Ponedjeljak, 14 srpnja, 2025
Naslovnica Blog Stranica 2861

U Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

Foto: Hercegovina.in | Neum

Danas se u Bosni očekuje umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Poslije podne i u večernjim satima porast naoblake u Bosni može uvjetovati kišu, lokalne pljuskove i grmljavinu.

Vjetar slab do umjeren u Bosni sjeveroistočni, a u Hercegovini zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 19 do 24, a dnevna od 26 do 31, na jugu do 34 stupnja.

Marijan Knezović: Kamo sreće da su gotovo svi kapaciteti MVEP-a u zadnjih pola godine bili usmjereni na Hrvate u BiH

Marijan Knezović se na svom profilu objavio je slijedeće:

U više medijskih nastupa zaredom, uključujući i današnji na međunarodnom programu Hrvatskog radija, istaknuo sam tvrdnje kako je bivša ministrica vanjskih i europskih poslova, a nova glavna tajnica Vijeća Europe, gospođa Pejčinović Burić, počinila kazneno djelo krivotvoreći više puta službenu ispravu pred sudom, a sve u svrhu zaštite protuzakonja i progona poštenog čovjeka, Damira Sabljaka, koji je prijavio ilegalno dijeljenje milijuna. Takvo dijeljenje neodoljivo podsjeća na uštimani organizirani kriminal. Oni koji se boje izgovarati takve rečenice, a to im je posao, neka se ne brinu, nitko ih neće tužiti za klevetu jer bi se onda na sudu dokazala istina koja je suprotna. Samo opušteno.

U cijeloj priči nova glavna tajnica VE sudjeluje s premijerom Plenkovićevem, predsjednicom Grabar Kitarović, veleposlanikom Parom i drugima, a neki, po svemu sudeći, sjede i u DORH-u. Takvima je protupravno isplaćivanje novca osobama koje su na crnim listama američkih institucija katkad norma, a ne problem, pa one koji to čine primjereno nagrađuju, dok u dječjim bolnicama nerijetko nema ni kvalitetnog obroka.

Jedni ih nagrađuju nepodizanjem optužnica, drugi medijskim prikrivanjem i prijetnjama, treći novim veleposlaničkim mjestima, četvrti krivotvorenjem službenih isprava, peti neprovođenjem istraga itd. Takve tvrdnje nije problem javno izreći, jer postoje dokumenti i papiri koji to mogu i slijepcu dokazati, a mnogi su i javno dostupni, s potpisima.

Da navedeno učini državni vrh bilo koje zdrave demokratske države, a da pritom postoje dokumenti koji sve dokazuju, državu bi vodili još nekoliko minuta, možda bi stigli zapaliti cigaretu, a zatim bi bili pospremljeni u ropotarnicu povijesti. U Hrvatskoj niti jedan mainstream medij dosad o tome nije progovorio ni sekundu, ali su neki, nekoliko puta, iznosili vijesti kakvih se ne bi posramio ni Paul Joseph Goebbels. Neki su i otkazivali emisije, emitiranje priloga o navedenom i druge stvari – tek nešto prije dogovorenog početka.

Bit će jako zanimljivo pročitati zasad neobjavljen odgovor Vijeća Europe u kojemu i oni sami, nekoliko mjeseci prije nego li će dobiti novu šeficu, praktički odgovaraju kako su zabrane koje se provode u MVEP-u daleko od onoga što je argumentirano potkrijepio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Osim ako, naravno, glavna tajnica Pejčinović Burić ne odluči, jer navika se teško riješiti, pokušati krivotvoriti i taj, već poslan odgovor, što ne vjerujem da će učiniti jer tamo nema ni Plenkovića ni DORH-a da na to zažmire. Jedini koji su zasad obavili svoj posao ispravno su Državna revizija i Službenički sud sa sutkinjom Kantolić, koji nisu podlegli raznim stvarima i nisu se udaljili od istine, te su ju jasno i argumentirali. Njihove nalaze i presude u medijima zato – nećete pročitati.

Kamo sreće da su gotovo svi kapaciteti MVEP-a u zadnjih pola godine bili usmjereni na Hrvate u BiH umjesto na lobiranje za svoju šeficu koja politički progoni poštene diplomate, onda možda ne bi svako malo nicali selefijski kampovi kraj hrvatskih sela, jer ovim tempom, uskoro će biti i kraj Klobuka. Briga za Hrvate u BiH je ustavna obaveza, lobiranje za one koji politički progone poštene ljude, a zataškavaju ilegalne aktivnosti – nije. Tik-tak.

