Jutros u 7 sati i 50 minuta vodič grupe hodočasnika javio je gorskoj službi spašavanja kako je na brdu Križevac kod Međugorja, na teško pristupačnom terenu, ozlijeđena poljska državljanka.
Dežurni tim od pet gorskih spašavatelja HGSS Čitluk i GSS Ljubuški odmah je izašao na teren, pružio joj prvu pomoć i sanirao ozlijede.
Ozlijeđenu Poljakinju M.H (1963) su pripadnici gorske službe spašavanja, uz pomoć volontera iz zajednice Cenacolo, potom transportirali do Malteške ambulante u Međugorju.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je da se “stvorila nepotrebna histerija” u kontekstu prenesenih izjava predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović o Bosni i Hercegovini tijekom posjete Izraelu.
“Pokazalo se, nakon što smo svi prespavali, predsjednica je demantirala i mi stojimo iza tog demanta predsjednice. Čak je i veleposlanik Izraela Ilan Mor demanatirao, povučeno je sve ono što je napisano. Znači, to je bilo očito i zlonamjerno”, kazao je Radman, prenosi N1.
Reakcije iz Bosne i Hercegovine opisao je zabrinjavajućim i neuobičajenim.
“Hrvatska je članica EU i odgovorna zemlja i svakako da nam je stalo do europske perspektive BiH u rješavanju svih onih kompleksnih pitanja koji stoje”.
Kako je kazao, jučer se čuo s ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnadkom.
“On nije imao uvid u sve te napise. Nije baš u redu, nije baš lijepo kada čujete kako se Hrvatske dovodi u kontekst ovaj ili onaj. Hrvatska je proeuropska zemlja. Ministar Crnadak je kazao da je moja reakcija bila smirujuća i da treba u tom putu graditi dijalog. Svi oni koji su zapravo sudjelovali u tome bi se trebali ispričati. Mislim da da jer je to bilo nepotrebno. Naš veleposlanik je uručio oštar prosvjed zbog takvih reakcija. Dijaloga je uvijek bilo i dijaloga mora biti. Diplomacija je ta koja otopljava putove i stvara normalne prostore. Nama je u interesu europska Bosna i Hercegovina. Moramo sjesti i vidjeti kako ćemo dalje. BiH mora biti u duhu Daytonskog sporazuma kako je konstituirana. Cjelovita suverena država tri jednakopravna naroda. Moramo graditi dijalog”.
Kakio je kazao, sa Crnatkom je razgovarao i o Pelješkom mostu.
“Hrvatskoj je u interesu europski put BiH. Idemo gledati u tom pravcu”, naveo je.
Na današnjoj 173. sjednici Vlade Republike Hrvatske donesena je Odluka o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.
Sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu osigurana su na stavkama Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od skoro 26 milijuna kuna.
Točku na Vladi obrazložio je državni tajnik Zvonko Milas. Republika Hrvatska, u skladu sa svojom ustavnom obvezom, kontinuirano skrbi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, štiteći njihova prava kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda u Bosni i Hercegovini čime se ujedno potvrđuje snažna potpora i odgovorna politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi – naglasio je gosp. Milas obrazlažući odluku.
Nakon provedenog Javnog natječaja za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2019., na koji je pristiglo ukupno 314 prijava, održane su tri sjednice Povjerenstva.
Po razmatranju svih zaprimljenih prijava, uvida u projektnu dokumentaciju i terenskog pregleda programa i projekata koji su ušli u uži izbor, Povjerenstvo je donijelo Zaključak o raspodjeli sredstava za financiranje programa i projekata:
– programima i projektima iz područja kulture -6.820.000,00 kn
– programima i projektima iz područja obrazovanja i znanosti -6.290.000,00 kn
– programima i projektima iz područja zdravstva -6.120.000,00 kn
– programima i projektima iz ostalih područja -6.570.000,00 kn
UKUPNO: 25.800.000,00 kn
Kriteriji kojima se Povjerenstvo vodilo prilikom donošenja Zaključka o raspodjeli sredstava za financiranje programa i projekata su:
– Financiranje većih, strateških i razvojnih projekata koji proizvode dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini
– Financiranje programa i projekata koji imaju potencijal za direktno ili indirektno otvaranje radnih mjesta
– Financiranje programa i projekata u partnerstvu s lokalnom zajednicom
– Financiranje programa i projekata koji ostvaruju viši interes i značaj za širu društvenu zajednicu
– Ravnomjerna zemljopisna raspoređenost financiranih projekata.
Donošenjem Odluke o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, Vlada Republike Hrvatske pružila bi i ovaj put važnu pomoć i potporu udrugama i ustanovama Hrvata u Bosni i Hercegovini te kroz njih osnažila i ohrabrila hrvatski narod u njegovom nastojanju za ostanak i razvoj te očuvanje nacionalnog identiteta.
Donosimo popis projekata po hercegovačkim gradovima i općinama:
-Modernizacija Odjela za radiologiju Doma zdravlja Mostar – Dom zdravlja Mostar – 500.000,00 kn
-Obnova i opremanje Radiotelevizije Herceg-Bosne d.o.o Mostar-Faza 2 – RTV Herceg-Bosne d.o.o Mostar 450.000,00 kn
-Opremanje interijera Kulturno-duhovnog centra Mostarsko-duvanjske biskupije – Mostarsko-duvanjska biskupija – 400.000,00 kn
-Renoviranje zgrade izdavačke kuće Crkve na kamenu – Crkva na kamenu – 120.000,00 kn
-Dovršetak župnog pastoralnog centra „Sv. Luka“ – Župa Sv. Luke Evanđelista Mostar – 100.000,00 kn
-Povratak Hrvata u povijesni grad Hercega Stjepana Kosače Blagaj – Župa Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna – 100.000,00 kn
-Mostarsko proljeće 2019. – XXI. dani Matice hrvatske Mostar – Matica hrvatska Mostar – 80.000,00 kn
-Projekt obnove Franjevačke knjižnice Mostar, Obnova rijetke knjige (Rara) u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu – Franjevačka knjižnica Mostar – 68.000,00 kn
-Nabavka polica za knjižnicu Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ u Mostaru – HKD Napredak Mostar – 60.000,00 kn
UKUPNO MOSTAR 1.878.000,00 kn
-Dječji park „Neum“ – Općina Neum – 140.000,00 kn
