugeot ka moru kada je vozilo, pod još neutvrđenim okolnostima, udarilo u bankinu, prešlo u suprotnu traku i direktno se sudarilo s kamionom.

Njih dvije bile su nerazdvojne od osnovne škole, a njihovo prijateljstvo bilo je poznato svima koji su ih poznavali.

Dvije maloljetnice teško ozlijeđene nakon što su se romobilom zabile u ogradu

Dvije petnaestogodišnje djevojke teško su povrijeđene u prometnoj nesreći koja se sinoć dogodila u Ulici Matije Gupca u Pleternici. Kako je priopćila policija, nesreća se dogodila oko 21:45 sati.

Prema dosadašnjim informacijama, električni romobil vozila je jedna od djevojaka bez zaštitne kacige, a s njom se na vozilu nalazila i druga maloljetnica, također bez kacige. Tokom vožnje izgubile su kontrolu nad romobilom, koji je udario u zaštitnu ogradu. Od siline udara obje su djevojke pale na tlo.

Iz policije je potvrđeno da su zadobile teške tjelesne ozljede.

Drama u Makarskoj: Mostarac na plaži zahvaljujući pašteti zbario lijepu Čehinju

Jedan mladić iz Mostara danima se spremao na more. Sada ima dovoljno godina da ne ide s roditeljima, a vala su mu dosadili i prijatelji s kojima je po cijele dane u Mostaru. Cure nema pa se nadao da će naći kakvu na moru. Koju god zamjeri u Mostaru raja joj nađe manu. Te ta će ti ona vidi joj glave, te ona starija od tebe, te ona klempava, te ona nosi ružne cvike.

E sad ode on na more i neće mu niko popovati. Štetio brato godinu cijelu da ode na more ko čojek, a đe će Mostarac nego u Makarsku. Iznajmio na nekoliko dana apartman blizu plaže, a skocko prije polaska golfa šesticu. Nabacio mu ful opremu, i konta i napucan golf će mu biti saveznik u traženju cure.

Računica mu je bila jasna: Ove naše je ionako teško zadiviti. Mostarkama je teško udovoljiti, glumice su to i u gradu, a tek kakve li su u Makarskoj. Domaće u Makarskoj su dobre, ali brate ko će s Dalmatinkama na kraj. Strankinje teško dolaze u obzir jer nije znao beknut ni jedan strani jezik. Bosanke vole golfove, a i možda se nađa kakva naša iz Hercegovine.

Prije polaska kupio nekoliko novih majica, a majka mu rekla da ponese prenosni frižider.

Neću majko, šta će mi to?
-Jadan ne bio neka se nađe. Ko zna šta se može dogoditi.
Aj bona ta nisam više dijete.
-Jašta nego jesi, ne pravi se pametan.

Nije se htio s njom prepirati i pristade na mali frižider.

Došao je i dan D. Noć prije nalio golfa do vrha, opro ga u praonici kod stadiona. Namirio muzike može mu svirat deset godina. Htio je biti spreman za sve žanrove, jer današnje cure svašta slušaju.

Ispred zgrade ga majka ispratila.

-Evo frižider. Da se nađe koja kavada, nekoliko pašteta i par boca vode. I nemoj daleko od obale.
Dobro majko neću daleko.
-Jesi li ponio osobnu i zdravstvenu?
Jesam bona, sve sam provjerio.

Uze frižider koga ubaci u gepek i krene. Nabcio cvike i izabro za polazak pjesmu Pišonja i Žuga.

Došao do granice. Kreno na Crveni grm, i sreća ne bi puno gužve.

Stigao sretno do Makarske. I onda jedva našao apartman. Izbacio stvari i gazda mu reko da im je plaćeni parking gore na magistrali.

Šta će sada krenuo gore s gazdom koji će ga vratiti u apartman.

Džaba licko golfa. Izbi mu glupi gazda jednog aduta iz rukava. Da je znao našao bi drugi apartman, ali gotovo je sada.

Mrtav je bez auta toliko dana. Ko će po njega na magistralu po žegi. Ostaje mu jedino šarm za plaže, a vala i nije nešto šarmantan ali eto.

