Utorak, 15 srpnja, 2025
Naslovnica Blog Stranica 2855

Europski Zrinjski treba europski stadion u Mostaru

Foto: hercegovina.in | Stadion HŠK Zrinjski

Samom obnovom najstarijega mostarskog nogometnog kluba, rođena je i zamisao o izgradnji novoga stadiona na mjestu postojećega, podno Bijeloga brijega. Mostarska tvrtka Arhitekt, vlasnika Davorina Smoljana, još je 2002. ponudila idejno rješenje izgradnje velebnoga ostakljenog stadiona koji bi dominirao gradskim krajobrazom, a zajednička utrka Hrvatske i BiH za ugošćavanjem Europskoga nogometnog prvenstva 2008. godine ubrzala je izradbu i idejnoga projekta. Izradio ga je mladi arhitekt Marijan Antunović, ali je, nažalost, ostao u naftalinu klupskih i inih pismohrana.

Stadion dostojan prvaka

Vodio se Antunović standardima Uefe, međutim projektirao ga je prije dogradnje sveučilišnoga kampusa pa bi projekt danas, nedvojbeno, tražio određene preinake. Premda je postojeća lokacija pogodnom za izgradnju masivnoga stadiona, do poteškoća dolazi na pitanjima sigurnosti, zbog skučenosti prostora i prenapučenosti na mjestima primitka gledatelja. Prema Uefinim odrednicama, stadioni za odigravanje odabranih turnira moraju za skupne susrete imati 30 tisuća sjedišta, za susrete četvrtzavršnica i poluzavršnica 40 tisuća, a za završnice 50 tisuća sjedećih mjesta, i sva sjedišta moraju biti natkrivenima.

– Odlučeno je da stadioni u svim gradovima, osim u Sarajevu, budu kapaciteta 30 tisuća sjedišta. – stoji u projektu.

Antunović je vodio računa o udobnosti, sigurnost, VIP prostorima, mjestima za osobe s invaliditetom, osvjetljenju, televizijskomu snimanju i multilateralnomu pokrivanju prostora kamerama. Računao je na parkiranje, izradbu naputaka na ulaznicama, na prostore za policiju, vatrogasce i hitnu pomoć, planirao je sobe za brzoglasno središte, javni sustav izvješćivanja, zaštitarsku službu i prvu pomoć, ali i za izgradnju digitalnih semafora, čak i heliporta.

Projektom je predviđeno poništenje atletske staze i pomoćnoga igrališta, a zahvati su podijeljeni u četiri etape. U prvoj bi bile srušene istočne tribine, te izgrađene nove, natkrivene, s poslovnim prostorima u utrobi. Druga bi etapa donijela izgradnju južnih tribina, sa 6000 mjesta, te izgradnju podzemne garaže i nadzemnoga parkinga, s po 200 parkirnih mjesta. Za treću je etapu predviđena temeljita obnova postojećih zapadnih tribina i izgradnja sjevernih, s 19 tisuća mjesta, kao i gradnja poslovnih prostora i nove podzemne garaže, s dodatnih 200 parkirnih mjesta. Četvrtom je etapom obnova igrališta, dimenzija 120×90 cm, s izgradnjom novoga drenažnog sustava.

Sedmokatni gradski ljepotan

Izgubljenom utrkom za Euro, odustalo se i od projekta, a danas je krajnje nerealno očekivati ostvaraj te izvanredne vizije, barem ne u nekoj skoroj budućnosti.

Inače, ukupna duljina zdanja iznosila bi 135 metara, a najviša visina tribina dosezala bi 12,7 metara, te bi se ukupan broj katova, s poslovnim prostorima, popeo na sedam. Ulaz u stadion i zahodi za gledatelje bili bi površine 2340 četvornih metara, a glavni bi ulaz u poslovni dio ležao na 360 četvornih metara. Klupske bi se prostorije prostirale na 1060 četvornih metara, sa svlačionicama za momčad i za suce, potom tuševima, zahodima, prostorom za zagrijavanje, te sobama za delegate, masažu, doping kontrolu i liječničke preglede.

Na kraju, i postojeći stadion koji leži pod Bijelom brijegom zaslužuje ovom prigodom par rečenica. Izgrađen je 1971. godine, kao višenamjenski stadion, s atletskom stazom i rasvjetom. Najvećim je stadionom u Hercegovini i drugim najvećim u BiH. Ima zapadnu (gornju i donju) i istočnu tribinu (stajanje). Prije postavljanja sjedalica, bio je u mogućnosti primiti 25 tisuća posjetitelja.

Prije Domovinskoga rata, pod Bijelim je brijegom domaće susrete igrao tadanji jedini jugoslavenski prvoligaš iz Mostara, Nogometni klub Velež, a mostarski je gradski stadion smatran jednim od najuređenijih u bivšoj državi, s prekrasnim vrtom i spomen obilježjem ispred klupskih prostorija. Smirivanjem ratnoga vihora, u kojemu je oštećenja pretrpio i stadionski prostor, tadanja gradska općina Jugozapad iznajmila je gradski stadion Zrinjskomu, produljivši potom ugovor o najmu na 110 godina. Odlukom gradskih vlasti, službeno je ime mostarskoga ljepotana Stadion Hrvatskoga športskog kluba Zrinjski Mostar.

Prvi.tv

Ovo je službeno najskuplja europska zemlja…

Foto: Ilustracija

Želite ići na Island? Najprije ćete se vjerojatno o toj zemlji raspitati na Googleu, a jedno od najčešćih pitanja je ‘why is iceland so expensive’, dakle – zašto je ta zemlja tako skupa?
Ta država je i službeno najskuplja europska zemlja, objavila je krovna europska statistička organizacija (EUROSTAT). Uzeti su svi parametri – prehrambena košarica, prijevoz, stanovanje…

Na tom su otoku cijene u prosjeku 56 posto više nego u ostatku Europe, što Island čini najskupljom zemljom, ispred Švicarske, Norveške i Danske.

Zašto je tako skupo u zemlji koja po podacima ‘CIA Factbooka’ ima 350 tisuća stanovnika? Prije svega jer Island je izoliran, klima je negostoljubiva i ne uspijeva većina kultura, pa za neke namirnice, posebice svježe voće i povrće, treba izdvojiti značajnu sumu.

Na Islandu u jednom restoranu radi i jedan naš Splićanin kojeg smo zamolili da malo prošeta po tamošnjim trgovinama i pošalje nam fotografije i cijene nekih osnovnih proizvoda.

– U Splitu sam u jednom restoranu imao oko pet tisuća kuna, a ovdje mi se plaća s prekovremenima popne i na 20.000 kuna. Sve je skuplje, ali da se dobro i uštedjeti. Da sam znao i prije bih došao ovdje. Ljudi su odlični, gostoljubivi i cijene rad, nema dana da će vam plaća kasniti ili da će vas za nešto zakinuti. Plaćena je doslovce svaka minuta mog rada, a imam i dovoljno vremena za odmoriti se. Naime, u jednom tjednu dva dana radim, pa dva odmaram, pa tri radim.

Uglavnom, u cijelom mjesecu radim 15 dana, a 15 sam slobodan. U dane kad radim to je oko 12 sati. Povoljno plaćam i sobu u kojoj sam smješten sam, te kuhinju i zajedničke prostorije koje dijelim s još jednim kolegom. Smještaj plaćam 2000 kuna. U Splitu sam plaćao isto toliko podstanarski stan plus režije. Ne radim u Reykjaviku nego u jednom manjem mjestu – navodi nam taj mladi Splićanin koji, kaže, ne želi u novine imenom i prezimenom, ali je pristao napraviti đir po svome gradiću od kojih 600 stanovnika – Seydisfjorduru (Seyðisfjörður) i poslati nam cjenik.

Pa prema fotografijama koje nam je poslao to ispada ovako:

Dvije litre suncokretova ulja na Islandu je 1249 kruna ili preračunato – 70 kuna. U Hrvatskoj se dvije litre ulja mogu naći za 15 do 20 kuna. Kilogram šećera je osam kuna (kod nas između četiri i pet kuna), pola kilograma maslaca je 28 kuna (kod nas između 35 i 50 kuna)…

– Pakiranje sira goude od 1,1 kg zapada oko 110 kuna, 500 grama tjestenine je 13 kuna, koliko košta i kilogram banana.

Pola kilograma grožđa je bilo 16 kuna i to s popustom od 50 posto, dakle kilogram je inače u punoj cijeni oko 60 kuna. Pakiranje od 600 grama kruha zapada 33 kune. Kilogram pilećih prsa je 100 kuna. Pola kilograma kave je 33 kune. Šampon za kosu je 34 kune, gel za tuširanje je 23 kune. Deset rola WC paPpra je 45 kuna. Kilogram dimljenog lososa je 265 kuna. Kilogram riže 18 kuna. Dakle, mogao bih reći da su cijene u načelu skuplje 50 – 70 posto nego onih u Splitu, iako ima proizvoda koji su i više od 100 posto skuplji, recimo toalet papir, piletina i kruh koji je nenormalno skup. Deset jaja je oko 30 kuna. Međutim, maslo je recimo jeftinije nego u Hrvatskoj – kaže nam taj Splićanin.

Prema Iceland Magazinu, ‘potrošačke cijene na Islandu prosječno su 66 posto veće nego u Europi’, a troškovi u zemlji ‘vatre i leda’ nadmašuju troškove i skupe Švicarske koja je pojam skupog života. Iceland Magazine i MSN comk tako pišu da sendvič u trgovini može koštati više od 75 kuna. Jednostavan obrok u restoranu za dvoje s jednim slijedom zapada i do 700 kuna, ali opet imate i objekata brze prehrane u kojima možete daleko jeftinije proći.

Ako želite popit pivo taj luksuz ćete platiti između 40 i 80 kuna. Troškovi smještaja po hotelima i privatnom smještaju su za 10 do 30 posto skuplji nego recimo u Norveškoj, Švedskoj…

– Skupoća na Islandu je kombinacija politike, ekonomije i zemljopisa. Zbog neobradivih površina, hladnoće i dana koji ponekad traju samo tri sata, otočna klima nikako ne pogoduje poljoprivredi. Malo je domaćih usjeva i puno se hrani uvozi. Isto vrijedi i za većinu drugih dobara. Troškovi uvoza tih proizvoda – obično iz Velike Britanije, Njemačke, Sjedinjenih Država i Norveške – prelaze na potrošača. Na Islandu se uvezeni slatkiši i alkohol šalju uz dodatnu naknadu za teret, a svi proizvodi od pšenice podliježu relativno visokoj tarifi. Zato je kruh iznimno skup – pišu strani mediji uz opasku kako je 2008. godine Island zahvatila financijska kriza koja je dovela do pada triju banaka u zemlji, a vrijednost nacionalne valute, krune, pala je.