UKUPNO NEUM 140.000,00 kn
-Sanacija lokalnih cesta u Šuškovom naselju – Općina Čapljina – 450.000,00 kn
-Proširenje Caritasova doma za stare osobe s hospicijem u Čapljini – nastavak projekta – Caritas Biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan – 250.000,00 kn
-Zamjena inventara u Domu za stare i iznemogle osobe Domanovići – Dom za stare i iznemogle osobe Domanovići – 50.000,00 kn
UKUPNO ČAPLJINA 750.000,00 kn
-Izgradnja športske dvorane Osnovne škole Bijakovići i dogradnja škole (I. faza) Općina Čitluk – Općina Čitluk – 500.000,00 kn
-Poboljšanje laboratorijske dijagnostike Doma zdravlja Čitluk – renoviranje i opremanje prostorija laboratorija – Dom zdravlja Čitluk- -120.000,00 kn
-16. Didakovi dani – 2019. – HKUD „Didak“ Župa Gradnići – 50.000,00 kn
UKUPNO ČITLUK 670.000,00 kn
-Završetak izgradnje Kulturno-edukacijskog centara sa spomen obilježjem – Udruga 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola Prozor-Rama – 70.000,00 kn
-Revitalizacija neiskorištenih poljoprivrednih potencijala Općine Prozor Rama kao preduvjet održivog opstanka i povratka raseljenih Hrvata – Udruga za regionalni razvitak u Bosni i Hercegovini – 200.000,00 kn
UKUPNO PROZOR-RAMA 270.000,00 kn
-Nastavak izgradnje stambeno-poslovne zgrade s ciljem demografskog oporavka te razvoja općine Ravno – Općina Ravno – 650.000,00 kn
UKUPNO RAVNO 650.000,00 kn
-Rekonstrukcija Kulturnog centra Stolac II faza – Općina Stolac – 500.000,00 kn
UKUPNO STOLAC 500.000,00 kn
-Dovršenje građevinskih radova na Kulturno pastoralnom domu „Sv. Stjepana“ Gorica – Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići – 120.000,00 kn
-Adaptacija i uređenje crkve sv. Mihovila Drinovci – Župa sv. Mihovila Arkanđela Drinovci – 150.000,00 kn
UKUPNO GRUDE 270.000,00 kn
-Adaptacija objekta – Dom kulture Klobuk – Mjesna zajednica Klobuk – 120.000,00 kn
-Rekonstrukcija Doma Svetog Ante Humac Ljubuški – Franjevački samostan Sv. Ante Humac – Ljubuški – 400.000,00 kn
-Izgradnja sabirno-distributivnog centra – Općina Ljubuški – 500.000,00 kn
-Potpora revitalizaciji poljoprivredne proizvodnje – Preduvjet za održivi opstanak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini – Poljoprivredna zadruga Teskera p.o. Ljubuški – 500.000,00 kn
UKUPNO LJUBUŠKI 1.520.000,00 kn
-Građevinsko – zanatski radovi u novoj Osnovnoj školi fra Petar Bakula – Završna faza – Općinsko vijeće općine Posušje – 1.100.000,00 kn
UKUPNO POSUŠJE 1.100.000,00 kn
-20. Mediteran Film Festival – Kino video klub Amater- -65.000,00 kn
-Izgradnja Kulturno športskog doma Jare – Grad Široki Brijeg- -500.000,00 kn
-West Herzegowina Fest No.17. – Hrvatska glazbena unija u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 40.000,00 kn
-Građevinsko – zanatski radovi prilagodbe i obnove radnih prostorija – Dom za djecu ometenu u tjelesnom ili psihičkom razvoju “Marija – naša nada” – 75.000,00 kn
-Rekonstrukcija i opremanje prostorija centra za socijalni rad Grad Široki Brijeg – 100.000,00 kn
UKUPNO ŠIROKI BRIJEG 780.000,00 kn
-Rekonstrukcija Hrvatskog doma „Stjepan Radić“ u Šujici – Općina Tomislavgrad, Općinski Načelnik – 400.000,00 kn
-Izgradnja Dječjeg vrtića-II faza u Tomislavgradu – Općina Tomislavgrad, Općinski Načelnik – 500.000,00 kn
-Osnivanje centra za očuvanje autohtonih pasmina domaćih životinja – „FARMA SMILJANIĆ“ d.o.o. Tomislavgrad – 200.000,00 kn
UKUPNO TOMISLAVGRAD 1.100.000,00 kn
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić očekuje da će u naredna tri mjeseca prosječna plata u Srbiji biti između 500 i 510 eura, i ističe da će do kraja godine i plate i mirovine biti veće.
Vučić kaže kako je Srbija po visini prosječne plate pretekla Bugarsku, članicu Europske unije i da je po nekim parametrima bolja i od Hrvatske, ali da će Srbija “ako se bude vrijedno i marljivo radilo” dostići standard Hrvatske za 15 godina.
Po njegovim riječima, Srbija je uvjerljivo prva u regiji po broju stranih investicija, a javni dug je, podsjetio je, značajno smanjen. “Do kraja godine bit će veće i plate i mirovine” rekao je Vučić za TV Pink i naveo da već četvrtu godinu Srbija ima suficit u budžetu, a pritom se vraćaju svi stari dugovi.
Ljubitelji filma i dobre glazbe uživali su u nezaboravnom glazbeno-scenskom i multimedijalnom spektaklu na prekrasnoj lokaciji ispred zgrade Općine Posušje.
Na pozornici redom su se izvodile filmske teme i soundtrackovi na različitim instrumentima i aranžmanima.
Koncertu je prethodilo spuštanje iz zraka Ivana Ramljaka na binu, te izlazak ostalih članova benda na crveni tepih u maniri najvećih glazbenih zvijezda nakon čega je Kućni Bend otvorio koncert izvedbom Mission Impossible.
Uz njihovu pratnju Jure i Iva su otpjevali “Time of my life”, poznati singl iz filma “Dirty Dancing”. Zatim su uslijedile glazbene suradnje sa solisticom Brigitom Baćak s kojom su izveli “The Lonely shepard”, Ivom Jukić – “Puštam sve” iz “Frozen”, Juricu Tolo pratili su kroz “Perfect day”, a svoj nastup s u završili izvedbom “Game of thrones”.
Posebno zanimljiv i upečatljiv nastup imali su Žulji, njih četvero s “Pretty woman”, te Petrovići koji su izveli “El condor pasa”. Nastupili su studenti Glazbene akademije u Mostaru koji su na sebi svojstven način dočarali temu iz Harry Pottera. Koncert je plesom obogatila Mašina plesna akademija čiji su članovi otplesali na “Pirate s Kariba” i “Footloose”.
Nastupili su još Mirta Pekas i Karla Jukić koje su izvele “Titanic”, odnosno “Vatrene kočije”. Petar Grubišić je otpjevao “Jesen stiže Dunjo moja” iz filma “Duga mračna noć”. Ina Čamber i Mate Slišković na klaviru i violini odsvirali su “Braveheart for the love of a princess”, Rock akademija “Billie Jean”, Ivan Petrović i Gabrijel Miličević – “Elcancion del mariachi”, Jelena Bakula – Pianist, “Nocturno no…”, Maša Žulj i Mirko Ramljak – “Shalow” te Trio Penava – “Ring of fire”.