Marijan Knezović

Htjela spasiti pijanog muža koji je pao s plovila u more, izgubila život a muž ostao živ

Od zadobivenih ozljeda u riječkoj bolnici u utorak je preminula Njemica (55) kojoj je pozlilo u moru dok je spašavala svog sunarodnjaka (71).
Kako doznajemo, radi se o bračnom paru. U ponedjeljak oko 2,15 sati u marini u Novigradu Nijemac, koji je imao 1,26 promila, prelazio je s plovila na gat, pri čemu se spotaknuo na uže i pao u more.

 

Žena ga je htjela spasiti, no spotaknula se na identičan način i pala u more. Tada je izgubila svijest, a najvjerojatnije se i nagutala mora.

Hitna pomoć pristupila je reanimaciji na samom terenu te su unesrećenu ženu hitno prevezli u bolnicu u Rijeci.

Nažalost nije bilo joj spasa. Preminula je od posljedica ozljeda. Mužu je dobro, samo se lakše ozlijedio.

hina

Počinje velika istraga oko nabave električne energije za Aluminij, Financijska policija će angažirati dodatni broj stručnjaka koji će raditi na istragama

Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije izdalo je Nalog Financijskoj policiji Federacije BiH da izvrši nadzor nad financijskim poslovanjem društva „Aluminij“ d.d. Mostar, i to svih Uprava, i naložilo da tim nadzorom obuhvati cjelokupno razdoblje od posljednje kontrole Financijske policije pa do dana obavljanja nadzora.

Na poslovima financijskog nadzora naloženo je je angažiranje dovoljnog broja ovlaštenih službenih osoba Financijske policije.

Također, naloženo je da se nadzorom posebno utvrde i provjere poslovi oko nabavke električne energije kao energenta, te nabavke svih ostalih sirovina i materijala nužnih za proces proizvodnje.

Paralelno s ovom aktivnošću, Tužiteljstvo je saslušalo određeni broj svjedoka i osumnjičenih u predmetima koji su ranije formirani, kao i po prijavi Udruge malih dioničara „Aluminija“ d.d. Mostar, pa su u tom smislu i upućeni pozivi svim dosadašnjim direktorima društva koji do sada nisu saslušavani u Tužiteljstvu.

U idućem razdoblju uslijedit će pozivanje i preostalih članova pojedinih Uprava, te predsjednika i članova Nadzornih odbora iz pojedinih razdoblja rukovođenja društvom „Aluminij“ d.d. Mostar.

Iz Tužiteljstva naglašavaju kako je od njihovog zadnjeg priopćenja, tj. javnog poziva, Županijsko tužiteljstvo HNŽ Mostar zaprimilo svega jednu kaznenu prijavu od Udruge malih dioničara „Aluminija“ d.d. Mostar.

-Tužiteljstvo HNŽ profesionalno postupa u svim gore navedenim predmetima, te još jedanput odbacuje insinuacije o neprofesionalnosti i političkom utjecaju i zahvaljuje pojedinim medijima koji su svojim objektivnim pisanjem, te prezentiranjem pojedinih dokaza i činjenica postali koristan izvor informacija za ovo Tužiteljstvo, navodi se u priopćenju iz Ureda glavnog županijskog tužitelja.

Ostaje samo nejasno što tužitelji nisu ovako aktivni bili na ovim predmetima ranijih godina, a ne tek nakon što je tvornica zaustavila proizvodnju. Bilo bi zanimljivo čuti odgovor i na to pitanje.

Ero.tel

Drama na treningu Bayerna: Navijač napao Niku Kovača!

Niko Kovač

Šokantan trenutak za Niku Kovača, policijska operacija na treningu Bayerna u Münchenu. Piše to njemački Bild te dodaje da je nepoznata osoba upala na trening njemačkog prvaka.

Zgrabila je Kovača za nogu, ne želeći je pustiti pa je morala intervenirati policija.

Kovač je neozlijeđen, ali je ostao šokiran tom situacijom. Incident se dogodio kad su igrači već bili u svlačionici i na terenu je ostao samo stručni stožer.

Identitet osobe ni motiv za napad još nisu poznati kao ni to kako se napadač uspio probiti pokraj osiguranja.

Radmila Komadina: Ne držimo dokument u ladici, gram mulja nije odvezen na deponiju

Radmila Komadina

Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Mostara demantirala je za „Avaz“ navode koji su danas izrečeni na press konferenciji Mreže „Naše društvo“.