Ali zemlja se nekim čudom jako brzo oporavila. Od 2009. godine, kruna je ojačala za nevjerojatnih 40 posto u odnosu na euro. U 2017. godini smatrana je jako sigurnom valutom. Inače, Island ima porez na dodanu vrijednost ili PDV koji iznosi 24 posto, dok je PDV na prehrambene proizvode 11 posto.
Izvor: Slobodna Dalmacija

WhatsApp i Instagram mijenjaju ime: Razlog je Facebook

Popularne aplikacije Instagram i WhatsApp uskoro će doživjeti veliku promjenu imidža, a ime vlasničke kompanije Facebook bit će u prvom planu.

Aplikacije će se ubuduće zvati Instagram of Facebook i WhatsApp of Facebook pa će ime matične kompanije biti daleko istaknutije za one koji su imali bilo kakve nedoumice oko vlasništva.

Glasnogovornik Facebooka Bertie Thomson potvrdila je ovu vijest za Biznis insajder.

– Želimo da budemo jasniji o proizvodima i uslugama koje su dio Facebooka – rekla je Thomson.

Novo ime će se pojaviti u prodavaonicama aplikacija, kao i unutar njih, ali se neće vidjeti na početnim ekranima korisnika.

Kompanija je godinama dopuštala da njene aplikacije rade kao nezavisan tim sa značajnom autonomijom, ali u posljednje vrijeme pokušava ostvariti centraliziranu kontrolu, ponekad izazivajući tenzije i zabrinutost među zaposlenima, prenosi “Daily Mail”.

Zavod osigurao 177 milijuna maraka: Sutra počinje isplata mirovina u Federaciji BiH

Isplata srpanjskih mirovina počinje sutra. Zavod za mirovinsko-invalidsko osiguranje MIO osigurao je 185 milijuna KM.

– Zahvaljujući dobrom prilivu sredstava, očekujemo da sve mirovine budu isplaćene za dan – priopćeno je iz Zavoda.

Kao i proteklih mjeseci, nastavlja se trend povećavanja naplate prihoda od doprinosa, čime se dodatno smanjio akumulirani deficit Federalnog zavoda MIO i neće biti nikakvih kašnjenja pri isplati mirovina.

Najniža mirovina iznosi 371,77 KM, zajamčena 465, dok je najviša 2.174,48 KM.

Na inicijativu građana kod Tomislavgrada obnovljena zastava duga 20 metara

Foto: Facebook

Hrvatska zastava sa stiliziranom šahovnicom, iscrtana na magistralnom putu u Šujici pored Tomislavgrada, obnovljena je na inicijativu građana.

Foto: Facebook

Kako piše portal TomislavNews, zastava je prvi put iscrtana 2008. godine, a od tada je renovirana u ljeto 2013. godine.

Foto: Facebook

Obuhvata stotinjak kvadrata, visoka je više od četiri metra, a duga više od 20 metara.

Ružna stvarnost o kojoj progovaraju Nijemci

Korisnici socijalne pomoći u Njemačkoj, tzv. Hartz IV-a, sustavno postaju siromašni, nisu društveno aktivni, te ih se smatra “nižim slojem građana”, piše danas urednik portala TAG24 Florian Gürtler, koji radi i živi u Frankfurtu.

On je objavio komentar u kojem upozorava na ono što građanima “čini” socijalna pomoć. Piše i o anketi prema kojoj se vidi što Nijemci zapravo misle o socijalnoj pomoći, ljudima koji je primaju i onome što je tim istim ljudima socijalna pomoć zapravo donijela.

Socijalnu pomoć prema sadašnjem sistemu bi trebalo ukinuti. To proizlazi iz ankete prema kojoj je većina građana u Njemačkoj, Hartz IV ocijenila negativnim. Građani smatraju da oni koji primaju socijalnu pomoć prema sistemu Hartz IV, nisu društveno aktivni i kao takvi nisu vrijedni u društvu, piše Gürtler.

Podsjetimo, sistem socijalne pomoći Hartz IV je nastao 2005. godine prema reformi tržišta rada i socijalne skrbi autora Petera Hartza. Njegova je komisija izradila detaljne planove za reformu socijalne skrbi u Njemačkoj. Ti tzv. Hartzovi zakoni koje je donijela tadašnja koalicijska vlada kancelara Schrödera, sastavljena od socijaldemokrata i zelenih, promijenili su Njemačku i još uvijek uzrokuju podjelu na zagovornike i protivnike.

Prema toj reformi ljudi se zapošljavaju preko privatnih agencija za zapošljavanje, tzv. Zeit firme, i sve više Nijemaca radi privremene i slabo plaćene poslove. Preko tih agencija radi se privremeno za male dnevnice, često u lošim radnim uvjetima te s nepoštivanjem radničkih prava od strane poslodavaca. Pored agencija za zapošljavanje, Nijemce zapošljava i Ured za zapošljavanje i to na osnovu odredbi za nezaposlene koje su u duhu Hartza IV.

Hartz IV, četvrti u nizu zakona, mnogi smatraju, nije dobar. On određuje odnos prema nezaposlenima i propisuje da svi nezaposleni nakon razmjerno kratkog vremena primaju još samo socijalnu pomoć. Ona je za sve ista i trenutno iznosi 424 euro mjesečno po osobi za odrasle, a za djecu, ovisno o dobi, još manje. Država povrh toga sudjeluje u plaćanju stanarine i grijanja prema određenim tablicama. Ako obitelj ima nekih drugih izvora prihoda, onda se oni odbijaju od te socijalne pomoći.

“Nije ni čudo da nakon jedne do dvije godine primatelji socijalne pomoći osjećaju siromaštvo i nepripadnost društvenom životu. Hartz IV ih dovodi do hladne logike “tko ne čini ništa, ništa ni ne vrijedi u društvenom životu”, piše Gürtler.

Smatra kako bi političari napokon trebali nešto poduzeti kako Hartz IV ne bi sustavno odveo ljude u siromaštvo i izopćenje iz društva.

Prije dvije godine jedan njemački novinar je komentirao život u Njemačkoj i sistem Hartz IV.
Napisao je: “Život u Njemačkoj kako mnogi misle, prije svega stranci, nije bajka. Njemačka nije nikakav “raj na zemlji” i iza njezinog “čuda” kriju se istine o kojima se baš i ne govori i ne piše, čak ni u njemačkim medijima.
Mnogi misle da su u Njemačkoj svi bogati, da nema siromaštva, nezaposlenosti, beskućnika i socijalnih slučajeva. Ali tome nije tako, to znaju obični ljudi, Nijemci, ali i oni stranci koji već dugo žive i rade u Njemačkoj.
Njemačka više nije što je bila, promijenila se, i to na gore. Otkada se provode ekonomsko-socijalne mjere Agenda 10 i Hartz IV, Njemačka više nije nalik onoj zemlji prije dvadeset i više godina. Siromašni postaju još siromašniji, a bogati još bogatiji”.
Fenix-magazin/MD

Održano jubilarno deseto ‘Crnačko silo’

U organizaciji HKUD Crnač održano je jubilarno deseto „Crnačko silo“. Veliki broj Crnčana i njihovih prijatelja pratilo je ovogodišnji kulturno-zabavni program.

Na samome početku, predsjednica HKUD Crnač Zdenka Zovko, pozdravila je goste, zaželjela im dobrodošlicu i izrazila želju da se običaji, pjesma i plesovi ovih krajeva čuvaju od zaborava. Gradonačelnik Miro Kraljević uputio je nekoliko prigodnih riječi uz čestitku HKUD Crnač na deset godina postojanja.

Na „Crnačkom silu“ nastupili su: HKUD Mokro, HKUD Goranci-Mostar, HKUD Hercegovac, HKUD Crnač, guslar Marko Čolak, Pjevačka skupina Sveta Cecilija, a dašak Slavonije donijeli su folkloraši KUD-a Orljava iz Pleternice

U zabavnom dijelu programa nastupili su: Ine Tadić, Jozo Vučić i Bruno Baković.

Večer prije, HKUD Crnač je u sklopu proslave prvog desetljeća postojanja, u kinu Borak, predstavio dokumentarni igrani film o starim običajima „Čuparina vune“, prenosi Službena stranica Grada Širokog Brijega.

Zip line Grude – Nova regionalna super atrakcija

Zip line Grude

U sklopu već predstavljenog projekta izrade avanturističke infrastrukture na području Peć Mlini, općina Grude, postavljen je duži od dva planirana zip line-a.

Aktivni i ruralni turizam sve su traženiji među svjetskim turistima, a upravo područje zapadne Hercegovine idealno je za razvoj planinarenja, pješačenja, biciklizma, kanjoninga, slobodnog penjanja, ziplinea, ali i bogate gastronomske ponude, mirnog odmora u kućama s bazenima…

Odmah je izvršen i prvi probni spust oko 600 metara dugom linijom nad spektakularnim kanjonom i izvorištem rijeke Tihaljine, sa stalnim pogledom na 160-metarski zid nove via ferate, koju je SCORPIO tim napravio u sklopu istog projekta.

Izuzetno složeni zahvati na postavljanju preko pola tone teške čelične sajle nepristupačnim terenom, “borbom” sa dalekovodnom električnom linijom i temperaturama malo ispod 40 stupnjeva, rezultirali su uspjehom zahvaljujući suradnji glavnih sudionika u ovom projektu – kluba SCORPIO d.o.o. i preduzeća MINA d.o.o. koje su predvodili Edin Durmo i Tomo Stričević, te veoma kvalitetnom koordinacijom, koju je ispred općine Grude vodio gospodin Mile Pejić, projekt menadžer ovog velikog poduhvata u cijelosti, piše Grude-online.

Postavljanje druge linije zip line-a, duge oko 400 metara, planirano je u narednih 10-tak dana.

Utakmica između Širokog Brijega i Sarajeva bit će odgođena

Detalj sa utakmice FK Sarajevo - NK Široki Brijeg

Nogometaši Sarajeva idućeg vikenda bi u sklopu četvrtog kola Premijer lige BiH trebali gostovati u Širokom Brijegu.
Susret koji se trebao igrati iduće nedjelje neće biti odigran, doznaje Sport1.ba.

Utakmica između ova dva rivala bit će odgođena i odigrana u prvom slobodnom terminu, koji će biti naknadno dogovoren u ovisnosti od termina i obveza ova dva kluba.

Službena potvrda ove informacije očekuje se tijekom dana, a svakako da je zgusnut raspored Bordo kluba utjecao na donošenje ovakve odluke.