Na kraju koncerta, nakon što su se organizatori zahvalili svima onima koji su na bilo koji način pomogli u njegovoj organizaciji, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac iz Širokog Brijega, Goran Bogdan se u ime publike zahvalio organizatorima na predivnoj večeri, prenosi Posusje.net.
Koncert se mogao uživo pratiti putem radiovalova radiopostaje Posušje, a održao se u sklopu manifestacije “Posuško lito”.
Studentski centar Sveučilišta u Mostaru objavio je rang listu studenata viših godina koji su se prijavili za smještaj za akademsku 2019./2020. godinu.
U Studentski centar u smještaj prima se prvih 260 studenata s rang liste koju možete pogledati na sljedećoj poveznici.
Broje se sati do početka utakmice HŠK Zrinjski-FC Utrecht, a Plemićima stiže potpora sa svih strana. Sreću HŠK Zrinjski poželjeli su i legendarni Vatreni nogometaši Hrvatske Danijel Subašić i Dejan Lovren.
Neka traje
U jednom od mostarskih kafića društvo je povelo priču o nekom njihovom poznaniku i njegovom učešću u ratu.
U priču se uključio i Vlaja riječima:
Kakav on? Akcija u Podveležju njega niđe. Akcija na Humu on na Širokom. Tako je i danas akcija u Konzumu, a on u Mercatoru.
Nogometaši Bayerna na penale su izgubili finale Audi Cupa od Tottenhama, a u toj utakmici minutažu je dobio i jedan mladi hrvatski nogometaš. Naime, Ivan Mihaljević, 18-godišnji mladić, dobio je posljednjih 14 minuta dvoboja umjesto Kingsleyja Comana.
Mihaljević je rođen 7. srpnja 2001. u Münchenu, a njegovi su roditelji bosanskohercegovački Hrvati koji su se u bavarsku prijestolnicu doselili iz Livna. Slična priča kao i ona Nike Kovača, čiji su se roditelji iz istog kraja odselili u Berlin, piše Gol.hr.
3 u 1: Stoper, lijevi bek i zadnji vezni
Po vokaciji Mihaljević je stoper, ali zapravo je riječ o polivalentnom defenzivcu, igraču koji može podjednako dobro odigrati i kao lijevi bek i kao zadnji vezni.
Ima finu lijevu nogu, krasi ga odlična tehnika za njegovu visinu (191 cm) i jedan je od najvećih talenata u Bayernovu omladinskom pogonu.
Zanimljivo, u Bayern je stigao prošlog ljeta, nakon što su Bavarci ga zamijetili još dok je igrao za kadete Unterhachinga.
Niko Kovač dao mu je priliku da okusi seniorski nogomet odmah po dolasku u Bayern, a u sličnom je tonu nastavio i na ovoljetnim pripremnim utakmicama. Kad god Kovač rotira, za Mihaljevića se pronađe poneka minuta, čisto kako bi mu pokazali da na njega ozbiljno računaju.
Dvaput nastupio za U-19 Hrvatsku
Budući da Bayern trenutačno ima velikih problema s kvantitetom igračkog kadra, Kovač je Mihaljevića priključio prvoj momčadi, a ovisno o tome kakva će biti situacija s (ne)dovođenjem igrača i ozljedama, moguće da Ivan dobije priliku i u kompetitivnijim utakmicama.
Nama je najzanimljivije to da se Mihaljević odredio po pitanju reprezentativne karijere i igrat će za – Hrvatsku. Iako je rođenjem u Njemačkoj automatski stekao i njemačko državljanstvo, a s obzirom na to da su mu roditelji iz BiH može igrati i za Bosnu i Hercegovinu, za njega dileme nije bilo i odlučio je jednog dana nastupati za Vatrene.
Zasad je dvaput zaigrao za U-19 reprezentaciju Hrvatske, ali tko zna, možda ga vrlo brzo vidimo i u A reprezentaciji…
Splitska policija traga za muškarcem koji je u srijedu odgurnuo i udario 20-godišnju Norvežanku kako bi prije nje ušao u taksi, pri čemu joj je slomio nos.
U policiji danas kažu kako se incident dogodio jučer rano ujutro kada je 20-godišnja Norvežanka pokušala ući u taksi vozilo. Tada ju je nepoznati muškarac odgurnuo i udario te ušao u taksi prije nje.
Napadnuta djevojka zatražila je liječničku pomoć te joj je utvrđena teška tjelesna ozljeda u vidu frakture nosa. Policija traga za počiniteljem, prenosi Hina.
Meteorolozi za sutra najavljuju snažno nevrijeme u Bosni i Hercegovini, posebno u njenim sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima.
U petak će biti pretežno sunčano uz postupno naoblačenje sa zapada tijekom dana. Poslijepodne i u večernjim satima u većem dijelu Bosne i Hercegovine sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Na sjeveru i sjeveroistoku Bosne lokalno je moguće jače grmljavinsko nevrijeme praćeno obilnijim padalinama i jakim udarima vjetra. Vjetar slab do umjeren u Bosni sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini uglavnom jugozapadni.
Jutarnje temperature od 15 do 21, na jugu od 19 do 24, a dnevne od 27 do 32, na jugu do 34 °C, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma gospodarskim subjektima na području Hercegovine prebacit će 748.531 maraka, objavljeno je u srijedu na stranicama ministarstva.
Sredstva se daju kao ”transferi drugim razinama vlasti i fondovima – Transfer za razvoj turizma u Federaciji BiH”.
Najveći iznos u svim transferima ide MJV d.o.o., Međugorje za ”unapređenje turističke i ugostiteljske infrastrukture hotela villa Regina u cilju povećanja konkurentnosti u sektoru turizma”. Toj firmi bit će prebačeno 48.500 maraka.
Proširuju se kapaciteti
Tvrtka Grace Travel d.o.o., Međugorje za ”poboljšanje kavalitete usluga hotela Grace i promociju turističkog proizvoda Međugorije” dobit će 33.256 KM, a Agencija za lokalni razvoj d.o.o. Prozor Rama će za ”jačanje turističke prepoznatljivosti Prozor Rame” dobiti 9.250 maraka.
Sport Centar d.o.o. Međugorje će 36.500 KM dobiti za ”rekonstrukciju i dogradnju postojećeg turističkog naselja bungalovima”.
Multimedijalna dvorana tvrtke Kompas Međugorije d.d., Međugorje bit će podržana sa 33.500 KM, JP Parkovi d.o.o., Ljubuški za ”Ljubuški Outdoor Festival” sa 27.150 KM. Jaffa komerc d.o.o., Mostar za ”Enjoy Jaffa trails – dozivi jaffa staze” dobiti 28.500 maraka, dok će Nur& NS d.o.o., Mostar dobiti 19.600 KM za ”Cant u cant festival kantautorske glazbe”.