Otišo nešto pojest jer je ogladnio. Naručio bečku i popio dvije pive i mal ga šlag ne udari kada je vidio cijenu.

Halo bola konobar šta je ovo skupo?.
-Šta bi ti htio? Glumit u Makarskoj gospodina, a ne platit. Malo morgen.
Nisam bola jeo na Stradunu, a i žilava ti je šnicla.
-Što nisi ponio paštete i jeo na plaži?

Vidio je da je đavo odnio šalu, platio je i otišao.

Ako ovako nastavi plaćati neće ni dva dana izdržati.

Navečer izašao vani. Gužva nema se gdje čovjek okrenuti. Sve cure ili s momcima ili u grupama. Probi se nekako do jednog stola. Do njega dvije cure za stolom. Odluči ih počastiti, mora od nečega krenuti. Reko konobaru daj meni Haineken, i počasti ove cure za stolom.

Konobar donese njemu pivo, a cure naručile dva koktela. Popi on još dvije pive i uhvati hrabrost da priđe tim curama. On taman priđe, a one se ustaše i odoše. Popi on još koju i ugleda samu curu za šankom. Osokoljen pivom u sebi priđe je upita šta dama pije.

Ona se okrenu, a on problijedi jer je cura iz Mostara.

-Šta je bola, ajd otpepaj od takvih sam pobjegla iz Mostara.

Osta on ko posran i ode platiti piće. I tu ga oderaše ko jarca, skupi oni kokteli, a ni piva nije jeftina,

Ode ujutro na plažu. Đe će nego kod žute kuće. Jedva našo mjesto za ručnik. Skupčo se on na ručniku i gleda oko sebe sve neke babe i obitelji s malom djecom. E baš nemam sreće, reče i nakon što se okupo zaspa jer je loše sinoć spavao. Pivo, umor i novi krevet su učinili svoje. Nije ni znao koliko je spavao, kontao po sata, ali sat kaže preko tri sata.

Nije ni skonto da je izgorio dok se neko dijete nije uprlo prstom u njega i reklo:
-Mama evo indijanca na plaži.
Kakvog crnog indijanca pomisli i ode brže u more da se ohladi.

Taj dan će pamtiti dugo. Izgorio ko tava, sve ga boli. Otišo u apartman i taj dan samo izašao pojest nešto. Tek došo, a zaliha para se topi. Treći dan nije mogao maknuti. Nije mu ni čega. Majka ga zvala i pitala je kako je na moru. On slago da je drama i da je sve ok. Navečer izašao malo do rive. Jedva i hodao kako ga je peklo.

Tek par dana sam na moru, a već mi je dodijalo pomislio je. Jesam vala i hajvan što sam došo u Makarsku.

Idući dan malo prošetao do plaže i nije skidao pamučnu majicu. Sjedio tako na klupi i do njega dvije cure. Po govoru vidi da su iz Bosne. Nije pušač, ali u torbici imao kutiju cigara ako mu za nešto zatrebaju. Brže bolje uze kutiju izvadi cigar i upita:

Cure imate li vatre?
-Imamo bola evo ti upaljač?
On zapali i uvuče zu sebe te se zakašlja umal se ne udavi.
-Šta je bola šta ti bi?
Ma ništa zagrcno sam se. Nego odakle ste cure?
-Iz Bosne, ta nismo iz guzice. Ti mora da si iz Mostara?
Jesam kako znate?
-Mi studirale u Mostaru vidi ti se po glavi.
Hoćemo li na kavu?
-Ajde može pa ćemo na kupanje.
Popiše oni kavu, naručiše još po kolu i sladoled i pozvaše ga na kupanje. On crn pođe u vodu s majicom one ga ismijaše.

-Kakav si ti muškarac. Kupaš se u majici. Aj bola budi muško.
Ne mogu izgorio sam skroz.
-Ti si i zagorio, inače ni bi naletio na nas.
Kako to sada?
-Ajde prošle smo mi tu školu u Mostaru.
Da ste valjale i udale bi se u Mostaru, reče on i ode ljut ko puška.