Naime idući četvrtak Sarajevo igra protiv BATE Borisova u Europskoj ligi, a kako u nedjelju pada muslimanski blagdan Bajram, utakmica se ne bi mogla ni taj dan, ali ni u subotu jer bi Sarajljije imali samo 48 sati odmora od Bjelorusa.

Stoga će Musemićeva momčad imati dovoljno vremena da se spremi za dvoboj protiv BATE Borisova u okviru trećeg pretkola Europa lige.

Mostar: U prometnoj nesreći ozlijeđena jedna osoba

Jedna osoba ozlijeđena je u prometnoj nesreći koja se u nedjelju u ranim poslijepodnevnim satima dogodila u mostarskom naselju Smrčenjaci.

U prometnoj nesreći sudjelovalo je vozilo Mercedes, koje je udarilo u zid, a uslijed udara na vozilu je nastala veća materijalna šteta.

Promet se odvijao usporeno na ovoj lokaciji do dolaska policije i sklanjanja vozila s prometnice.

Slaven Bilić opčinio Engleze, pogledajte što su napravili njemu u čast

Slaven Bilić

Bivši hrvatski izbornik Slaven Bilić jučer startao pobjedom u drugoj engleskoj ligi nakon što je njegov WBA slavio kod Nottingham Foresta s 2:1.

Bilićev WBA je do trijumfa stigao preokretom, a za njega je zaslužan ponajviše vratar Nottingham Foresta Kosovara Arijaneta Murica. On je vrlo lošim intervencijama dopustio Edwardsu i Phillipsu da postignu golove.

A bivši hrvatski izbornik već je impresionirao navijače West Bromwicha koji su skandirali njegovo ime i osmisli pjesmu njemu u čast koja glasi:

“Slaven Bilić On mrzi Villu On je iz Hrvatske On voli Baggiese.” A debi u prvenstvu je komentirao i Bilić. – Mislio sam reći da su bodovi najvažniji, ali smo zaista odigrali dobro. Pokazali smo karakter u drugom poluvremenu. Zaslužili smo ovu pobjedu – rekao je Bilić.

Zašto su prije Oluje ubijeni hrvatski general Šantić i bošnjački ministar

Foto: Jozo Pavković

Bihać je bio u blokadi 1201 dan. Srbi su ga držali u smrtonosnom obruču. Probile su ga hrvatske snage u operaciji Oluja. Ipak, srpska vojska za vrijeme rata nije mogla potpuno blokirati sve putove prema Bihaću. Dva su funkcionirala. Zračna.

Prvi su bili preleti helikopterom od Zagreba preko srpskih položaja do tzv. bihaćkog džepa, drugi – satelitski telefon. Preko njega doznavali smo što se događa u enklavi. O drami unutar zarobljenih gradova svakodnevno sam za Večernjak svjedočio zahvaljujući baš tom telefonu. Tako smo, prije drugih, deblokirali enklavu. Medijski.

Misteriozni atentati

Ovo je priča o tajnim nebeskim vezama – satelitskom telefonu i helikopterima koji su letjeli od Zagreba do Cazina (bihaćka krajina) preko okupiranih područja. Te veze ponekad su prekidane. I tragično završavale. Od 90 preleta, dva su okončana neuspjehom. U jednom od srušenih helikoptera bio je i ministar vanjskih poslova BiH Irfan Ljubijankić, ali i pošiljka za Večernjak. Dva mjeseca prije smrti ministra Ljubijankića, u Bihaću ubijen je hrvatski general Vlado Šantić. Mnogi se i danas pitaju imaju li ta dva atentata što zajedničko.

Još se sjećam tog tajnog broja satelitskog telefona – 99414567. Bio je u zapovjedništvu Glavnog stožera HVO-a Bihać. Mnogi su tada bili u čudu kako smo uspijevali svaki dan imati izvješće iz bihaćke enklave. Uistinu, bilo je teško. Ponekad danima nisam mogao uspostaviti vezu. Bilo je poziva i u ponoćnim satima. Primjerice za Novu godinu. Tada sam umjesto dočeka radio intervju s generalom Šantićem.

Dvadesetak minuta razgovora snimali smo gotovo do pola noći jer je stalno pucala veza. Na kraju, zaželio sam generalu sretnu 1995. Nažalost, on u njoj nije dočekao slobodu. Nakon smrti generala Šantića, nastavio sam komunikaciju s njegovim nasljednikom Ivanom Pršom. U danima nakon pada Srebrenice i uoči deblokade Bihaća, javljanja su se intenzivirala. Slutili smo, povijest će se ispisivati tih dana. Tjedan dana prije Oluje uspio sam dobiti Atifa Dudakovića, zapovjednika 5. korpusa Armije BiH.

U poduljem ekskluzivnom intervjuu za Večernjak on je istaknuo kako zajedničkom suradnjom s HVO-om odolijevaju žestokim napadima agresora. Govorio je o psihozi nakon pada Srebrenice. Rekao je kako ga raduju uspjesi HVO-a na ratištima Bosanskog Grahova i Glamoča jer te akcije imaju izravne refleksije na bihaćku enklavu. Smanjuju pritisak srpske vojske na njihovo ratište. Trećeg kolovoza 1995., dan uoči Oluje, razgovarao sam sa zapovjednicima HVO-a bihaćke regije. Govorili su kako su taj dan na bojišnici vodili teške borbe.

Kazali su: “U roku od šest sati danas su nas sedam puta napali”. Razgovor je završio Pršinom izjavom kako osjećaju da nije daleko dan kada će hrvatski vojnici probiti obruč. “Splitska deklaracija učinila je ‘dan D’ još bližim”, zaključio je hrvatski zapovjednik. Objavio sam veći tekst s naslovom “Bihać čeka rasplet”. Ujutro (4. kolovoza) dok su ga u Večernjaku čitali, hrvatski vojnici započeli su jednu od najveličanstvenijih operacija u povijesti ratovanja.

Počela je Oluja. Sutradan (5. kolovoza), u jutarnjim satima, u Grabovcu, na cesti Rakovica – Plitvička jezera, spojili su se HVO i 5. korpus Armije BiH s Hrvatskom vojskom. Dan poslije (6. kolovoza) u Cazinu, na mostu u Tržačkoj Rašteli, susreli su se general Marijan Mareković i Miroslav Tuđman sa zapovjednicima Armije BiH i HVO-a, Atifom Dudakovićem i Ivanom Pršom. Simboličnim rukovanjem označena je deblokada Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Bužima, Velike Kladuše. Sloboda za 170 tisuća zarobljenih stanovnika.

Gotovo cijeli obruč obujma 260 kilometara ratne crte nestao je u jednom danu. Ostalo je još 70 kilometara bojišnice unutar zapadne Bosne. “Vidimo se ujutro”, poručio sam preko satelitskog telefona Prši. S novinarom Draganom Marijanovićem ušao sam u Bihać. Radeći reportaže osobito je bio zanimljiv susret s Jusom Bajrićem iz Bosanske Krupe. On se prvi nakon probijanja obruča susreo s hrvatskim osloboditeljima. Pamtit će taj dan, rekao je, po tome što su mu ratnici iz Rijeke dali čizme, Karlovačko pivo i cigarete. Zajedno su pjevali uz harmoniku. Orilo se, kaže, do neba “Marjane, Marjane”.

S vojnicima Bihaća, Kladuše, Cazina, Krupe pravio sam neke nove ratne priče. Jer, još uvijek su se vodile borbe u Bosanskoj Krupi i drugim mjestima. Obilazio sam sedam lažnih zračnih luka koje su bile sagrađene kako bi se zavarao neprijatelj i zaštitila ona prava u Ćoralićima. U stankama smo razgovarali o teškim danima koji su bili iza vojnika i civila. Hrvate u Bihaću je strašno boljela nepravda podcjenjivanja hrvatske uloge u obrani.

S obje strane granice. Isticali su kako je zahvaljujući Hrvatskoj oslobođena Bosanska krajina, kako je iz Zagreba 90 puta do njih letio helikopter s vojnom i drugom pomoći, kako je HV pomagao raznim obavještajnim informacijama… Jedna od njih je kada su Armiju upozorili da su joj Srbi zatrovali šest tegljača humanitarne pomoći s brašnom. Stavili su otrove koji izazivaju želučane probleme.

Time su htjeli onesposobiti stanovništvo i izvršiti agresiju. Što bi se tek dogodilo da je tada “obruč” popustio. Pokolj bi bio pet puta veći nego u Srebrenici. Prekrasno je bilo u prvim danima slobode raditi reportaže iz bivše bihaćke enklave. Bilo je previše zanimljivih priča. Ali…, nad hrvatsko-bošnjačko savezništvo nadvilo se dosta crnih oblaka. Koje su bacale sumnje na iskrenost. Prije svega zbog misterioznog ubojstva generala Šantića. Svi su o tome govorili s grčem u želucu.

Mnogi su upirali prstom u odgovornost generala Dudakovića. Do danas je ostala sumnja da je on kriv za njegov nestanak. Tko ga je ubio? Bilo je poznato da generali Šantić i Dudaković nisu baš bili “u ljubavi”. Čak mu dva dana prije nestanka nije dopustio da helikopterom, zajedno s Bernardom Jurlinom, otputuje na Sabor u Zagreb. U hotel “Sedra”, gdje se slavio 8. ožujka 1995., prisilno je doveden. Tu ga je grubo dočekao Dudaković sa svojim vojnicima. Generala su nakon toga odveli i od tada mu se gubi svaki trag.

Šifrirane poruke

Sve je teško pogodio njegov tajnoviti nestanak. Pogotovo nekoliko tisuća Hrvata koji su živjeli u enklavi.

Čija su sela srpski vojnici uglavnom spalili. U tim teškim trenucima za zapovjednika HVO-a je umjesto Šantića imenovan Ivan Prša. S njim sam u svibnju 1995. radio prvi telefonski intervju. Međutim, nisam imao njegovu fotografiju. Dogovorili smo se da je pošalje “ticom”, kako su kodnim imenom nazivali helikopter. Nakon desetak dana čekanja dobio sam šifriranu poruku da uskoro šalju pošiljku (fotografija Prše i slike s ratišta). Dogovorio sam s redakcijom tko će materijal preuzeti u Zagrebu.

Strepio sam danima jer je već jedan helikopter prije toga u preletu preko srpskih položaja bio srušen. Oboren je početkom kolovoza 1994. sa sedam Ukrajinaca, članova posade, koji su letjeli iz Italije, preko zračne luke u Puli. Zapravo, pao je još jedan. Naime, 3. prosinca 1994., u Zračnoj bazi Lučko kod Zagreba dogodila se velika helikopterska nesreća.