Sevdah i wellness
”Za uređenje i opremanje konferencijske dvorane u hotelu Lavanda u Međugoriju”, hotel će od ministarstva dobiti 37.500 KM, a AG Međugorije d.o.o., za ”ulaganje u proširenje i infrastrukturu u cilju razvoja turizma u Međugorju” 40.000.
UTP Čvrsnica dd, Konjic će za ”promociju zabavno glazbenog događaja večeri sevdaha te uređenje i opremanje spa i wellness centra” dobiti 32.500 maraka poticaja, a SKI Ivan d.o.o., Kupres će za ”staze – uređenje infrastrukture skijališta na padinama Stožera i izgradnje biciklističke staze i adrenalinske staze te povećanje kapaciteta poduzeća SKI IVAN” dobiti 11.088 KM. JP Park prirode Hutovo Blato d.o.o. Čapljina će za ”brdsku pješačko-planinarsku stazu u parku prirode Hutovo Blato” biti podržano sa 27.440 KM, u istom gradu će tvrtka Bonic Tours d.o.o. Čapljina dobiti novac za ”brendiranje odmarališta Hercegovka uz rijeku Trebižat BiH je atrakcija cijele godine” vrijednosti 18.700 maraka.
”Promocija Hercegovačkih vina žilavke i blatine enogastro festivala – Blaž” dobit će 30.000 KM firma Trading-consulting Service d.o.o. Čitluk. Bradeo d.o.o. Mostar bit će podržan sa 34.200 maraka za ”Summer e-Motion Stage 2019”.
Privredno društvo Konjic Travel d.o.o. će za ”postavljanje info panela, putokaza, markiranje kanjoning rute i postavljanje oznaka razine vode u kanjonu rijeke Raketnice” biti ‘pogurano’ za 10.330 KM. JU Radimlja Stolac će za ”uređivanje biciklisticke staze ‘Otkrivanje tajne’ Boljuni” dobit će 10.920 maraka.
Brendiranja i doživljaji
MBM d.o.o. Posušje za ”Astorija Gastrofest” dobiva 17.584 KM, a My Mega d.o.o. Blagaj podršku za ”Gastro festival Blagaj” u iznosu 17.248 maraka. ”Proširenje kapaciteta i promocija turističkog proizvoda hotela baština Villa Fortuna i depadans Ville Fortuna” bit će ‘pogurano’ sa 31.265 KM. OLD WOOD Kupres d.o.o., Mostar, za ”uređenje sportsko rekreativnih terena i promociju programa Udahni Kupres” 26.768 marka.
Na Kupresu će Stožer Vrana d.o.o. dobiti 18.900 KM za ”organizaciju i promociju događaja Doživi Stožer planinu”, a ”Etno Gastro Kutak” tvrtke MM d.o.o. Mostar 41.282 KM.
Hercegovačko selo d.o.o. Čitluk za ”brendiranje lokacije kušaonice Hrecegovačko selo i cilju povećanja konkurentnosti u sektoru turizma” dobiva 15.000 maraka, a Hotel Brotnjo d.o.o. Čitluk će za ”unapređenje turističke i ugostiteljske infrastrukture hotela Brotnjo u cilju povećanja konkurentnosti u sektoru turizma” bit podržano sa 40.000.
Jaklić B&B d.o.o. Prozor-Rama će dobiti 38.000 KM za ”brendiranje pojedinih mjesta, događaj i proizvoda u svrhu stvaranja novog turističkog proizvoda na lokalitetu Prozor – Rama, očuvanje tradicijskih vrijednosti” te Herba Vita d.o.o. Čitluk za ”brendiranje domaćeg proizvoda med u cilju povećanja konkurentnosti u sektoru turizma” 13.550 maraka.
U Dubrovniku, na Pilama, sinoć je došlo do fizičkog sukoba između petorice mladića.
Kako je za Index.hr potvrdila policija, došlo je do sukoba između trojice iz Dubrovnika, te dvojice mladića iz Slavonskog Broda.
Indexov čitatelj tvrdi da su trojica brutalno napala sezonce, koji su, nakon svega, bili prekriveni krvlju.
Jedan od dvojice navodno je plakao i molio za pomoć, imao je rasječeno čelo. Drugome je bila razrezana ruka. Tvrdi i da je bilo mnogo svjedoka.
Iz policije su na sve rekli samo kako istraga traje te da je došlo do sukoba.
Vlada FBiH konačno je jučer na sjednici u Mostaru utvrdila mišljenje kojim su izjednačena prava za umirovljenje državnih policajaca sa pravima njihovih kolega na nivou Federacije i županija, piše Dnevni avaz.
Četiri godine agonije
Iako su skoro četiri godine tražili da se riješi ovaj diskriminatorni odnos, Vlada je tek jučer uvažila brojne apele da im se pomogne.
Iz Sindikata su jučer kazali da su državni policajci, zahvaljujući Fahrudinu Radončiću, bivšem ministru sigurnosti, ipak dobili više mirovine, jer je jedini on ispunio svoje obećanje.
Ranije su državni policajci imali i do 600 maraka niže mirovine u odnosu na policijske službenike u pojedinim županijama.
Prema novoj odluci Vlade FBiH, državni policajci sada će, kako se doznaje, kad im se obračuna mirovina, dobivati nepunih 68 posto svoje plaće, dok su, prema starom obračunu, primali 40 posto.
To znači da će sada, prema novom obračunu, na 2.400 maraka plaće primati 1.500 maraka mirovine. Ranije su na ovaj iznos plaće primali 930 maraka mirovine. Razlika je sada u skoro 570 maraka, zavisno od čina u kojem se policajac umirovljavaju.
Uostalom, državni policajac zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Graničnoj policiji ili Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, na 1.000 maraka plaće primat će 670 maraka mirovine.
Ranija primanja
Ranije je policajac Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanske županije u činu mlađeg inspektora sa 1.400 KM plaće prilikom umirovljenja dobivao 990 KM mirovine, a granični službenik sa 1.000 maraka više plaće 930 mirovine.
No, kad su u pitanju plaće, tu je odnos još nepromijenjen. Tako policajac Federalne uprave policije (FUP) ima za 500 maraka veću plaću od pripadnika, recimo, SIPA-e, a županijski policajci imaju 300 maraka više.
500 maraka više plaće imaju FUP-ovci
300 maraka više plaće imaju MUP-ovci
Poznati hrvatski odvjetnik Luka Mišetić oglasio se na Twitteru povodom brojnih reakcija na izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović temeljenu na Fake News tijekom njenog boravka u Izraelu.
Naime, novinarka Jerusalem Posta napisala je u svom članku kako joj je Grabar-Kitarović izjavila da u BiH vladaju ljudi koji su pod utjecajem “militatnog islamizma”.
Dan kasnije Grabar-Kitarović je opovrgnula te navode, a potom je i sporni dio teksta u ovom izraelskom listu korigiriran čime je potvrđeno da ta izjava nije bila vjerodostojna.
Brojne reakcije i napadi stigli su na Grabar-Kitarović kako iz Sarajeva tako i iz Hrvatske.