E vala mu je more dodijalo. Pare potrošio, našo cure nije, auto mu se peče na suncu, a on se ispeko ko vol na ražnju.

Sutra još će malo na plažu. Onu udaljenu od žute kuće. Kako nije imao više ni para ponijet će majkin frižider. Bila majka u pravu, valjat će i pašteta. I tako zametno se on frižiderom i put te plaže. Tamo manja gužva i on stavi ručnik u hlad. Malo će odmarati i večeras će spremati stvari pa sutra nazad.
I tako dok je dumao i proklinjao Makarsku, Mostarke i Bosanke spazio je u blizini neku curu. Ona sama i o svom brašnu. On bleno u nju ko tele u šarena vrata. Kada ga je pogledala on joj mahinalno namignu. Ona ga samo tupo pogleda.

Je li vruće curo?

Ona ništa ne odgovori. Ova me otpepa i bez pića pomisli, pa bar nisam na glavu otišo u kafani.
Uze ona neku knjigu i onda je skontao da je strankinja. Čini se Čehinja.
E telac da znaš jezike sada bi bar u priču mogao.
Mahnu joj on još jednom, a ona odmahnu glavom.

E jesam i ja sreće pomisli. Odo malo pojesti paštete i polako krenuti nazad u apartman. Izvadi on kiflu i paštetu Gavrilović.

Taman pošao da namaže kiflu kada Čekinja skoči. Gavrilović pašteta upita?

Ja majka mi namirila za plaže.

-Jao otkad je nisam vidjela.
Ti znaš naški?
-Ljetovala ja kad sam bila djete u Kleku u kampu godinama.
I ja sam tamo bio nekoliko puta.
-I sada ko da si iz Kleka došao?
Nisam otkuda ti to?
-Pa vidim da si izgorio, tako smo mi u Kleku gorili jer nema drveća.
Duga je to priča, nego hoćeš li malo paštete?
-Hoću naravno.

I tako riječ po riječ spariše se njih dvoje. Lijepo se ispričali, a ona kaže da je šteta što nije prije došao jer ona sutra ide kući. I on također izrazi žaljenje, jer i on mora nazad u Mostar. Tu večer su proveli zajedno i našem junaku je to bila najljepša noć u životu. Ujutro su se tužni rastali, ali je ona obećala da će doći u Mostar za mjesec dana.

Nastavak slijedi…

HERCEGOVINA.in

Bivši nogometaš Zrinjskog strijelac za pobjedu svoje momčad u Slovačkoj

Bivši nogometaš HŠK Zrinjski Franko Sabljić postigao je pogodak za pobjeduu Ternčina na gostovanju kod momčadi Komarno. Utakmica je završila rezultatom 1:2, a Franko je postigao pobjedonosni pogodak u 74. minuti.

HERCEGOVINA.in

Detalji vjenčanja Antonije Čerkez: Vjenčanica koja oduzima dah i štikle koje bi poželjela svaka žena

Pjevačica Antonija Čerkez (Antoniette Čerkez) uplovila je u bračnu luku ovog petka. Antonija Čerkez i njezin izabranik Petar Nogalica vjenčali su se u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu.

Bajkovite fotografije s vjenčanja na svojem Instagram profilu “Kruno weddings” objavio je fotograf.

Predivna Antonija nosila je vjenčanicu iz butika La Perla, a upotpunila ju je dizajnerskim štiklama brenda Christian Louboutin.

Hajduk doveo novo pojačanje

HNK Hajduk i FK Priština dogovorili su transfer 22-godišnjeg stopera Rona Racija koji je s Bijelima potpisao ugovor do ljeta 2029. godine.
Stasiti stoper odmah će se priključiti treninzima prve momčadi, a u Hajduku će nositi dres s brojem 14.

Priča koja grije srca – Franjo i Milka Šušak okupili 132 člana obitelji

U ozračju molitve, sjećanja i obiteljske ljubavi, u Uzarićima se okupila obitelj Franje Šuška – Lale i Milke, rođene Ćavar. Okupljeni su se prisjetili života i vrijednosti koje su utkane u temelje brojne obitelji koja se sastoji od 132 člana.