– Nije točno da smo dokument držali u ladici, naša obveza je bila da naručimo elaborat, kako to stoji u okolinskoj dozvoli, a koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma i, točnije, bili smo obvezni imati Plan upravljanja, tretmana i odlaganja otpada s prečistača. Kada smo ga dobili od Građevinskog fakulteta, uvidjeli smo da taj dokument ima određene nedostatke i da nisu obrađene sve frakcije, odnosno, proizvodi koji nastaju u procesu pročišćavanja otpadnih voda. Stoga, elaborat smo vratili na doradu Građevinskom fakultetu, nakon čega su oni uradili ispravke. Taj dokument, kao Plan upravljanja, dobili smo dan prije godišnjeg odmora i odmah smo ga sutradan uputili Federalnom ministarstvu, s obzirom na to da, kako stoji u okolinskoj dozvoli, suglasnost na plan daje Federalno ministarstvo okoliša i turizma. U dopisu smo naveli da nam daju eventualne primjedbe i sugestije, jer su oni jedino mjerodavni da plan ocijene kako bi u konačnici dobili sugalsnost. I, to je taj postupak-pojasnila je Komadina.

Također, navela je da u Gradskoj upravi i dalje stoje iza tvrdnji o tome da „nijedan gram mulja nije odložen na deponiju „Uborak“. Poručila je da će u Gradskoj upravi i dalje istrajati u tome da dokažu da su bili upravu, ali i da će zatražiti odgovornost svih onih osoba koje su rekle da se na deponiju odložio mulj.

– S obzirom na to da smo imali situaciju koja je počela od aktivnosti Udruge „Futura“, odnosno Mreže „Naše društvo“, a potom građana Inicijative „Jer nase tiče“ i nespretne izjave, da tako kažem, direktora JP „Deponija“, koji je rekao da se tu deponirao mulj, kao i federalne inspektorice koja se zatekla na deponiji u travnju, kad dovezen otpad s prečistača, ponovit ću da se radilo o pijesku koji mora biti crne boje, s obzirom na sve primjese koje se nalaze u kanalizaciji –kazala je ona te dodala kako je činjenica da je, nakon te situacije, Federalna inspekcija zabranila odlaganje mulja.

Osvrnuvši se na informacije o tome da se mulj na pročistaču suši na zraku, Komadina je kazala da su, s obzirom na činjenicu da je mjesto za deponiranje mulja na postrojenju, koje je predviđeno prema okolinskoj dozvoli prepuno, posegnuli za traganjem rješenja u suradnji sa svim nadležnim instancama.

– Napravili smo idejno rješenje projekta solarnog sušenja mulja koji je svugdje dopušten, samo izgleda nije u Mostaru izgleda i, Federalno ministarstvo okoliša nam je izdalo, budući da imamo okolinsku dozvolu, dopunsko rješenje kojim se dozvoljavama takav način tretiranja mulja-rekla je Komadina.

Navela je i da sva postrojenja pročistača u BiH imaju problem odlaganja mulja, „ali da je samo Mostar u fokusu“. Također, poručila je da će ubrzo biti poznati rezultati analize koju je naručila Vlada Federacije BiH i ne prejudicirajući što će taj dokument pokazati, je li otpad na pročistaču opasan ili nije, s tim izaći u javnost.

Zagrebački Dinamo uvjerljivom pobjedom do trećeg kola

Dinamo je pobijedio Gruzijce i u uzvratnoj utakmici drugog pretkola kvalifikacija za Ligu prvaka, a Dani Olmo se vratio golom i asistencijom. Zagrebački modri su odigrali slabije prvo poluvrijeme, a u nastavku su slomili Saburtalo te slavili 3:0.

Zbog kazne Uefe na tribinama se okupilo tek 500-ak ljudi, jer po novom svakom klubu dopušta se ulazak djece do 14 godina iz školi nogometa na tribine, a i gosti su dobili 200 ulaznica za svoje simpatizere. U prvom polugremenu Gruzijci su u nekoliko navraea bili blizu vodstva, dok se Dinamo mučio u nastojanju da stvori priliku za gol.

Velika Dinamova zvijezda, Dani Olmo, je priliku za igru dobio od 74. minute kada je zamijenio Kadziora, a samo tri minute kasnije Dinamo je poveo kada je Oršić snažnim udarcem probio Gruzijce nakon asistencije Petkovića. U 80. minuti Perić je sjajno skočio nakon kornera, ali Kupatadze to krajnjim naporom zaustavlja. U 87. minuti zatresao se okvir gola Gruzijaca nakon bombe Gojaka s ruba šesnaesterca.