Tada se helikopter koji su vozili mađarski plaćenici prema zračnoj luci u Ćoralićima, natovaren streljivom i drugom vojnom opremom, dvije minute nakon polijetanja iz nepoznatih razloga vratio prema pisti i udario u vozilo 5. korpusa Armije BiH, te su u trenutku nesreće u njemu bila tri putnika.

Udarac je izazvao golemu eksploziju u kojoj je ranjeno šest osoba, potpuno uništena tri helikoptera na pisti i dva automobila te oštećeno više obližnjih objekata. Bio je to helikopter koji je izazvao najveću nesreću u zračnoj luci u Lučkom. Kako je uspostava zračnog mosta između Zagreba i bihaćkog okruga preko srpskih položaja bila najstrože čuvana vojna tajna, o tome se ništa nije znalo. Osobito je to frustriralo Srbe. Moćnoj armiji iznad glava, uvijek nekom drugom maršrutom, lete helikopteri, a ona im ne može ništa.

U “tici” koja je poletjela 28. svibnja 1995. u 2.10 sati bili su ministar vanjskih poslova BiH Irfan Ljubijankić i njegovi pratitelji. Tim helikopterom iz Zagreba je dopremljena vojna oprema i sanitetski materijal. Prije nego što je ponovno uzletio iz bihaćke enklave, članovi posade, dva ukrajinska pilota i njihov bosanski kolega Mirsad Dupanović, “referirali” su da je letjelica u dolasku pogođena u repni dio sa dva zrna iz pješačkog naoružanja, ali bez većih oštećenja.

Helikopter je na putu u Zagreb srušen pokraj Kremena, na okupiranom području Slunja. Iako je pogođen raketom ispaljenom sa srpskih položaja “VRSK”, smrt ratnog ministra godinama je povod raznih špekulacija. On je, prije pogibije, počeo istraživati višemilijunski kriminal u ratnoj diplomatsko-konzularnoj mreži BiH, a vezano uz nezakonito izdavanje putovnica.

Dodatne sumnje pojačali su bliski suborci ratnog zapovjednika 505. bužimske brigade Armije BiH Izeta Nanića (poginuo početkom kolovoza 1995. pod nerazjašnjenim okolnostima) koji su tvrdili da je on napisao opširno pismo Aliji Izetbegoviću o stanju u Krajini i upravo ga tada predao Ljubijankiću.

Je li to smetalo vojnom i političkom zapovjedništvu Armije BiH u Bihaću?

Vijesti iz enklave

O rušenju helikoptera javnost su obavijestili novinari tadašnje Televizije Knin koji su snimili ostatke letjelice, tijela putnika, osobne i službene dokumente. Srbi su bili ljutiti jer su dokumente i novac pored helikoptera opljačkali svatovi koji su tuda naišli prije srpske policije.

Na amaterskim snimkama u središnjem dnevniku pokušavao sam prepoznati ima li pokraj srušene “tice” omotnica na kojoj piše “za Jozu Pavkovića, Večernji list”. Bez fotografije, nakon toga objavili smo intervju s Pršom. Vjerojatno jedini u povijesti Večernjeg lista bez slike sugovornika. Objasnio sam čitateljima zašto je nema. Jučer sam mobitelom (opet zračnom vezom) razgovarao s Ivanom Pršom.

Kaže, zatekao sam ga kako s prijateljima igra šah. U mirovini je. Nisam mu htio smetati. Siguran sam da mu svaka pobjeda puno znači. Ovaj put neće mu na “šahovskoj” ploči biti teško. Jer, s druge strane nije imao protivnika koji ima pet puta više pješaka, kula, lovaca…

U Bihaću su Hrvati u ratu sa “šahovnicom” pobjeđivali i kad su bili nekoliko puta slabiji. Nažalost, u miru izdani su od ratnih saveznika i zaboravljeni od svojih sunarodnjaka – ratnih osloboditelja. Žive opet u enklavi. Opkoljeni beznađem, odsječeni od budućnosti.

Tekst: Jozo Pavković | Večernji list BiH

MIROSLAV ŠKORO: Gospodine Milanoviću, tko Vas je financirao zadnje tri godine?

Miroslav Škoro je na svojem Facebook profilu oštrom objavom prozvao SDP-ova predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića zbog ranijih objava na Milanovićevoj Facebook stranici.
Milanović je u svojoj objavi na Facebook profilu napisao sljedeće: ‘…nitko od tih ljudi ne bi bio ništa relevantno da nije bilo HDZ-a. Niti bi se obogatili, niti bi bili tajnice u kabinetima Ive Sanadera, dakle, ništa. Bili bi kao većina ljudi oko nas koji nemaju tu šansu, jer nisu članovi nijedne stranke. Ja sam u SDP ušao u 33. godini života. Nisam bio ničiji tajnik, priručnik ili štićenik. Naprosto, bio sam svoj. To je to. Ovi drugi nisu takvi. Ti ljudi bez HDZ-a, karijerno ne postoje. Ne bi bili predsjednici i generalni konzuli. To im je dala politika. Protiv toga sam se borio 20 godina, pa onda 10 godina kao predsjednik SDP-a. Katkad uspješno, katkad neuspješno, ali nastavit ću. Pa što narod da.’

Škorin odgovor donosimo u cjelosti:

‘Mislio sam danas imati miran dan. No, javio se gospodin iz partije koji je nakon premijerske karijere prvi put u životu otvorio tvrtku.
Drži drugima lekcije o karijerama i uspjehu u životu. On, koji je cijeli profesionalni život proveo na državnim jaslama, a u privatnom biznisu je bio toliko uspješan da se sada ponovo politički aktivirao, jer posao očito nije dobro išao.

Izgleda da nije bilo prevelikog interesa za njegove konzultantske usluge. Jedno je naučiti par makroekonomskih izraza, pa okolo docirati, a drugo je biti na tržištu.

Moj pokojni otac bi bio silno ponosan na to koliko me napadaju potomci crvene buržoazije. No, veseli me da je u ovom procesu isti otkrio i narod, pa se sad i njime pokriva u svojim prozivkama.

Ipak, prije nego dotični nastavi prozivati druge, neka barem otkrije klijente koji su ga financirali ove tri godine. Kandidat za predsjednika Republike ne može se skrivati iza poslovne tajne. Ako sam mogao o svojim poslovima iznijeti sve ja onda treba i on i svi drugi.

Inače, u Ministarstvo vanjskih poslova me nije zaposlio ni HDZ ni tata, nego sam bio ugovorni generalni konzul, imenovan na poziv predsjednika Tuđmana.‘

Mostar: Danas smo ispratili zrakoplov za Dusseldorf

Foto: hercegovina.in | Zračna luka Mostar

Nedjelom u 09:00 u Mostar stiže zrakoplov Eurowings-a zrakoplovne kompanije koja već drugu godinu leti na ovoj relaciji. Današnji dolazak je bio pun kao i odlazak, a uposlenica zračne luke kaže da je svaki let iz Njemačke i u Njemačku popunjen.

Inače, ova kompanija sa Mostarom je povezala Dusseldorf i Stuttgart. Zrakoplov za Dusseldorf leti nedjeljom i dolazak je kao danas 09:15 sati, a povratak je u 10:15 sati. Za Stuttgart zrakoplovi iz Mostara lete dva puta tjedno i to srijedom (dolazak 20:05 i odlazak 20:50 sati), te subotom (dolazak 15:10 i odlazak 15:50 sati).

Osim sa Njemačkom iz Mostara se redovnom linijom može stići i do Zagreba. Zrakoplov iz Zagreba za Mostar i obrnuto leti dva puta tjedno. Od narednog tjedna kreće i charter linija sa Bejrutom.

Hercegovina.in

Pokrenuta velika potraga za nestalim Mićom Kneževićem

Nestali Mićo Knežević

Sedamdesetsedmogodišnji Mićo Knežević iz Drvara samovoljno je 5. srpnja oko 17 sati napustio interni odjel bolnice u Livnu te se udaljio u nepoznatom pravcu

Od jutros traje potraga većih razmjera na području Livna za Mićom Kneževićem iz Drvara koji je nestao prije mjesec dana.

Potragu vodi Gorska služba spašavanja Hercegbosanske županije a u nju su uključeni i uposlenici MUP-a, članovi obitelji, te ostali dragovoljci, ukupno četrdesetak osoba.

Kako je za Fenu kazao voditelj stanice HGSS-a Marino Vidović potragom će biti obuhvaćeni cestovni pravci prema Glamoču i Drvaru odnosno u drugom smjeru prema Splitu i Šujici te vodeni slivovi na ovom području.

Sedamdesetsedmogodišnji Mićo Knežević iz Drvara samovoljno je 5. srpnja oko 17 sati napustio interni odjel bolnice u Livnu te se udaljio u nepoznatom pravcu.

Od tog vremena poduzet je veći broj mjera i radnji u cilju njegovog pronalaska, ali bez rezultata.

Pregledom video nadzora na dan nestanka imenovani je lociran u Livnu u ulici koja vodi prema Splitu, te je posebno dobro pretražen taj dio grada i okolna sela.

Kolinda Grabar Kitarović o reakcijama iz BiH: Ovo je prevršilo svaku mjeru

Kao što je objasnio i naš ministar vanjskih poslova, prvo se provjeri autentičnost, a onda odlučite o reakciji

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u intervju za Jutarnji list kako bi voljela da političari iz BiH shvate da im je Hrvatska najbolji prijatelj, poručivši pritom kako su njihove uvrede na račun Hrvatske i njezinih dužnosnika prevršile svaku mjeru.

– Neću dopustiti vrijeđanje Hrvatske i nitko me neće obeshrabriti u borbi za prava hrvatskog naroda te, u konačnici, za bolju i europsku Bosnu i Hercegovinu. To će biti moja politika. Voljela bih da tamošnji političari shvate da im je Hrvatska najbolji prijatelj. Još od prošle predizborne kampanje trpimo uvrede na račun hrvatske države, dužnosnika. Vjerovala sam da se radi o kampanji i da će to nakon tamošnje izborne kampanje prestati. No, ovo je prevršilo svaku mjeru – kazala je Grabar-Kitarović.

Dodala je kako neki političari nedostatak vlastite vizije i strategije vlastite države misle do beskraja nadomještati izmišljanjem vanjskog neprijatelja.

Naglasila je kako je to podsjeća na film ‘Predsjedničke laži’ u kojem se izmišlja neprijatelj kako bi se podigao vlastiti rejting.