Svoj stav o tome iznio je i poznati hrvatski odvjetnik, inače branitelj Ante Gotovine u Haagu, Luka Mišetić.
Najprije je u jednom postu na Twiteru upitao hoće li oni koji su napadali Grabar-Kitarović sada osuditi Željka Komšića zbog pogoršanja odnosa dviju zemalja i uvrjedljivih izjava utemeljenih na Fake news.
Hoce li će svi oni koji su u posljednja 24 sata napadali Kolindu Grabar Kitarovic na temelju Fake News sada osuđivati "hrvatskog" člana Predsjedništva BiH Komšića zbog pogoršanja odnosa RH i BiH davanjem uvredljivih izjava temeljenim na Fake News? https://t.co/gAKLUDQjeD
— Luka Misetic (@MiseticLaw) July 31, 2019
A potom se osvrnuo i na vrlo uvrjedljivu izjavu kolumnista rječkog Novog lista koji je predsjednicu RH nazvao “lažljivim ljudskim šljamom”.
Jerusalem Post objavi članak koji lažno optužuje KG Kitarović.Onda kolumnist Novog lista opisuje predsjednicu kao, ni više ni manje, „lažljivog ljudskog šljama“ i odbija se ispričati kada JP povuče svoju lažnu optužbu. I onda se novinari cude zašto im javnost ne vjeruje. https://t.co/SErxPG7d2E
— Luka Misetic (@MiseticLaw) August 1, 2019
Temeljem plana rada policijski službenici su provodeći Županijsku akciju pod nazivom “Migrant” u cilju suzbijanja trgovine ljudima i ilegalnih migracija na području ŽZH, uočili su 4 strana državljanina “migranata” državljanina Alžira.
Oni su nakon konzultacija sa djelatnicima Terenskog ureda za strance Ljubuški upućeni u prihvatni centar za azilante.
NK GOŠK svladao je NK Široki s 2:1 u prijateljskoj utakmici odigranoj u kampu “Musa-Karačić”. Trener Denis Ćorić odlučio je u ovoj utakmici dati priliku igračima s manjom minutažom i koji nisu nastupili u Tuzli, a zanimljivo prigodu je dobilo je nekoliko juniora, te Malijac Gbakle koji se nalazi na probi u Širokom Brijegu.
Široki Brijeg je poveo u 12. minuti preko Josipa Barišića koji je pogodio nakon ubačaja Zvonimira Vukoje iz kornera s desne strane. U 17. minuta utakmice, GOŠK dolazi do izjednačenja. Anes Mašić je pobjegao obrani, zaobišao vratara i pogodio za poravnanje.
Pobjedu gostima donio je Vedin Kulović u 84. minuti utakmice.
NK Široki Brijeg: Miškić (od 70. Pehar), Marušić, Hrkać (od 75. Martić), Barišić, Vištica, Mašić (od 70. Lasić), B. Vukoja (od 46. Stanić), Z. Vukoja (od 60. Sesar), Gbakle, Jurilj (od 46. Franjić), Jurić (od 75. Lukić). Trener: Denis Ćorić
NK GOŠK: Lukač, Ereiz, Mešanović, Islamagić, Hodžurda, Savić, Šunjić, Pavičević, Aletić, Mašić, Jusufbašić (još su igrali: Rizvanović, Kožul, Hukara, Mustafić). Trener: Nenad Gagro
U današnje vrijeme kada su TV komentatori uglavnom nastrojeni navijački i kada su rijetko objektivni Mladen Stojanović je pravo osvježenje u medisjkom prostoru.
Podsjećamo Mladen je prenosio prvu utakmicu kvalifikacija Europske lige FC Utrecht-HŠK Zrinjski i svojim komentarima ušao je u srca navijača Zrinjskog.
Nije prošlo mnogo Zrinjski je Mladena pozvao da bude gost u Mostaru što je ovaj s radošću i prihvatio, i evo ga u Mostaru mu se na svakom koraku izrazuje dobrodošlica.
Mladena je ugostio i jedan od najvećih navijača Zrinjskog popularni Ćalta.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik rekao je da će Republika Srpska, ukoliko prilikom formiranja vlasti na razini BiH budu zaobiđeni njeni izborni pobjednici, odlukama Narodne skupštine Republike Srpske ponovo uspostaviti prvobitni daytonski sustav i uređenje BiH.
Dodik je sinoć precizirao da to znači da će prekinuti sustav neizravnog oporezivanja, ukinuti nadležnost nelegalnih i nefunkcionalnih Tužiteljstva i Agencije za istrage i zaštitu BiH na teritoriju Republike Srpske, te poništiti sve nametnute odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice.
“To je prvo što ćemo učiniti ako netko želi da se igra i da izabere SDS-ovog lidera Mirka Šarovića za predsjedavajućeg Vijeća ministara. Neka nam daju dovoljan razlog da to uradimo, a dovoljno je ovo što hoće da urade uz pomoć opozicije u Srpskoj”, istaknuo je Dodik.
Dodik je za RTRS rekao da nitko ”ne može da naredi zastupnicima SNSD-a i srpske koalicije u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH šta da rade”, jer to nije prihvatljivo ni u američkom Kongresu.
“To vrijeme je prošlo i to moraju da razumiju. Ili će se dogovarati sa relevantnim i legitimnim predstavnicima Srba u BiH koji dolaze iz Srpske ili će imati to što traže i što sam spomenuo”, kaže Dodik, prenosi N1.
FaceApp je postala popularna aplikacija jer omogućava korisnicima da vide kako će izgledati u starosti. Ispostavilo se da ukoliko želite koristiti ovaj zabavan program morate da dopustiti pristup svojim osobnim podacima za koje on ima pravo korištenja.
“Ukoliko obrišete program, to jednostavno znači da ga ne možete koristiti, a ne i da ste zaštitili svoje privatne podatke”, izjavila je za CNN Džen King, direktorica Centra za privatnost korisnika Pravnog fakulteta Stenfordskog univerziteta.
Ona je dodala da kompanija ne zna da ste obrisali aplikaciju i samim tim nije upozorena da treba obrisati vaše podatke, javlja N1.
Pojedine kompanije, među kojima je i FaceApp, dozvoljavaju korisnicima da pošalju zahtjev za brisanjem njihovih informacija iz baze podataka. Ali, ostaje nejasno koliko je potrebno tehničkoj službi da registrira vaš zahtjev.
Primjera radi, Facebook navodi da je neophodno devedeset dana da sustav registrira i prestane koristiti vaše podatke. On zapravo ne posjeduje vaš materijal (slike, snimke itd.) ali ima pravo neograničeno ih koristiti. Nadležne vlasti propisuju obaveze kompanije vezane za zaštitu podataka korisnika.