Mreža Saburtala ipak se još jednom zatresla, u 89. minuti kada je Petković pogodio nakon asistencije Olma. Isti dvojac zaslužan je i za treći gol Dinama, kada su zamijenili uloge za konačnih 3:0. Inače, vratar Dinama Livaković je u drugom poluvremenu uspio srušiti rekord legendarnog Dražena Ladića star 25 godina jer je praznu mrežu na početku sezone sačuvao duže od 414 minuta koliko je iznosio dosadašnji rekord.

U trećem pretkolu Lige prvaka Plave čeka Ferencvaroš koji je odigrao 1:1 na Malti protiv Vallette te tako potvrdio pobjedu 3:1 iz prve utakmice.

BiH je nestabilna zemlja pod kontrolom militantnog islama

Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je tijekom posjete Izraelu kazala da je Bosna i Hercegovina pod kontrolom militantnog islama, prenosi hrvatski portal Index.hr.

Tijekom razgovora s predsjednikom Izraela, Reuvenom Rivlinom, Grabar-Kitarović je rekla kako njena zemlja trpi zbog migrantskog problema, za koji je kazala kako nije sasvim sličan u velikom dijelu Europe.

Predsjednica Hrvatske je Rivlinu rekla da razlikuje migrante od izbjeglica, i dodala kako je Hrvatska spremna pružiti azil izbjeglicama, ali i kako migranti koji traže bolji način života moraju poštovati međunarodne granice. Migranti zapravo ne žele ostati u Hrvatskoj, rekla je, nego samo doći do Njemačke, prenosi Al Jazeera Balkans.

Iako gotovo svi tvrde da su sirijske izbjeglice, većinom su zapravo afrički ili pakistanski migranti, koji se pokušavaju probiti preko granice iz Bosne i Hercegovine, za koju je Grabar-Kitarović rekla kako je vrlo nestabilna i kako su je u određenom pogledu preuzeli ljudi povezani s Iranom i terorističkim organizacijama, prenio je Jerusalem Post.

Izraelski list je prenio kako je predsjednica Hrvatske kazala da je BiH danas pod kontrolom militantnog islama, koji je dominantan u određivanju stavova, dodavši da su neki vrlo nasilni te provaljuju ljudima u domove.

“Problem je u tome da se izbjeglice zanemaruje.” Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je 2017. godine izjavila da u Bosni i Hercegovini postoje radikalne grupe.

Uoči utakmice sa FC Utrechtom, HŠK Zrinjski organizirao druženje sa navijačima

Večeras su na sportskim terenima OŠ Petra Bakule u Mostaru, tijekom ovogodišnjeg izdanja Lige mjesnih zajednica Grada Mostara, a na radost navijača i simpatizera HŠK Zrinjski stigli nogometaši zajedno sa svojim trenerima.

Igrači i stručni stožer bili su na raspolaganju svim simpatizerima i navijačima za druženje i zajedničko fotografiranje.

Oni najmlađi su bili najradosniji jer su se mogli fotografirati sa svojim ljubimcima, a organizirana su i natjecanja u gađanju prečki.

Najuspješniji su osvojili dresove, majice, šalove, te ulaznice za susret protiv Utrechta u četvrtak.

Hercegovina.in

FC Utrecht se upravo pojačao posudbom igrača iz Bundeslige

Igrač obrane i mladi nizozemski reprezentativac JUSTIN HOOGMA upravo je prije nepuna 2 sata pojačao ekipu FC Utrecht.

Justin Hoogma (21 godina) posuđen je od bundesligaša TSG 1899 Hoffenheima za iduću nogometnu sezonu 2019/2020, lijevom nogom šutira bolje i igra na centralnoj obranbenoj poziciji, zavidne nogometne tehnike, javljaju iz uprave FC Utrechta.

HERCEGOVINA.in

Nizozemski ”ULTRASI” krenuli prema Mostaru

Foto: hercegovina.in

Kao što smo već najavili najvjerniji navijači FC Utrechta tj jedna od grupa krenuli su put Mostara.

Nizozemci poznati po svojim pivskim brendovima kao što su Heineken ,Bavaria ,Grolsch i mnogi drugi dolaze u Mostar oprobati ”Mostarsko pivo”.Šalu na stranu ali mostarski ugostitelji sa ovakvim gostima već se mogu nadati većem prometu nego normalnim danima .

Ovo je tek prva  organizirana grupa njih 139.koji su krenuli u Mostar na uzvratni susret domaćina HŠK Zrinjski i FC Utrechta.Prema našima saznanjima veliki broj turista koji ljetuju u Hrvatskoj najavljuju svoj dolazak u Mostar.