– Jer, kakvo je zapravo stanje u toj državi? Hrvatima je neko drugi izabrao člana Predsjedništva i bira predstavnike na nižim razinama vlasti, a sve se to dogodilo puzajućim promjenama Ustava koje su uglavnom samovoljno donosili visoki predstavnici međunarodne zajednice i na koje nisu reagirali dušobrižnici u Hrvatskoj, koji se danas javljaju i ispričavaju Bosni i Hercegovini, a da uopće nisu provjerili autentičnost članka (Jerusalem Post). Stoga ako već ne osjećaju potrebu da štite dignitet Hrvatske, onda neka zaštite vlastiti dignitet i prestanu širiti laži – kazala je hrvatska predsjednica.

Na novinarsko pitanje je li na sastanku s izraelskim predsjednikom rekla kako je ‘BiH pod kontrolom militantnog islama koji je dominantan u određivanju stavova’, Grabar-Kitarović je odgovorila da je to odmah odbacila, a da su to isto učinili i izraelski veleposlanik i Jerusalem Post koji je i uklonio taj dio članka te da to nisu bile njezine riječi.

Kada je u pitanju reakcija iz BiH na spomenuti članak, hrvatska predsjednica smatra kako je reakcija političara i nekih ljudi iz BiH bila brzopleta, agresivna i bez poštivanja bilo kakvih diplomatskih kodeksa.

– Osobne uvrede neću komentirati, one najbolje govore o onima koji su ih izrekli. No, cijela ta priča navodi me na pomisao da je ova akcija bila planirana. Koji je bio povod tome? Jer, kao što je objasnio i naš ministar vanjskih poslova, prvo se provjeri autentičnost, a onda odlučite o reakciji. Moja je obaveza štititi položaj Hrvata, štititi Daytonske mirovne ugovore i Ustav – naglasila je Grabar-Kitarović.

– Svi dušobrižnici koji su me počeli kritizirati, bez provjere. Bolje da nisu ulazili u nešto što ne razumiju i što nije dokazano i provjereno. A ti isti dušobrižnici mogli su sve spriječiti. Štoviše, držim da su oni krivi za položaj Hrvata u BiH danas, koji je majoriziran, i kojima je oduzeto pravo glasa. Prvo bi se trebali ispričati hrvatskom narodu u BiH – dodala je.

Ocijenila je kako Hrvati nisu jednakopravan narod u BiH i zbog toga su promjene u zemlji nužne, a prije svega izmjena izbornog zakona.

Također je istaknula kako svi moraju biti svjesni da je Hrvatska najviše pomogla BiH, prva ju je priznala, a prihvatila je i 700 tisuća izbjeglica.

Pored toga, hrvatska predsjednica je navela kako je u vrijeme najžešćeg rata u BiH, njezina obitelj prihvaćala izbjeglice iz BiH, sagradila im jedan stančić u koji je smještala Bošnjake, zapošljavala ih i davala im plaću dok ne bi otišli dalje svojim putem.

– Neka političari u BiH rade što god hoće jer oni nisu odgovorni meni, nego svojim narodima i građanima. A tom narodu želim sve najbolje i želim im reći da se u svakoj prigodi borim za BiH za koju želim da bude dio Europske unije. Želim da BiH bude prosperitetna država u kojoj će se odraditi sve reforme. I, naravno, u svemu tome prije svega se borim, ponavljam, za poziciju Hrvata, konstitutivnog naroda u BiH- naglasila je hrvatska predsjednica.

Također je ponovila kako je ‘Oluja’ omogućila završetak rata u Bosni i Hercegovini jer su se oslobađanjem okruženja Bihaćkog džepa, kako kaže, spriječili novi pokolji, nove Srebrenice.

Sa Splitskom deklaracijom i drugim međudržavnim sporazumima, Hrvatska je vojska krenula s oslobađanjem teritorija BiH, što je dovelo do Daytonskih mirovnih sporazuma, i to svima mora biti jasno, zaključila je Grabar-Kitarović.

Hari Vukas večeras ne računa na šest standardnih igrača Zrinjskog

Foto: hercegovina.in | Šef struke HŠK Zrinjski Hari Vukas na press konferenciji

Trener Zrinjskog Hari Vukas odredio je 18 igrača koji će konkurirati za večerašnju utakmicu sa Željezničarom na sarajevskoj Grbavici.

Vukas je izostavio šest igrača iz početnih 11 u susretu protiv Utrechta u četvrtak. Među putnicima na Grbavicu tako nisu: Ivan Brkić, Dario Rugašević, Tomislav Barbarić, Damir Šovšić, Staniša Mandić i Miljan Govedarica.

Utakmica između Željezničara i Zrinjskog igra se u 20 sati uz prijenos na programu Moje TV.

Slavni milijarder, vlasnik Zare odmara u Hrvatskoj

Ljepote hrvatskog Jadrana privukle su na odmor i Amancia Ortegu. Vlasnik modne tvrtke Inditex, čiji su brendovi Zara, ali i još mnogih brendova s društvom je stigao u Split na jahti Drizzle.

Ortega je treći najbogatiji čovjek na svijetu i najbogatiji Europljanin, u Hrvatsku je stigao sa suprugom i obitelji.

Misa na Austrijskom ili vojničkom groblju u Mostaru

Danas u 10,00 sati je služena sv. Misa na Austrijskom ili vojničkom groblju u Mostaru. Sv. Misu služio je don. Nikola Menalo, a nazočili su pripadnici Austriskog kontigenta EUFOR-a i pripadnici 4.pbr OS BiH na čelu sa zapovjednikom brigade brigadirom Zdravkom Rezom.

Također na misi je bio nazočan novi predsjednik ŽO HDZ gosp. Bošković i umirovljeni general HVO Vlado Džoić.

Pripadnici EUFOR-a očistili su ove godine groblje koje tu postoji još iz vremena Austrougarske.

Žurno uspostaviti vlast i politički dijalog te ubrzati europski put BiH

Kao izabrani politički predstavnik hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) apelira na uspostavljanje konstruktivnog dijaloga u cilju žurne uspostave vlasti.

Usuglašavanjem naših stavova u procesu rješavanja otvorenih pitanja o kojima ovisi stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine, HDZ BiH ističe kako će skupa s partnerima raditi na zajedništvu u BIH, a koje uvažava stavove i interese konstitutivnih naroda i svih ostalih naših građana.

Time ćemo pod okriljem neosporive i potpune ravnopravnosti, te uzajamnog uvažavanja još jednom potvrditi svoju apsolutnu posvećenost euroatlanskim integracijama, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Zalažući se za implementaciju izbornih rezultata Općih izbora 2018. godine, uz uvažavanje post-izbornih partnera na bošnjačkoj i srpskoj strani, HDZ BiH poziva na žurno formiranje vlasti bez daljnjeg uvjetovanja.

Poštivanje izbornih rezultata, Ustava i načela ravnopravnosti uz nužnost istinske zaštite prava konstitutivnog naroda interesi su Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH na kojima gradi političku suradnju s partnerskim strankama.

Istodobno, HDZ BiH pozdravlja sve dobronamjerne napore i izražava nadu za suradnjom u sklopu političke korektnosti i odgovornosti svih partnera koji poštuju izbornu volju hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine.

Pročitajte o Mostaracu u Švedskoj odlikovanom medaljom za hrabrost

Hrabrost je vrlina, posebno ako se iskaže u pravom trenutku, a Đenan Mahić bio je hrabar najstrašnijeg dana svog života. Mahić je za hrabrost iskazanu 22. listopada 2015., dok je bio direktor osnovne škole u švedskom Trollhattanu, odlikovan medaljom za hrabrost.

Tog dana je pomahnitali 21-godišnjak Anton Lundin Pettersson naoružan mačem i odjeven kao Darth Vader krenuo u svoj smrtonosni pohod hodnicima Mahićeve škole ubijajući sve pred sobom. Zahvaljujući prisebnosti i požrtvovanosti ovog Mostarca krvavi epilog zaustavio se na brojci tri.

“Dok su drugi zvali policiju, ja sam razmišljao samo o djeci i kolegama, trčao sam hodnicima upozoravajući na opasnost koja prijeti svima nama. Zaključavao sam djecu i nastavnike u dijelove škole do kojih napadač nije mogao doći, govorio da ne izlaze nigdje. Bio sam priseban u vrijeme velike panike i kaosa, tih osam minuta dok policija nije došla”, prisjetio se Đenan za klix.ba dana koji je obilježio njegov život.

Foto: Đenan Mahić

Trollhattan je grad u Švedskoj s brojnom migrantskom populacijom, a dvojica ubijenih bili su porijeklom iz Iraka i Somalije. Napadač je u školu ušao maskiran, a mnogi su vjerovali da je povod nadolazeća Noć vještica. Između stravičnih ubojstava Petterson je znao stati i fotografirati se s djecom koja nisu shvaćala što se događa.

“Kad je sve prošlo najteže je bilo nastaviti raditi, prebroditi s kolegama, djecom i njihovim roditeljima strah koji je od šoka nastupao tek kasnije. Nisam uzeo niti jedan slobodan dan, krenuo sam raditi i nanovo uzdizati tu školu u koju su većinom išli stranci”, priča Đenan nakon četiri godine živo i jasno kao da se to dogodilo jučer.

Zločin Antona Lundina Petterssona za motiv je imao rasizam, a označen je kao zločin iz mržnje. Na drugoj strani ovog krvavog pira bio je jedan Mostarac, ali i godinama poslije dok se švedsko društvo suočavalo s posljedicama jednog od najtežih dana u svojoj povijesti.

“Gledao sam djecu u smrtnom hropcu, napadača koji s mačem hoda kat ispod mene, krvave hodnike i svoju školu kao mjesto najstrašnijeg zločina. Trebalo je to sve proći i raditi s ljudima na oporavku, fizičkom i psihičkom. Nakon toga sam prvi put vidio neku školu u Švedskoj zaključanu i sa stražarima, a uvijek su sve otvorene, što simbolizira otvorenost društva”, kazao je.

U svom rodnom gradu završava godišnji odmor, sređuje novi prostor za život, prisjeća se srednje škole prije nesretnog rata i metal bendova koje je osnivao u obje svoje domovine. U najtiražnijim švedskim novinama objavljuje društveno angažirane kolumne, sa suprugom i obitelji ima imanje s malom ergelom konja, u svemu je ostvaren i sretan. Đenan je bio velik kad je to bilo najpotrebnije.