Zakonske regulative Europske unije donesene u svibnju 2018. značajno su pooštrile kriterije zaštite privatnih podataka. Odvjetnica Melisa Breke konstatira da je politika privatnosti podataka FaceApp-a uopćena, što ostavlja dodatni prostor za bojazan.
Čak i kada podnesete zahtjev za brisanjem podataka često kompanija zapravo nije tehnički u stanju ukloniti ih.
Najljepša plaža na svijetu je Zlatni rat. Tako tvrdi svjetska turistička platforma Big 7 Travel koja je na vrh popisa 50 najljepših plaža stavila onu u Bolu na Braču.
Ovaj zlatni rog najspektakularnija je od svih hrvatskih plaža. Tako lijepom i jedinstvenom ne čini je samo njen oblik, ova šljunčana plaža okružena je kristalno čistim morem koje se mijenja od tirkizno plave do tamnoplave u samo 10 ili 20 metara.
Desetljećima stari borovi pružaju hladovinu, ali ovdje nećete htjeti izaći iz vode. Očito je zašto je ovo najbolja plaža u 2019., pišu o hrvatskoj plaži.
No Bol nije jedina plaža na ovom popisu. Na 32. mjestu je zaljev Jagodna na Hvaru. Hvar ima puno plaža koje su kao sa slika, no ova predivna plaža njegov je vrhunac. Smještena je između mjesta Sveta Nedjelja i Ivan Dolac, a karakteriziraju je kamenčići, kristalno čista voda i gusta borova šuma, pišu.
Deset najljepših plaža svijeta prema ovom popisu su:
Zlatni rat, Bol, Brač Whitehaven Beach – Whitsunday Islands, Australjia Fig Tree Bay – Protaras, Cipar Grace Bay – otočje Turks and Caicos Secret Lagoon – El Nido, Palawan, Filipini Reynisfjara Beach – Vík í Mýrdal, Island Source d’Argent – Sejšeli Playa Ruinas – Quintana Roo, Meksiko Kanuhura Maldives – Lhaviyani Atoll, Maldivi Pig Beach – Bahami Big 7 Travel vijest o najljepšim plažama podijelio je na Twitteru, gdje imaju 361 tisuću pratitelja.
Na Instagramu ih prati 435 tisuća ljudi.
Zračne luke u zemljama bivše Jugoslavije nude manje veze putnicima, i izravnih i neizravnih, u usporedbi sa sasvojim europskim konkurentima. Prema podacima iz izvješća Međunarodnog zračnog vijeća (ACI), najslabiju zrakoplovnu povezanost na kontinentu, od 43 države, ima Bosna i Hercegovina, a slijedi je Makedonija.
Srbija je druga na popisu od zemalja bivše Jugoslavije, na 28. mjestu u Europi, dok je Hrvatska ispred nje na 22. mjestu, objavio je portal exyuavioation.
Iako BiH ima najlošiju izravnu povezanost, ispred je u odnosu na Makedoniju u pogledu neizravne povezanosti i kao čvorište, pokazala je studija ACI-a. Makedonija je rangirana na 40. mjestu.
U proteklom desetljeću doživjela je značajan rast broja putnika, međutim, dominacija Wizz Aira i to što primarno opslužuje sekundarne zračne luke utjecalo je na plasman te zemlje.
Španjolska ima najvišu razinu povezanosti zračnih luka u Europi, a za njom slijede Njemačka, Britanija, Francuska pa Turska, prenosi Faktor.
Naučena sam da u svakom pismenom obraćanju osobi koji ne poznajem počinjem sa “Poštovani”
Nažalost, apsolutno bi bilo neprimjereno obratiti se Vama Bakire Hadžiomeroviću na taj način. Čak nisam u mogućnosti upotrijebiti riječ “Gospodine” jer bi i to bilo previše s obzirom kakav rječnik koristite. On je sve, samo najmanje gospodski.
Kao prvo nisam obožavateljica aktualne Hrvatske predsjednice Kolinde G.K.
Međutim, javno psovati majku jednoj ženi ili bilo komu i pri tom još rabiti pogrdne riječi poput “ustaška kobila” – je nedopustivo.
Napominjući da je ona još uvijek predsjednica jedne države i predstavnica jednog naroda.
Znate to Vam je ona mala susjedna država koja je u ratu prihvatila i otvorila svoja vrata Vašem narodu.
To je ona ista država Hrvatska koju najviše vrijeđaju oni “umjetnici” koji su molili i dobili državljanstvo te iste države.
Tragično je da je ono zbog čega ste izvrijeđali Hrvatsku predsjednicu- naknadno obznanjeno kao neistina, a da ni nakon toga niste napisali ispriku.
Rječnik koji ste koristili ne dolikuje ni “uličnom obračunu primitivaca”, a kamo li javnoj osobi.
Svakako to ponajprije govori o Vama i Vašem odgoju, a ne o onom komu ste uputili te pogrdne riječi.
Žalosti da niste Vi jedini koji se “hvata” svako malo “ustaša i ustaštva” i vrijeđanja hrvatskoga naroda, kako na tlu Hrvatske, a još izražajnije i češće na tlu Bosne i Hercegovine.
No ,morat ćete prihvatiti, ma koliko god Vam to bilo teško i poražavajuće da na ovom tlu četrnaest stoljeća žive Hrvati i da će živjeti i dalje bez obzira na pritiske i ugnjetavanja na svim nivoima.
Za kraj mog obraćanja Vama,p a tako i par Vaših kolega koji su jučer istim riječima “počastili” Hrvate i Kolindu G.K da ipak ne bi bilo na odmet da proučite povijest i educirate se o “Handžar diviziji”.
Možda Vam je upravo zbog tog riječ “ustaša” bliska?
Daniela Škegro/HERCEGOVINA.in
Jabuka na dan, doktor iz kuće van. A što s dvije jabuke? Sigurno su zdravije od čokoladice. Ali četiri jabuke dnevno? Može li previše voća biti nezdravo? Itekako može, odgovara njemački liječnik Carsten Lekutat. Voće sadrži fruktozu, zato i jest tako ukusno i slatko, piše Zadovoljna.hr.
Fruktoza je na koncu konca ipak šećer, sa svim problemima koji iz previše šećera proizlaze, kaže. Jedna jabuka dnevno čini vas zdravima, a tri često rezultiraju masnom jetrom, objašnjava. Kada jetra postane masna, većina pretpostavlja da je to zbog alkohola.
Ustvari, kaže Lekutat, u 20 do 30 posto slučajeva to nema veze s alkoholom, nego je posljedica previše fruktoze. Bio bih sretan kada bi mnogo mojih pacijenata jelo više voća jer ga općenito ljudi jedu premalo. No vrijedi razmisliti koju vrstu voća jedemo i koju količinu jer nije sve voće jednako bogato šećerom, poručuje Lekutat.
Banane, jabuke, šljive imaju mnogo više šećera od naranča ili šumskog voća, objašnjava nutricionistica Antje Gahl. Ona preporučuje pet porcija voća i povrća na dan.