Kao što smo već danas najavljivali  https://hercegovina.in/fc-utrecht-dolazi-u-izmjenjenom-sastavu-ali-pojacan-svojim-vjernim-ultrasima/  broj najavljenih navijača  mogao bi biti oko 350. ali broj nizozemskih turista koji ljetuju u Hrvatskoj je veliki tako da broj gostujućih navijača mogao bi biti puno veći od očekivanih procjena.

HERCEGOVINA.in

Široki Brijeg oprostio se od tragično nastradalih brata i sestre

Foto: Dnevni avaz | Sahrana Antoniju Zeljki i Ivani Cigić.

U Širokom Brijegu danas je služena misa bratu i sestri Antoniju Zeljki i Ivani Cigić, nakon čega će biti sahranjeni. Gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević proglasio je Dan žalosti povodom tragičnog događaja.

Antonio Zeljko i Ivana Cigić život su izgubili u petak u popodnevnim satima od posljedica trovanja plinom, do kojeg je došlo prilikom čišćenja čatrnje.

Foto: Dnevni avaz | Sahrana Antoniju Zeljki i Ivani Cigić.

Tom prilikom je povrijeđen i Ivanin suprug Ivica Cigić, koji je primljen na reanimaciju i anesteziju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i nalazi se u stabilnom stanju.

Iza nastradale Ivane ostalo je četvero maloljetne djece. U Širokom Brijegu ne pamti se ovakav tužan ispraćaj, rijeke ljudi sa svih strana došle su da upute izraze sućut obitelji.

Nakon mise u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, Ivana će biti pokopana na rimokatoličkom Starom cigića groblju u Dobrkovićima. Pokop Antonija obavit će se na rimokatoličkom groblju Bili brig u Širokom Brijegu.

WhatsApp i Facebook pripremaju velike promjene

Foto: AFP | WhatsApp

Da Facebook priprema velike promjene u vezi s aplikacijama za razmjenu poruka, poznato je već dulje. No, čini se kako bismo uskoro mogli vidjeti i prve konkretne promjene. Prema informacijama koje su procurile u javnost, prva aplikacija koja će doživjeti velike promjene (a koje bi se mogle svidjeti korisnicima) jest WhatsApp, piše Zimo.co.

Tako bi nova verzija WhatsAppa mogla korisnicima ponuditi korištenje istog računa na različitim uređajima. To bi WhatsApp pretvorilo iz mobilne u pravu aplikaciju za korištenje na više platformi.

U prijevodu, to bi značilo da je moguće koristiti WhatsApp s istim računom na iPadu, iPhoneu, računalu i Android uređajima. WhatsApp aplikacija za računala, koju su korisnici dosad morali autorizirati svojim pametnim telefonom, postala bi samostalna aplikacija, što znači da više ne bi bilo potrebno povezivati WhatsApp račun i broj telefona.

Također, nova verzija WhatsAppa trebala bi poboljšati privatnost i ojačati enkripciju između pošiljatelja i primatelja poruka, piše Zimo.co.

Jedina mana nove verzije? Ne znamo kad će biti dostupna korisnicima. No s obzirom na Facebookove najave i plan za ujedinjavanje platformi za dopisivanje, to bi moglo biti u sljedećih nekoliko tjedana.

Jedini državni problem: Tko o čemu, Željko o problemima s Hrvatskom

“To podrazumijeva i granicu na moru i most Komarna-Pelješac, probleme eksploatacije akumulacije Buško jezero, problem skladištenja nuklearnog otpada u Trgovskoj gori i probleme granične crte na rijeci Uni”

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentirao je navode o namjerama Republike Hrvatske da nuklearni otpad odlaže na Trgovskoj gori te je u izjavi istaknuo kako svi granični i pogranični problemi sa Republikom Hrvatskom moraju biti tretirani zajedno.

“To podrazumijeva i granicu na moru i most Komarna-Pelješac, probleme eksploatacije akumulacije Buško jezero, problem skladištenja nuklearnog otpada u Trgovskoj gori i probleme granične crte na rijeci Uni (Kostajnica itd.)”, istaknuo je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, priopćeno je iz Komšićeva Ureda.