Andrej Plenković: ‘Oluja’ je pomogla i oslobađanju BiH

Uz požrtvovanost i hrabrost hrvatskih branitelja te umijeće Hrvatske vojske i policije, prije 24 godine oslobođen je najveći dio okupiranih područja Hrvatske, a omogućeno je i oslobađanje velikog dijela Bosne i Hercegovine, poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

“Slaveći Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, Hrvatska sa ponosom obilježava 24. godišnjicu veličanstvene vojno-redarstvene operacije “Oluja”. Tog je 5. kolovoza 1995. u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske vraćen je najveći dio okupiranih hrvatskih teritorija, što je donijelo slobodu i mir domovini. Uz požrtvovanost i hrabrost hrvatskih branitelja, umijeće zapovjednika Hrvatske vojske i policije, slogu hrvatskog naroda i državničku mudrost prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana, u svega četiri dana oslobođen je najveći dio okupiranih područja Hrvatske. Grad Knin, jedno od sjedišta hrvatske državnosti, vraćen je u ustavni poredak suverene, samostalne i međunarodno priznate Hrvatske, a omogućen je i prekid opsade Bihaća, kao i oslobađanje velikog dijela Bosne i Hercegovine”, navodi se u Plenkovićevoj poruci.

Navodi se da je hrvatsko vodstvo, zahvaljujući “Oluji”, uz pomoć Ujedinjenih naroda, osiguralo i mirnu reintegraciju Vukovara i cijelog hrvatskog Podunavlja, čime je 1998. konačno ostvarena cjelovitost hrvatske državne teritorije.

Podsjetio je da su se tisuće prognanih vratile svojim domovima, a trajni mir omogućio je postupnu obnovu, revitalizaciju i gradnju zemlje.

“Danas u uređenoj Hrvatskoj, koja će u prvoj polovini 2020. godine predsjedati Europskom unijom, sa ponosom i posebnim pijetetom prisjećamo se svakog života i svake žrtve utkane za slobodu Hrvatske, koji su trajni podsjetnik i putokaz u izgradnji još uređenijeg i naprednijeg društva. Kao odgovorna Vlada, čuvamo dignitet naših branitelja i nastavit ćemo predano raditi na poboljšanju njihova položaja u društvu, kao i na nastavku modernizacije Hrvatske vojske i policije, koje su jamstvo sigurnosti hrvatske države i njezinih stanovnika”, naveo je Plenković.

Istaknuo je da Vlada Hrvatske, vođena domoljubljem i vrijednostima Domovinskog rata, kao trajnom inspiracijom, odlučno radi na reformama kako bi izgradila “zrelu, demokratsku, socijalno osjetljivu, gospodarski snažnu i konkurentnu Hrvatsku, koja je dostojna žrtve utkane u temelje njezine državnosti.”

“U ime Vlade i osobno, hrabrim hrvatskim braniocima čestitam njihov dan, a svim Hrvaticama i Hrvatima u domovini i diljem svijeta i svim našim sugrađanima želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti”, naglasio je Plenković.

Koncertom Prljavog kazališta zatvoren West Herzegowina Fest

Koncertom zagrebačkog rock sastava Prljavo kazalište te dodjelom nagrada u subotu navečer u Širokom Brijegu zatvoreno je 17. izdanje West Herzegowina Festa (WHF).

Nekoliko tisuća ljudi na festivalskom trgu pored parka Sajmište uz rijeku Lišticu dočekalo je ‘Prljavce’ par minuta prije ponoći, a popularni dečki iz Dubrave svakako su opravdali očekivanja i poznatim bezvremenskim hitovima zabavili mnogobrojnu publiku.

“Mojoj majci”, “Mi plešemo”, “Crno-bijeli svijet” i drugi hitovi dobro su zvučali zahvaljujući odličnom ozvučenju, a po mišljenju gostiju, ovo je bio najbolji koncert na WHF-u unatrag nekoliko godina.

Posebno emotivan trenutak koji je izazvao oduševljenje publike bio je kad je Jasenko Houra, frontmen ‘Prljavaca’ pjesmu “Heroj ulice” posvetio Antoniju Zeljki koji je nedavno tragično stradao, a bio je dugogodišnji volonter WHF-a. Na natječaj West Herzegowina Festa prijavilo se 526 autora.

U glazbenom dijelu stiglo je 110 prijava bendova, u filmskom 98 kratkih filmova, u likovnom dijelu željelo se natjecati 55 likovnih umjetnika, a na natječaj za kratku priču prijavila su se 263 autora.

Prvo mjesto za najbolju kratku priču osvojila je Vladimira Becić za “Gospu od zdravlja”, Dugo Selo (Hrvatska), drugo mjesto pripalo je Magdaleni Blažević za priču “U studenom”, Mostar (BiH), a treće Elvisu Ljaljić za “Jagodu”, Sarajevo (BiH).

Zlatni lančić, autora Janeza Juha (Slovenija) proglašen je najboljim filmom, dok je posebno priznanje dodijeljeno ostvarenju Jabuka, tri dvopeka, jogurt, autorice Anite Čeko (Split). Najboljim bendom proglašen je ‘Ki’ iz Kumanova (S. Makedonija).

U likovnom dijelu najbolji su bili Milena Obradović, Šabac (Srbija) i Josip Ivešić, Žepče (BiH), dok je nagrada za najbolji styling otišla u ruke Ejuba Junuzovića, frontmena benda Ending a Clutter.

Očekuje nas novo povećanje cijena

Sve je poskupilo u BiH, tvrde u Savezu samostalnih sindikata FBiH. Poručuju da u kolovozu i rujnu slijedi naglo povećanje cijene potrošačke košare. Tri mjeseca su prošla da je Vlada Federacije BiH odobrila povećanje cijene plina za 30 posto. Prognoze da će to biti izravan udar na gospodarstvo, ali i džepove građana, jer će lančano izazvati poskupljenja brojnih proizvoda su se ostvarile, javio je N1.

“Svakodnevno sve poskupljuje, povrće, voće je skuplje nego što je ikad bilo u ovim mjesecima. Porasle su cijene mesa, kao i generalno svih namirnica, higijenskih potrepština, i tako dalje”, kazala je Lejla Čaušević-Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata. Zlatko Hurtić, ekonomist i savjetnik u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, kaže da je rast cijena umjeren i u skladu s europskim te da podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine nisu mjerodavni. “Podaci koje izbacuje Savez samostalnih sindikata su neozbiljni.

Radi se o amaterskoj anketi koja nije zasnovana ni na kakvom znanstvenom utemeljenju i ne treba je komentirati. To nije službeni podatak niti se može takvim smatrati niti koristiti, niti taj podatak o potrošačkoj košari postoji bilo gdje u zemljama bivše Jugoslavije, niti igdje u svijetu”, rekao je. I građani sve češće iz uporabe izbacuju potrošačku košaru, jer im često nije teško i bez košare ponijeti do kase sve ono što mogu platiti.

Rast cijena vjerojatno jeste u skladu s europskim, ali ne i povećanje plaća. Evo što su za N1 kazali građani:

“Sve je skupo, ponesem 20 maraka i ne znam hoću li moći napraviti ručak”;

“Mislim da nije sve u svemu tako strašno skupo. Skromna sam u svojim potrebama”;

“Skupo je jako, moja je mirovina 374 marke, meni je skupo”;

“Pojeftinilo je, rajčica je bila jako skupa, tikvica je bila 25 KM na veliko, a sad je 2 marke na stolu.
Malo kalkuliramo pa izađemo na kraj”;

“Sve je skupo, plaće ne idu, a hrana skače”;

“Cijene su jako velike, ljudima s mirovinama je teško, jedva sastavljaju kraj s krajem”;

“Grozno, sve je skupo, kupujem sve pomalo”;

“Jako se malo može izdvojiti za hranu i lijekove, nešto više od 90 posto stanovništva nije u stanju sebi priuštiti”;

“Mi smo umjetnici, kako preživljavamo mi smo umjetnici”;

“Ni od plaće ni od mirovine ne može se živjeti. Da je poskupilo, poskupilo je”; “Malo krediti, malo snalaženje, preživljava se”;

Obilježena godišnjica stradanja preko 200 grahovskih Hrvata

U župnoj crkvi sv. Ilije u Bos. Grahovu u subotu je obilježena 78. godišnjica stradanja grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića i preko 200 Hrvata iz naselja Obljaj, Ugarci, Luka, Korita, Grahovo, Crni Lug i Mračaj, koji su ubijeni u 2. svjetskom ratu.

Svetu misu predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica uz koncelebraciju drvarsko-grahovskog župnika don Davora Klečine. Na komemoraciji su, osim domaćih vjernika, pristigli i oni iz Drvara, Livna, Knina i Siverića, a nazočna je bila i skupina talijanskih volontera iz okolice Trevisa koji su tih dana bili u Grahovu na radnom kampu.

Na početku sv. mise župnik Klečina je istaknuo kako se, osim biskupijske komemoracije za sve žrtve i mučenike ratova 20. st. na području Banjolučke biskupije koja se svake godine održava u Drvaru 27. srpnja, dvije sljedeće subote nakon toga održavaju i pojedinačne komemoracije za ubijene svećenike i vjernike, najprije u Bos. Grahovu a potom i u Krnjeuši.

Uz to, naglasio je važnost činjenice da se vjernici molitveno okupljaju o obljetnici stradanja svojih mučenika na mjestu njihova mučeništva, posebice u svjetlu procesa beatifikacije kojeg Banjolučka biskupija treba pokrenuti za četvoricu svojih svećenika stradalih početkom 2. svjetskog rata – drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora, grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića, krnjeuškog župnika Krešimira Barišića i gumjerskog župnika Ante Dujlovića.

Istaknuo je i primjer mučeništva koji ne smije pasti u zaborav, a riječ je o grahovskoj “Majci Makabejki” Anici Barać koju su četnici ubili, zajedno s njenih devetoro maloljetne djece, koncem srpnja 1941. u župnoj kući. Župnik je zahvalio domaćim grahovskim vjernicima koji preko svoje Udruge za očuvanje kulturne i povijesne baštine “Don Juraj Gospodnetić” čuvaju spomen, ne samo na svoga župnika mučenika don Jurja, nego i na stradanja svojih predaka.

U svojoj homiliji biskup Komarica ocrtao je svijetli lik grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića (rođenog u Postirama na Braču) koji je, kako je kazao, vjerovao Kristu Spasitelju koji ga je i pozvao u svoju svetu svećeničku službu i zato se nije strašio nikakve zemaljske sile i prijetnje. Ubijen je, prema biskupovim riječima, “in odium fidei”, iz mržnje na Krista, Raspetog i Uskrslog, i na njegovo spasonosno evanđelje.

“Danas ovom svetom misnom žrtvom mi zahvaljujemo Trojedinom Bogu za njegov dar nama i brojnim drugim članovima Kristove Crkve – u osobi vjernog i vjerodostojnog Kristovog učenika – svećenika Jurja Gospodnetića, koji nama svojim svjedočkim životom i smrću doista može biti jasan putokaz prema kraju našeg ovozemaljskog životnog putovanja i prelasku u sretnu vječnost”, kazao je biskup Komarica.