Povrće pritom ima prioritet. Primjerice, dva komada voća, tri povrća. Nije nevažno ni kako se voće konzumira. Ove informacije svakako su korisne, naročito u ljetnim mjesecima kada konzumiramo više voća.
Predsjednica bh. entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović rekla je da neformiranje vlasti na razini Bosne i Hercegovine predstavlja namjernu blokadu, što je nepotrebna situacija za Republiku Srpsku koja ne želi biti dio ambijenta u kojem se ne može ništa produktivno uraditi. Cvijanović je rekla da SDA voli stalno blokirati, uvjetovati i izmišljati uvjete koji nisu uvjeti, javlja Srna.
“Što god pokušate uraditi – naiđete na milijun prepreka, kada god želite riješiti neko praktično pitanje – nemate sugovornike, kada god želite neku svoju potrebu – histerično Sarajevo napravi prvorazrednu političku problematiku. To je ambijent u kojem je teško funkcionirati”, rekla je Cvijanović.
Ona je poručila da je stabilan sustav u entitetu koji ima stabilan proračun i izvršava oveze prema svojim građanima, a njezine institucije znaju što rade.
Cvijanović je rekla da neformiranje vlasti na razini BiH predstavlja namjernu blokadu jer NATO nije stvarni uvjet nego izmišljena tema. Ona je navela da je mnogim strancima danas jasno da to nisu nikakvi uvjeti i stvarna opredjeljenja kada je riječ o NATO-u.
“NATO nije stvarni uvjet, nego izmišljena priča i tema da bi se moglo dovoljno dugo odugovlačiti s uspostavljanjem institucija i provođenjem izbornih rezultata. Zadovoljna sam u svemu tome što u Republici Srpskoj vlada apsolutni red, jer imamo uspostavljene institucije i odmah smo proveli izbornu volju građana”, dodala je Cvijanović.
Ona je podsjetila da je Vlada RS-a formirana još pred kraj prošle godine, da je usvojila proračun i sve ostale strateške dokumente.
“FBiH još nema novu vladu, na razini Vijeća ministara Bosne i Hercegovine još nemamo nikakva prava kretanja. Zarobljenici smo raznih situacija, a prvo te da SDA voli stalno blokirati, uvjetovati i izmišljati uvjete koji nisu uvjeti”, rekla je Cvijanović.
Ona je navela da je ovaj bh. entitet zarobljenik dok čeka sve njihove izbore i reizbore i određene stvari u njihovim političkim grupacijama, dok sačeka da “riješe svoje odnose u FBiH u kojoj uvijek postoji neki nered”.
Otvaranje jubilarnog 30. međunarodnog festivala mladih Međugorje održat će se u četvrtak, 1. kolovoza, u Međugorju s početkom u 19 sati, kada će Papin vikar Rimske biskupije, kardinal Angelo De Donatis predvoditi svetu misu.
Mladifest svake godine posjete deseci tisuća ljudi iz cijeloga svijeta, a ove godine održava se pod geslom “Idi za mnom” do utorka, 6. kolovoza, kada će misu svečanog zatvaranja predvoditi predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, nadbiskup Rino Fisichella, priopćili su organizatori.
U povodu ove manifestacije održat će se i konferencija za medije u četvrtak, 1. kolovoza, u prostorijama Radiopostaje Mir Međugorje, s početkom u 17 sati. Na konferenciji će govoriti međugorski župnik fra Marinko Šakota i apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, nadbiskup Henryk Hoser, stoji u priopćenju.
U odnosu na prethodne dvije godine situacija s uzgojem i prodajom malina ove godine je dosta bolja. Razlog je viša cijena, ali nju prati smanjenje broja malinjaka za blizu 60 posto.
Prethodne dvije godine za malinare su bile katastrofalne. Velike količine malina su propale jer nije imao tko da ih kupi, a i otkupljivači su davali cijenu od 1,20 do 1,50 KM. Ove godine cijena je porasla i iznosi 2,50-2,60 KM. Problem je sada što nema tko da ih bere, piše Klix.ba.
“Ne mogu se pronaći berači ni za dnevnice od 40-50 KM uz hranu i piće. Ljudi su iselili i otišli raditi u inozemstvo. Nestalo nam je radne snage”, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Malinari se, kako kaže, snalaze kako znaju i umiju. U pomoć priskaču članovi obitelji, rodbina i prijatelji samo kako proizvod ne bi propao. Ipak, većina ih je odustala nakon dvije loše godine.
“Generalno je situacija bolja, ali su ljudi uništili 50-60 posto malinjaka i prebacili se na drugu proizvodnju. Više im se nije isplatilo i bili su u minusu”, kazao je Bićo.
Ističe da je situacija u poljoprivredi, kako je to već godinama poznato, izuzetno teška, jer nema kapitalnih ulaganja. Poticaji su kasnili i sada se pokušava uraditi ono što se može.
Za razliku od drugih zemalja gdje poticaji podrazumijevaju unapređenje proizvodnje (bolja infrastruktura, povećanje hektara zasađenosti maline ili drugog povrća/voća), u BiH poticaji služe kao spas. Razloga je više, a i oni su od ranije poznati.
“Nismo konkurentni i ovo tko bi radio uloži novac i nema kome predati. Kilogram rajčice, primjerice, iznosi marku u proizvodnji, a trebali smo ga prodati za 60 feninga po kilogramu. U startu smo u gubitku 40 feninga. Zbog toga mnogi odustaju. Sada ide borba da se više novca izdvoji za poljoprivredu iduće godine. Ljudi poticaje koriste da vrate barem nešto novca i barem budu na nuli. Otkupne cijene su kod nas katastrofalne”, rekao je Bićo.
Malinari u BiH su i prošle godine bili u problemima. Tada je otkupna cijena također pala, a mnogi su predviđali propast oko 1.000 tona ovog jagodičastog voća koji je nekada bio sinonim za dobru zaradu. Ogorčenje je bilo toliko da su pojedini poljoprivrednici namjerno uništavali zrele plodove.
Generacija konjičkih maturanata koja je završila Gimnaziju u školskoj 1973./1974. godini obilježila je 45 godina mature. Njih dvadesetak se okupilo u Konjicu, a pojedini su doputovali iz nekoliko bh. gradova, ali i iz Hrvatske i Crne Gore. Za obilježavanje godišnjice mature zadužen je bio Vahid Alibegović, koji i danas živi i radi u Konjicu.
– Lijepo se vratiti u đačke dane i evocirati uspomene na taj period života. Bili smo jedna od uspješnijih generacije konjičke Gimnazije, jer smo većinom završili fakultete i danas imamo uspješne poslove – kazao je Alibegović.
Uloga profesora
Godišnjici mature prisustvovao je i prim. dr. Jovo Vasiljević. Posljednjih 45 godina živi i radi u Jablanici i, kako kaže, ponosan je na svoju generaciju.