Elaborat Građevinskog fakulteta upozorava na opasni mostarski mulj

Oručević je istaknuo kako je u elaboratu zaključeno da Grad Mostar treba službeno zatražiti podatke o točnim lokacijama mogućeg izvora PCB-a na području Mostara, koji je mogao namjerno ili nepažnjom biti ispušten

Nevladina organizacija “Pravo na grad” još jednom je upozorila na odlaganje dehidriranog mulja iz mostarskog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda čime se, kako kažu, ozbiljno ugrožava zdravlje stanovnika Mostara i cijelog Hercegovačko-neretvanske županije.

Prema tvrdnjama iznesenim na konferenciji za novinare jedan dio mulja već je deponiran na regionalni deponij Uborak, dok se drugi dio tog potencijalno opasnog mulja odvozi na nepoznatu lokaciju. Takvog je mulja u Mostaru, kažu, više od tisuću tona.

Iz Gradske uprave Mostara ranije su demantirali da je na regionalno odlagalište na Uborku odlagan dehidrirani mulj, a gradski čelnici u više su navrata odbacivali upozorenja nevladinih organizacija o opasnosti koje predstavlja taj mulj.

Husein Oručević iz “Prava na grad” na današnjoj konferenciji za novinare kazao je kako su čelni ljudi Mostara itekako svjesni opasnosti, a to po njegovim riječima dokazuje i elaborat Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, kojeg je naručio Grad Mostar, a u kojem se navodi kako upravljati, tretirati i odlagati mulj s pročistača.

“Elaborat se poziva na analizu Agropedološkog instituta u Sarajevu u kojem kaže kako je mulj jako teško, odnosno nemoguće zbrinuti jer se u njemu nalaze opasne kancerogne i mutogene materije PAH, HCH, TPH i PCB, te da se njihov sadržaj mora smanjiti da bi se nastali mulj mogao uopće zbrinuti”, kazao je Oručevići i dodao kako se te opasne tvari nalaze i u samoj gradskoj kanalizaciji.

Oručević je istaknuo kako je u elaboratu zaključeno da Grad Mostar treba službeno zatražiti podatke o točnim lokacijama mogućeg izvora PCB-a na području Mostara, koji je mogao namjerno ili nepažnjom biti ispušten.

“Potrebno je ispitati kanalizaciju i njezine tokove i vidjeti od koga smo trovani. U elaboratu stoji da su navedene materije na nedozvoljen način ušli u sustav kanalizacije te je potrebno spriječiti njihov daljnji unos”, kazao je i upozorio kako je elaborat koštao šest tisuća maraka, a taj dokument trenutno leži u ladicama Gradske uprave Mostara.

Istaknuo je kako hitne mjere u elaboratu kažu da se za trenutne količine mulja, kojih je tada bilo oko 800 tona, moguće hitno zbrinjavanje samo na način da se mulj izveze iz BiH i spali u odgovarajućim spalionicama.

U elaboratu su navedene i tri ponude za zbrinjavanje otpadnog mulja, koje predviđaju njegov odvoz specijalnim vozilima, a jedan transport košta pola milijuna maraka.

Međutim, trenutno se taj mulj suši na otvorenom, pa opasne kemikalije vjetar slobodno raznosi po zraku.

Da se teški otrovi raspršuju diljem Mostara i Hercegovine ustvrdio je i Marin Bago, predsjednik Udruge za unaprjeđenje kvalitete življenja Futura iz Mostara, koji je, da bi ilustrirao ozbiljnost situacije, citirao glavnu savjetnicu Grada Mostara Radmilu Komadinu.

“Ovo je izvadak iz službenog dokumenta: “U ovom trenutku je suludo ići na godišnje odmore i ostavljati grad u ovakvom stanju. Problem za problemom se niže, odvoz otpada, rad pročistača sve se sastalo… Mi samo gasimo požare. Odobrenje za probni rad pročistača je isteklo, sada radi ilegalno. Grčku firmu koja je radila kolektor niko ne može natjerati da otkloni nedostatke. Oni kažu da to nije njihova obaveza. Stanje na pročistaču je katastrofa”. To su riječi savjetnice Komadine na zadnjem kolegiju, a u javnost izjavljuje kako ne zna o čemu je riječ”, kazao je Bago.

On je podsjetio da je federalna inspekcija na odlagalištu Uborak zatekla kamion JP Parkovi koji je dovezao mulj, te da je o tome obaviješten i gradonačelnik Mostara.

“Mi se pitamo jesu li oni prevareni ili su suučesnici u svemu. Dakle, postoji dokument, nalazi otrova također postoje, a gradonačelnik ih negira”, kazao je Bago.

Dodao je kako nije slučajnost što je Hercegovačko-neretvanska županija, županija s najvećim brojem kancerogenih oboljenja u Federaciji BiH.