Dan je započeo okupljanjem na mjesnom groblju, gdje su članovi obitelji položili cvijeće i upalili svijeće za preminule članove. U 18 sati u crkvi sv. Ante u Uzarićima služena je sveta misa koju je predvodio fra Augustin Čordaš.

Doprinosi članova obitelji

Pozvao je obitelj da moli za slogu i osvijestio je evanđeosku poruku o ljubavi kao svezi savršenstva, pozvavši sve da budu ljudi srca: blagi, ponizni, strpljivi i zahvalni.

Unuka Bergita Bugarija, rođ. Šušak, pročitala je prvo čitanje. Nakon mise uslijedilo je zajedničko obiteljsko fotografiranje ispred crkve. Posebno dirljiv trenutak bila je poruka koju je na kraju misnoga slavlja pročitala unuka Veronika Šušak kao posvetu obitelji i vrijednostima koje ne smiju nestati.

Nakon svete mise, obitelj se okupila ispred obiteljske kuće, gdje je sve nazočne pozdravio inicijator i organizator susreta, unuk Stipe Ćorić. Uložio je sate, trud i ljubav kako bi svaki detalj bio dostojan uspomene na djeda i baku.

Uz večeru i blagoslov fra Augustina, okupljeni su nastavili druženje uz pjesmu, razgovor i zajedničko sjećanje na generacije koje su ih povezale. Svaka obitelj dobila je obiteljsku fotografiju kao zahvalnicu koja nije bila samo uspomena, već i znak jedinstva.

Posebnu notu zajedništvu dala je i unuka Željka Zovko, koja je vlastitim rukama izradila krunice – jednostavne, ali duboko simbolične darove. Krunice su podijeljene djeci Franje i Milke, kao i supružnicima preminulih kćeri, a jedna je, kao znak zahvalnosti, uručena i fra Augustinu koji je riječju i blizinom obogatio cijeli dan.

Za najmlađe je bio organiziran zabavni program, a sve je kulminiralo vatrometom u večernjim satima.

Životna priča Franje i Milke

U središtu okupljanja bila je snažna priča o životu djeda Franje i bake Milke.

Djed Franjo bio je bolničar. Preživio je Bleiburg i Križni put, prošao zatvor i neimaštinu, a unatoč svemu ostao čovjek vjere i pomoći drugima. Bio je dobitnik brojnih odlikovanja koja svjedoče o njegovoj vjernosti domovini, životnoj hrabrosti i predanosti istini.

Baka Milka, tiha snaga doma, bila je žena duboke vjere i predanosti obitelji. Pisala je pjesme, čitala knjige. Odgajala je djecu da budu čestita te da znaju gdje se nalazi istinska sreća – ne u bogatstvu, već u ljubavi i poniznosti.
Obitelj Milke i Franje Šušak, Uzarići / Foto: Jabuka.TV

Franjo i Milka zajedno su, u molitvi, radu i odricanju, stvorili obitelj. Rodili su i odgojili desetero djece: Bergitu, Janju, Marka, Franciku, Maksimilijana, Teofila, Mariju, Angelu, Eugena i Tihonu.

Unatoč neimaštini i brojnim životnim poteškoćama, nisu posustajali u nastojanju da djeci usade svijest o neprocjenjivoj vrijednosti obrazovanja.

Brojna obitelj

Često su Franjo i Milka govorili da su djeca njihov najveći kapital. I taj kapital je rastao: 35 unučadi, 55 praunučadi, 1 šukununuče, 25 nevjesta i zetova.

Danas obitelj čine ukupno 132 člana. Kćeri Janja i Francika te zetovi Jago i Mario prešli su u vječnost.

Obiteljsko okupljanje u Uzarićima nije bilo samo događaj nego i svjedočanstvo i poruka generacijama koje dolaze da se pravo bogatstvo ne mjeri u stvarima, već u ljudima i ljubavi koja ih povezuje.

Tekst i foto preuzeti s: Jabuka.TV