Na kraju svete mise župnik Klečina uručio je kao dar biskupu Komarici nedavno izašlu knjigu časne sestre Celine Sarić, rođene Grahovljanke (već dugi niz godina na službi u Rimu) koja je kao djevojčica bila izravnom svjedokinjom stradanja župnika Gospodnetića, majke Barać s djecom i drugih župljana Grahova.

Sva svoja sjećanja sestra Celina je utkala u knjigu naslovljenu “Samo dan sjećanja”, u izdanju Matice hrvatske (Ogranak u Čitluku), a biskup Komarica je pozvan da na jesen nazoči u Grahovu na predstavljanju ove knjige. Nakon svete mise biskup se s predstavnicima domaćih vjernika uputio na mjesto gdje je bila stara župna kuća u kojoj je zvjerski zaklana majka Barać s djecom, a iz kuće odveden i ubijen župnik Gospodnetić.

Biskup je prihvatio njihovu ideju da se otkopaju i konzerviraju temelji stare župne kuće i na njima postavi spomen obilježje stradanja obitelji Barać, kao i da se u dvorištu iza župne crkve izgradi novo zajedničko spomen-obilježje za sve žrtve grahovske župe iz 2. svjetskog rata i za sve poginule hrvatske branitelje Domovinskog rata stradale na području Grahova.

Englezi objavili senzacionalne vijesti o Mariju Mandžukiću!

Čini se da je Mario Mandžukić blizu prelaska u Manchester United. Naime, ugledni The Times piše da je United s Juventusom dogovorio posao, ali čeka se još samo odluka Paula Dybale. Evo što u svom članku piše The Times:

“Sunday Times doznaje da je United dogovorio transfer prema kojem će Dybala i Mandžukića napustiti Juventus, a Romelu Lukaku krenuti u drugom smjeru. Talijanski prvaci zadovoljni su poslom koji bi im omogućio da dovedu Lukakua bez odšteta, a istodobno skinu Dybalu i Mandžukića s platne liste nakon što su se nagomilali troškovi zbog dovođenja Cristiana Ronalda i Matthijsa de Ligta.”

Tako bi Mandžo postao prvi Hrvat u povijesti Manchester Uniteda te iskusio i četvrtu iz liga petice, nakon što je već igrao u Bundesligi (Wolfsburg i Bayern), Primeri (Atlético Madrid) i Serie A (Juventus).

Inače, Mandžukiću ugovor s Juventusom traje do 2021., produljio ga je u travnju ove godine, no dolaskom novog trenera Maurizija Sarrija ispao je iz idealnih 11 Stare dame pa i on shvaća da bi promjena sredine bila idealna za njega.

Plemići puni optimizma večeras igraju protiv Željezničara

FOTO: Hercegovina.in | HŠK Zrinjski - FK Velež

Nogometaši Zrinjskog će večeras u 20 sati na Grbavici odmjeriti snage sa Željezničarom. Nakon pobjede protiv Utrechta i prolaska u 3. pretkolo Europske lige Plemići su se puni optimizma okrenuli domaćem prvenstvu, piše Vecernji.ba.

“Bit će to sraz dvije ekipe koje svojom kvalitetom i renomeom zaslužuju veliki broj publike. Vjerujem da će to biti pravi derbi. Željezničar cijenimo, znamo da će biti teško i da će njihov trener Amar Osim, o kojem imam visoko mišljenje, pripremiti svoj tim na najbolji mogući način. No, mi idemo predstaviti se u što boljem svjetlu.”, rekao je jučer trener Plemića Hari Vukas.

No, i u taboru Želje atmosfera je na visokoj razini i očekuju dobru utakmicu.

“Vjerujem da će Zrinjski kombinirati sastav koji će igrati protiv nas. Umor ne mora mnogo značiti ako je ekipa u dobroj formi i motivirana, a vjerujem da će oni to biti”, rekao je jučer rekao je jučer trener Željezničara Amar Osim .

Utakmica na Sarajevu počinje u 20 sati, a izravan TV prijenos imat će Moja TV.

Mons. Hoser: Tajna Međugorja je nevidljiva stvarnost, ali intenzivna i jako prisutna

Foto: Foto Đani

Nadbiskup Henryk Hoser, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorju predslavio je trećeg dana Festivala mladih u Međugorju središnje večernje misno slavlje, a koncelebriralo mu je 689 svećenika.

Izravni prijenos preko live streama Informativnog centra Mir Međugorje gledan je s rekordnih 2.258.400 jedinstvenih IP adresa, javlja Radiopostaja Mir Međugorje. Nakon svete mise deseci tisuća mladih sudjelovali su u procesiji s Gospinim kipom i klanjanju Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu, a međugorski župnik pročitao je pozdrave koje je mladima, kao i ranijih godina, uputio bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn. Na početku svoje propovijedi nadbiskup Henryk Hoser kazao je kako “još jedan dan Festivala mladih potvrđuje što je Međugorje”.

-Ono je mjesto susreta i spoznaje. Ne samo mjesto upoznavanja drugih sudionika, koji su došli iz brojnih zemalja svijeta, nego i upoznavanja ovog neobičnog mjesta. Naizgled nije ništa posebno, obična hrvatska, seoska župa, okružena vinogradima i zelenim brežuljcima.

Ali Međugorje je također i nešto što treba upoznati i s čime se treba susresti. Međugorje je mjesto i vrijeme, koje pokazuje nešto više od našeg svakodnevnog iskustva tamo gdje živimo, radimo i odmaramo se. Isto tako živi mladež koja je ovdje rođena, koja ovdje uči i odavde upoznaje svijet. Vidite ih obučene u posebne majice volontera. Svi imamo iskustvo onoga što je tajna Međugorja, poručio je nadbiskup Hoser.

– Tajna Međugorja je nevidljiva stvarnost, ali intenzivna i jako prisutna. Ovo je svijet duha, svijet susreta čovjeka s Bogom. Taj se susret događa u dubini svakoga od nas. Događa se u srcu čovjeka. Ovo jadno ljudsko srce koje „skače od radosti i shrvano je od bola“. Ovo jadno ljudsko srce bolesno i komplicirano, kao što kaže prorok Jeremija:

“Podmuklije od svega je srce. Jedva popravljivo, tko da ga pronikne?“ (Jer 17,9),zapitao se mons. Hoser pojasnivši kako je “ljudsko srce, pogotovo kod mladih jednako osjetljivo i na dobro i na zlo. Pogotovo kada se radi o nepravdi”.

Kazao je kako su “svi ljudi, a posebno mladi neobično osjetljivi na nedostatak pravednosti i jako pate zbog šteta koje su im nanesene. Ovo je nepravedno! Ovo je nedopustivo! Ovo je bolno! Ovo je štetno! Uzvikuju to mladi na razne adrese. Među primateljima vrlo često se nalaze vlastiti roditelji i odgojitelji! Mladi čovjek se bori za svoju slobodu – to je osobina mladenačkog doba. Ipak, mladež ne pozna uvijek granice osobne slobode, a takve granice postoje i moraju postojati.

Jedna takva granica je i sloboda drugog čovjeka, društvena sloboda, sloboda vjere, sloboda roditelja u odgoju vlastite djece. I takvu slobodu treba poštovati. Kao što postoje i ograničenja u cestovnom prometu, koja štite sigurnost svih sudionika: znakovi naredbe i zabrane”, kazao je nadbiskup Hoser i pojasnio “najvažnije granice, u duhu pravednosti i ljubavi” koje nam je Bog dao.

– On nam je dao deset „Riječi Života“, deset zapovjedi. One nas uče što je za nas dobro, što je loše i zato imaju oblik naredbi i zabrana: radi ono što je dobro, ne radi ono što je zlo, jasan je bio nadbiskup Henryk Hoser. Naglasio je kako smo u praksi “okruženi lancima grijeha” te da “ponekad sami doprinosimo njihovom uvećavanju”, a da Bog te lance kida i oslobađa nas.

-Borba dobra sa zlom ostvaruje se u našem srcu. To ljudsko srce Bog savršeno poznaje. „Jer čovjek gleda na oči, a Jahve gleda što je u srcu.“ (1 Sam 16,7). Isus čita u našim srcima i poznaje naše slabosti, ali prije svega poznaje naše mogućnosti činjenja dobra. I želi nam pomoći, želi nas podržati i želi biti s nama te se čak i nastaniti s cijelim Presvetim Trojstvom u tom ljudskome srcu!

Prema tome nas vodi Majka Božja i Majka naša: iz Čestohove, iz Vilnusa, iz Lourdesa, iz Fatime, iz Kibeha i iz Međugorja, Kraljica Mira. Dopustimo Joj da nas vodi!, riječi su kojima je apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser zaključio svoju propovijed. Propovijed je na oduševljenje mnogih svojih sunarodnjaka koji su bili u Međugorju govorio na poljskom jeziku.

U nedjelju će svetu misu u crkvi sv. Jakova u Međugorju u 11 sati slaviti sisački biskup mons. Vlado Košić, a večernju svetu misu predslavit će vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Poznati hrvatski novinar pozvao Zrinjski da igra protiv Malmoa na Poljudu: Splitu su draži Ultrasi, nego Ultra

Zrinjski je nakon fantastične pobjede nad Utrechtom od 2:1 nakon produžetaka izborio 3. pretkolo Europske lige, a tamo ga čeka švedski Malmo.

Prva utakmica će se igrati u Švedskoj 8. kolovoza, a uzvrat je za tjedan dana, 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe. Budući da Stadion pod Bijelim Brijegom nema potrebnu licencu za ovu razinu europskih natjecanja, Zrinjski bi svoje domaćinstvo odradio na Pecari.

No, 15. kolovoza je i  Dan Grada Širokog Brijega te stanovnici ovog hercegovačkog mjesta proslavljaju i blagdan Velike Gospe. Taj dan se očekuju velike gužve u Širokom Brijegu baš kao i svake godine. A, ove bi broj posjetitelja mogao biti tri puta veći jer je zakazan i koncert Marka Perkovića Thompsona.

Eventualna utakmica Zrinjskog na Pecari može predstavljati veliki sigurnosni izazov za sve, s obzirom da bi iz Mostara pristiglo još nekoliko tisuća navijača Plemića.

Očekuje se da će ovih dana uprave Zrinjskog i Širokog Brijega sjesti za stol i dogovoriti uvjete najma stadiona na Pecari. NK Široki Brijeg će izaći u susret Mostarcima kao i prošle godine, no veliko je pitanje može li im izaći u susret da se utakmica odigra na Veliku Gospu.

No, rješenje ovog problema je možda dao poznati hrvatski novinar Bernard Jurišić koji je pozvao HŠK Zrinjski da uzvratnu utakmicu igra u Splitu na Poljudu:

“Kažu da HŠK Zrinjski Mostar neće moći igrati na svom stadionu 3. pretkolo Europske lige. Pa eto, ja znam jedan lijepi stadion stotinjak kilometara zapadno, na kojem je Malmö već navikao gubiti.