U HNŽu sve više poslodavaca nadzire radnike dok su na bolovanju

U prilog tome govori i podatak kako je Služba za kontrolu bolovanja Zavoda u prvom polugodištu tekuće godine zaprimila 17 zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja dok je u cijeloj prethodnoj godini Zavod imao samo 4 takva zahtjeva

Na sjednici Upravnog vijeća Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) održanoj u utorak u Mostaru istaknuto je kako poslodavci sve više preuzimaju svoju ulogu u nadzoru zaposlenika na bolovanju, što predstavlja pozitivan pomak.

U prilog tome govori i podatak kako je Služba za kontrolu bolovanja Zavoda u prvom polugodištu tekuće godine zaprimila 17 zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja dok je u cijeloj prethodnoj godini Zavod imao samo 4 takva zahtjeva, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću ZZO HNK.

Članovi Vijeća razmatrali su i usvojili Izvadak iz zapisnika s prethodne sjednice, Izvješće o privremenoj spriječenosti za rad do preko 42 dana, potrošnji lijekova s Liste lijekova, liječenju izvan HNŽ, potrošnji ortopedskih pomagala i izvršenju financijskog plana Zavoda, a sva usvojena izvješća odnose se na razdoblje 01. siječnja do 30. lipnja 2019. godine.

Izvješće o financijskom poslovanju Zavoda za navedeno razdoblje pokazuje kako je u proteklih pola godine Zavod ostvario prihode u iznosu od 73 972 448 maraka, što je 53,57 posto od iznosa predviđenog Financijskim planom za 2019. godinu, a izvršeni rashodi manji su od planiranih budući da je realizacija većine razvojnih projekata Zavoda planirana za drugu polovicu 2019. godine.

Direktor ZZO HNŽ Rade Bošnjak kazao je kako je razlika prihoda nad rashodima rezultat prvenstveno odgovornog i opreznog planiranja temeljenog na procijenjenim rizicima u naplati prihoda za tekuću godinu što se, kako kaže, nažalost i ostvarilo.

“Sukladno trenutnim gospodarskim prilikama u Županiji, Zavod bi u drugoj polovici godine mogao ostati bez otprilike 3 000 000 maraka poreznih prihoda što bi ugrozilo ispunjenje plana prihoda Zavoda za 2019. godinu, a hoće li ovaj rizik biti ostvaren vidjet ćemo”, kazao je Bošnjak.

Upravno vijeće Zavoda jednoglasno je usvojilo i Pravilnik o sufinanciranju troškova liječenja, nabave lijekova i medicinskih sredstava, pa su tako lijekovi za epilepsiju i duševne bolesti skinuti s financiranja preko Pravilnika o sufinanciranju i uvršteni na pozitivnu listu lijekova.

S pozitivne Liste lijekova također su skinuti i lijekovi somatotropin (hormon rasta) i alfa dorneza (lijek za cističnu fifrozu) koji će biti financirani putem usvojenog Pravilnika.

Osim navedenog, izmjene Pravilnika odnose se i na povećanje prava osiguranika u liječenju niskomolekularnim heparinima, liječenju djece i omladine u stanju pothranjenosti i djece oboljele od bulozne epidermolize dok je svim osiguranicima oboljelim od amiotrofične lateralne skleroze postotak sudjelovanja Zavoda povećan s 50 na 100 posto, stoji u priopćenju.

Financijskoj policiji FBiH naloženo da izvrši nadzor nad poslovanjem Aluminija

Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) naložilo je Financijskoj policiji FBiH da izvrši nadzor nad financijskim poslovanjem svih uprava mostarskog Aluminija, doznaje se u utorak iz Ureda glavnog županijskog tužitelja.

Pored toga, Tužiteljstvo je naložilo da se tim nadzorom obuhvati cjelokupno razdoblje od posljednje kontrole Financijske policije pa do dana obavljanja nadzora, kao i da na tim poslovima angažira dovoljan broj ovlaštenih službenih osoba Financijske policije.

Također, naloženo je da se nadzorom posebno utvrde i provjere poslovi oko nabavke električne energije kao energenta te nabavke svih ostalih sirovina i materijala neophodnih za proces proizvodnje.

Nadalje, naloženo je da se izvrše provjere i sačini analiza prodaje proizvoda iz proizvodnog procesa i da se posebno analiziraju poslovni odnosi s ‘velikim’ dobavljačima i povezanim društvima, kao i to da se pribavi i analizira sva poslovna dokumentacija koja može upućivati na drugo eventualno nezakonito postupanje i činjenje kaznenih djela i otkrivanja počinitelja.