– Naša generacija je bila jedna od najuspješnijih, a za to su zaslužni naši profesori koji su visoko držali rejting konjičke Gimnazije. Bio sam jedan od učenika koji je osvajao prva mjesta u Jugoslaviji, zatim sam bio asistent na fakultetu u Beogradu kao najbolji student – prisjetio se prim. dr. Vasiljević.
Prvi dolazak
Jarmila Tomić danas živi i radi u Gradcu u Hrvatskoj. Prvi put je, kaže, došla na obilježavanje godišnjice mature svoje generacije.
– Mnoge od njih nisam vidjela 45 godina i zato sam presretna što mi se ukazala prilika da ih vidim. Žao mi je što nisam i ranije dolazila na ovakva druženja – navela je Tomić.
Stekli prijatelje
Obilježavanju godišnjice mature svojih nekadašnjih učenika odazvao se i profesor Vladimir Boričić, koji je doputovao iz Berana iz Crne Gore.
– U Konjicu sam proveo 14 godina. Tu sam zasnovao obitelj i stekao mnoge prijatelje i lijepe uspomene. Izveo sam nekoliko generacija i sretan sam što me svi oni redovno pozovu na svoja druženja, a ja se rado odazovem – istaknuo je Boričić, piše Dnevni avaz.
U Bosni se danas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Prolazni pljuskovi u sjevernim područjima su mogući u jutarnjim satima.
U poslijepodnevnim satima prognoziraju se u Bosni novi lokalni pljuskovi i grmljavina koji su najizgledniji u centralnim i istočnim područjima.
Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19 stupnjeva, na jugu zemlje do 24 stupnja. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 30, na jugu zemlje do 34 stupnja.
U Bihaću je sinoć došlo do tragedije kada je na pruzi talgo vlak udario migranta koji je tom prilikom smrtno stradao.
Kako je potvrdio glasnogovornik MUP-a USŽ Ale Šiljdedić do nesreće je došlo oko 00:25 sati na pruzi u blizini ulice Jablanička.
– Prema informacijama kojima raspolažemo talgo vlak koji je prometovao na relaciji Sarajevo-Bihać je udario jednu osobu koja je bila na tračnicama. Radi se o nesretnom slučaju – kazao je Šiljdedić.
Potvrdio je da se radi o stranom državljaninu, odnosno migrantu.
Na licu mjesta očevid obavljaju pripadnici MUP-a USŽ, a o svemu je obaviješten i županijski tužitelj.
Urednik i novinar AD.nl/sportwereld Tim Reedijk ovako je opisao jučerašnja zbivanja i dolazak na stadion pod Bijelim Brijegom.
FC Utrecht se spustio u “Bosanski” grad Mostar gdje će razočaravajući rezultat od prošlog tjedna 1:1 protiv Zrinjskog probati poboljšati i napraviti sretan završetak tj prolazak u sljedeći krug kvalifikacija Europske lige.
Atletska staza , vrhovi planina u daljini i travnjak stadiona ,to možete vidjeti ako sjednete i zauzmete poziciju na jedinoj pravoj tribini stadiona HŠK Zrinjski.
Travnjak koji je trebao prije prvog treninga nogometaša FC Utrechta biti natopljen i sve dok nije predstavnik FIFA-e reagirao to se nakon te reakcije napokon i dogodilo. Uz sve to negdje u parku pored stadiona odjeknule su i 4 petarde kao dobrodošlica .
Nazovite to šarmom igre na stadionu Europske lige. S druge strane nije se desilo jednom da je klub iz Nizozemske izgubio u ovakvim susretima.
Današnji trener FC Utrechta John van den Brom prošle godine u istom natjecanju s ekipom AZ iz Alkmaara doslovce je bio ponižen ,poražen i izbačen iz daljnjeg natjecanja a za protivnika su imali ekipu Kairat Almaty iz Kazahstana.
Sviđa mi se sve ovo rekao je trener John van den Brom u improviziranoj sali za tiskovne konferencije nalik na prostorije nizozemskih trećeligaša. Ovo je šarm Europskog nogometa i ova autentičnost i originalnost daju nam posebne osjećaje. Upravo je ovaj Europski nogomet nešto za što smo se borili cijelo naše prvenstvo, dodao je trener John van den Brom.
Kolega novinar iz Nizozemske se morao prije dolaska u Mostar bar raspitati kuda ide. Dovoljno je bilo na internet pretraživaču koga danas koriste i djeca predškolske dobi da se sazna da Mostar nije “Bosanski” grad. Zrinjski i Mostar nemaju stadion kojim se mogu dičiti, ali netko tamo iz te “njihove” Europe je dao zeleno svjetlo da se na njemu igra susret pretkola Europske lige, pa makar i sala za novinare bila improvizirana.
Na toj tiskovnoj konferenciji gosti su govorili svojim matičnim jezikom, tako da su domaći novinari bili zakinuti za informacije, a mi smo do prijevoda došli samo zahvaljujući našem čovjeku koji živi u Nizozemskoj. S druge strane trener HŠK Zrinjski Hari Vukas na tiskovnoj u Utrechtu pričao je na engleskom jeziku, da je pričao na hrvatskom vjerojatno bi i njega proglasili inproviziranim.
HERCEGOVINA.in
Godinu po godinu
sve nas manje ima tu
i sve prazniji je sto
a cipa bol, a cipa bol
Riječi nisu dovoljne da izraze osjećaje zbog tvog odlaska, a u meni nekakva duboka praznina. Prije samo par dana bio sam s tobom i upitao sam te za zdravlje , a ti ne bio ti kada bi se žalio ili kukao zbog nečega, pa ni zbog te teške bolesti koja te je na kraju i odvela od sviju nas. Dijeleći tvoj optimizam povjerovao sam da ćeš pobijediti bolest i da ćeš još dugo biti s nama. Nažalost to se nije ostvarilo i otišao si, možda na neki bolji svijet, ali svejedno ćeš nam puno, puni nedostajati na ovom, u kojem si nas ostavio.
Falit ćeš svima u kafićima koje si svakodnevno posjećivao. Falit ćeš svojim Zrinjevcima na stadionu Zrinje. Falit ćeš svojim najmilijima, ali i svima nama tvojim prijateljima koji smo te poznavali. Ono što ti mogu obećati jeste da te nikada nećemo zaboraviti i nadam se da će tvoj Zrinjski sutra pobjedu posvetiti upravo tebi. Danas smo te ispratili po posljednji put s ovog svijeta pa ću evo uzeti sebi za pravo da ti poručim da negdje gore pozdraviš sve naše Zrinjevce. I ona gore tribina je sada nažalost svakim danom sve punija, kao što je ova naša na stadionu praznija…
Jednoga dana kada prođe sve, s neba bodrit ću te. Jednoga dana Zrinja čut ćeš moj glas: Volio te jedan Ultras!