Stadion je provjereno slobodan četvrtkom, na njemu je ionako odgojeno pola momčadi Zrinjskog, a Ultrasi su mu sigurno draži gosti nego Ultra”, napisao je Jurišić na Facebook profilu:

Ako se utakmica ne bude mogla igrati na Pecari, svakako bi i Mostarcima bilo draže da se susret odigra na Poljudu nego li na Bilinom polju u Zenici gdje će Sarajevo 8. kolovoza igrati svoj domaći susret protiv BATE Borisova Problem Poljuda je što se stadion nalazi u drugoj zemlji, ali UEFA-i ne bi bilo prvi put da tako nešto odobri. Kosovski klubovi, a i reprezentacija Kosova je nastupala u Albaniji…

Dnevnik.ba/ T.R.

Dijaspora godišnji odmor u BiH koristi za servisiranje vozila, uljepšavanje zuba, uređenje kose…

Foto: Hercegovina.in | Zračna luka Mostar

Već nekoliko godina dolazak dijaspore u Bosnu i Hercegovinu na godišnji odmor u ljetnim mjesecima sa sobom povlači i povećanje obima posla u domaćim frizerskim salonima, stomatološkim ordinacijama, zlatarama, ali i auto servisima.

Kako bi se udovoljilo zahtjevima dijaspore, pojedinci bilježe i prekovremeni rad u danima vikenda, posebno stomatolozi koji imaju pune ruke posla, piše Klix.ba.

Svoje slobodno vrijeme bh. građani sa inozemnim adresama osim za odmor u našoj zemlji odlučuju iskoristiti i za servisiranje automobila, uređenje zuba, promjenu frizure, ali i kupovinu zlata. Osim što će sve usluge, odnosno proizvode dobiti znatno jeftinije nego u inozemstvu, naša dijaspora ulaže i veliko povjerenje u domaće stručnjake koji se ističu po kvaliteti.

Ukoliko svoj automobil želite popraviti u nekom od licenciranih tuzlanskih autoservisa na termin ćete u jeku sezone čekati malo više nego u ostalim razdobljima godine. Povećanje obima posla primjetno je u autokućama Nipex i Pavić iz kojih priznaju da dijaspora koja dolazi u BiH vrijeme godišnjeg odmora koristi za redovitaa servisiranja svojih automobila iz jednostavnog razloga, jer su im u našoj zemlji usluge znatno jeftinije.

“Većina dijaspore koristi dolazak na godišnje odmore kako bi riješili svoje poslove u vezi servisiranja vozila, generalno jer je u BiH sve jeftinije, nije važno je li u pitanju redoviti servis, veliki servis, ili lakiranje automobila. Tijekom godišnjih odmora u srpnju i kolovozu imamo blago povećanje posla, ali to nije drastično, jer smo dijasporu koja nam dolazi odavno naviknuli da na vrijeme najave svoje termine kako bismo planirali vrijeme njihovog dolaska i napravili kontinuitet u radu”, kaže za Klix Saša Nišandžić, rukovoditelj servisa i direktor kompanije Nipex.

Kada je riječ o dijapazonu poslova, on je u domaćim servisima širok, a u sklopu redovitih servisa uglavnom se rade sređivanja motora, kočnica, guma ili određenih lakirerski radovi. Rade se i korekcije na limariji automobila prilikom prometnih nezgoda koje im se dogode na bh. cestama.

Iz Autokuće Pavić u kojoj je u ljetnoj sezoni obim posla povećan za gotovo 20 posto, navode da zbog drastične razlike u cijenama dijaspora se u našoj zemlji odlučuje i za sređivanje kompleksnijih stvari na automobilima, poput velikih servisa, servisa mjenjača i slično.

“Čekanje na termin izvan sezone je jedan do dva dana najviše, a u ljetnoj sezoni otprilike dva do tri dana, s tim da nastojimo uvijek neke prioritetne stvari primiti i izvan termina kako bismo uslužili naše klijente. Poznati smo nažalost po tome da mnoge stvari ostavljamo za 5 do 12 ili po poznatoj formuli ‘moram ujutro na more’. Ali, uspijevamo uslužiti 99 posto zahtjeva naših klijenata”, kaže direktor Auto kuće Pavić Dejan Pavić.

Pored automehaničara, zadovoljno rukama u ovom razdoblju trljaju i domaći stomatolozi koji, saznaje se, zbog velikog povećanja posla koje im nameće dijaspora, rade sve dane u tjednu. Do slobodnih termina u udarnom razdoblju godine je izuzetno teško doći, a bh. državljani sa stranim adresama imaju različite želje.

“U aktualnom razdoblju imamo mnogo posla, mnogo ljudi iz inozemstva koristi ovdje stomatološke usluge, prvenstveno zbog cijene, ali stava sam da se u BiH može pronaći i dobra kvaliteta. Konkretno, kod mene se u ovom razdoblju radi i vikendom, prvenstveno kako bi ljudima koji nam dolaze iz inozemstva izašao u susret, jer su ograničeni s vremenom. Jednostavno, morate se prilagoditi svemu kako biste sve dobro odradili”, kaže za Klix.ba stomatolog dr. Amar Mazalović.

Pored konzervativnih usluga koje se odnose na popravak, čišćenje i liječenje zuba izuzetno su česte i druge usluge.

“To su nadogradnje, zatim izrade navlaka, cirkon navlake, razne vrste proteza, kombinirani radovi, implantati i slično”, kaže Mazalović koji otkriva da pored bh. dijaspore, usluge bh. stomatologa koristi i sve veći broj stranih državljana. A brojni, posebno žene, odluče se i za promjenu frizure. Iz Frizerskog salona Aida iz Tuzle kažu da se s dolaskom dijaspore obim posla povećava za 30 do 50 posto.

“Uglavnom je riječ o šišanju, odnosno pravljenu frizure kod starijih gospođa, a mlade djevojke pretežito traže promjene u boji kose. One su veoma upućene u to što je danas moderno, šetaju po gradovima u kojima žive, vide kod djevojaka atraktivne frizure koje su tamo jako skupe, pa kada dođu na godišnji odmor nastoje to sebi priuštiti, jer je kod nas znatno jeftinije”, kaže vlasnica salona Aida Omerović, istaknuvši da su u fokusu zanimanja transformacije iz duge u kratku kosu.

Kada je riječ o zahtjevima oni su različiti od osobe do osobe, pa se tako kreću od sasvim običnog šišanja i feniranja do ekstremnih želja koje se ogledaju u izravnom prelasku iz duge crne kose u svijetlu boju, što je, prema riječima frizerke nemoguće postići iz prvog puta.

“Tom zahtjevu se ne može udovoljiti, pa im moramo objašnjavati da može nastati oštećenje kose i slično. Međutim, na kraju se dogovorimo te one budu zadovoljne, što potvrđuju svojim dolaskom iduće godine”, kaže Omerović, naglasivši da su za razliku od ombre pramenova koji su ranijih sezona bili u samom vrhu zanimanja, sada aktualni sitni, svijetli pramenovi, ili prelazak iz jedne boje u drugu, naprimjer iz crne u crvenu ili boju bakra.

Iako je poznato da su cijene u našim frizerskim salonima mnogo niže nego u europskim, Omerović ističe da klijentice uglavnom odmah pitaju za iznose. Rukama zadovoljno trljaju i zlatari koji kažu da upravo u razdoblja boravka bh. dijaspore tijekom ljetnog dijela sezone promet je drastično povećan.

Od zlatara u Tuzli se saznaje da dijasporci najviše kupuju bijelo zlato koje je znatno popularnije od žutog.

Na današnji dan počela `Oluja` koja je utjecala i na završetak rata u BiH

Na današnji dan prije 24 godine počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

U akciji “Oluja” za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.

Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a u prvim satima napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima.

Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u Hrvatskoj kod svojih kuća jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo a da su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.

Ističe i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena “kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti”. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije “Oluja” ubijeno je 667 civila.

U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 24. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluje i ove će se godine obilježiti u Kninu uz bogat program.

U nedjelju 4. kolovoza bit će otkriven spomenik “Spomenik Domovini“, održan Taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme, odigrana revijalna nogometna utakmica na gradskom stadionu NK Dinara Knin, te večernjim satima bit će organiziran prijam ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata. Središnje obilježavanje u ponedjeljak , 5. kolovoza počinje budnicom ulicama Knina, te mimohodom motocikala i starodobnih vojnih vozila.

Nastavlja se susretom državnih i vojnih dužnosnika s obiteljima poginulih branitelja, 100 postotnim hrvatskih ratnih vojnih invalida i predstavnicima udruga iz Domovinskog rata, te polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na spomeniku hrvatske pobjede “OLUJA 95“ na Trgu dr. Ante Starčevića, uz prigodna obraćanja.

Državna zastava tradicionalno će se podići na kninskoj tvrđavi, a “Krila oluje “Hrvatskog ratnog zrakoplovstva pokazat će svoje sposobnosti u mimoletu. Nakon prigodnog programa na tvrđavi svečanim mimohodom doći će se do crkve Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta, gdje će biti služena misa za Domovinu koju će predvoditi zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

Tijekom dana održat će se i vojno-akrobatski ceremonijalni program Počasno-zaštitne bojne , pozdravljanje sudionika moto defilea “Od Branimira do Zvonimira“ i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom “Put vjetra put Oluje“. Program će završiti navečer koncertom i vatrometom na Trgu dr. Ante Starčevića.

HINA

Bivši Plemić Mile Pehar novi član HNK Čapljina

Mile Pehar

HNK Čapljina angažirao je veliko pojačanje za novu sezonu Prve lige FBiH.

Čapljinci su u svoje redove angažirali Milu Pehara, nekadašnjeg člana Zrinjskog, koji je posljednji angažman imao u FK Olimpik.

Pehar je i nekadašnji mladi reprezentativac BiH, a nastupao je i za NK Lučko i NK GOŠK.

Već određeni period trenirao je sa Čapljincima i danas ovjerio suradnju.

sportsport.ba

1...2.8542.8552.856...3.012Stranica 2.855 od 3.012

Hercegovina.in je web portal posvećen vijestima, informacijama i događajima iz Hercegovine. Pruža najnovije vijesti iz regije, analize, intervjue i sadržaje koji pokrivaju kulturu, sport, politiku i društvene događaje. Cilj portala je informirati i povezivati ljude iz Hercegovine, kao i one koji su povezani s ovim područjem.

Sva prava pridržana © Hercegovina.in | ISSN 2744-2411