Usporedo s tom aktivnošću, Tužiteljstvo je saslušalo određeni broj svjedoka i osumnjičenih u predmetima koji su ranije formirani, kao i po prijavi Udruge malih dioničara Aluminija d.d. Mostar, pa su u tom smislu i upućeni pozivi svim dosadašnjim direktorima društva koji do sada nisu saslušavani u Tužiteljstvu, i to: Ivi Bradvici, Željku Kordiću, Nikici Ljubiću, Ružici Udovičić, Mariju Gadžiću i Draženu Pandži, te predsjednicima nadzornih odbora.

U narednom razdoblju uslijedit će pozivanje i preostalih članova pojedinih uprava te predsjednika i članova nadzornih odbora iz pojedinih razdoblja rukovođenja Aluminijem, navodi se u priopćenju.

Iz Tužiteljstva naglašavaju kako je od njihovog zadnjeg priopćenja, tj. javnog poziva, Županijsko tužiteljstvo HNŽ-a zaprimilo svega jednu kaznenu prijavu od Udruge malih dioničara “Aluminija” d.d. Mostar. “Tužiteljstvo HNŽ-a profesionalno postupa u svim gore navedenim predmetima i još jedanput odbacuje insinuacije o neprofesionalnosti i političkom utjecaju i zahvaljuje pojedinim medijima koji su svojim objektivnim pisanjem te prezentiranjem pojedinih dokaza i činjenica postali koristan izvor informacija za ovo Tužiteljstvo”, zaključuje se u priopćenju.

Na legendarnu Kantridu stiže mostarski Zrinjski

Foto: Novi list | Prepuna Kantrida svjedočila je prošlogodišnjem ogledu Rijeke i Maribora

Prošle godine početkom rujna nakon određenih peripetija Armada je ipak uspjela organizirati prijateljski susret Rijeke i Maribora. Bio je to spektakularan sportski događaj, romantičarski povratak nikad prežaljenoj Kantridi, ali nogometu kakav je nekada bio. U rekordnom roku prodano je deset tisuća ulaznica, piše riječki Novi list.

Najmasovniji nogometni događaj u ovom kraju trebao bi dobiti reprizu, umjesto Maribora gost Kantride bit će bh. predstavnik u Europskoj ligi – mostarski Zrinjski, vjerojatno 12. listopada.

Navodno je sve dogovoreno u trokutu Armada – HNK Rijeka – HŠK Zrinjski, čeka se samo službena potvrda koju su naslutili na službenim stranicama KN Armada gdje stoji natpis:

Ponovno pod stijenama Kantride! Očekuje se i službena potvrda sudara koji će sigurno privući mnoge navijače.

U četvrtak počinje jubilarni 30. Mladifest u Međugorju

Otvaranje jubilarnog 30. međunarodnog festivala mladih Međugorje održat će se u četvrtak, 1. kolovoza, u Međugorju s početkom u 19 sati, kada će Papin vikar Rimske biskupije, kardinal Angelo De Donatis predvoditi svetu misu.

Mladifest svake godine posjete deseci tisuća ljudi iz cijeloga svijeta, a ove godine održava se pod geslom “Idi za mnom” do utorka, 6. kolovoza, kada će misu svečanog zatvaranja predvoditi predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, nadbiskup Rino Fisichella, priopćili su organizatori.

U povodu ove manifestacije održat će se i konferencija za medije u četvrtak, 1. kolovoza, u prostorijama Radiopostaje Mir Međugorje, s početkom u 17 sati.

Na konferenciji će govoriti međugorski župnik fra Marinko Šakota i apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, nadbiskup Henryk Hoser, stoji u priopćenju.

FENA

Dan žalosti u Širokom Brijegu

Na području Širokog Brijega proglašen je Dan žalosti u utorak povodom tragične smrti brata i sestre Antonia Zeljke i Ivane Cigić prošlog tjedna. Zastave na pola koplja spuštene su na zgradama Gradske uprave, Vlade i Skupštine Županije Zapadnohercegovačke.

Dan žalosti posebno se obilježava u institucijama i javnim poduzećima čiji je osnivač Grad Široki Brijeg. 27. redovita sjednica Gradskog vijeća Grada Širokog Brijega zakazana ranije za danas započela je minutom šutnje, a nakon toga predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić izrazio je sućut obiteljima u ime vijećnika te u ime gradonačelnika Mire Kraljevića i svih djelatnika Gradske uprave.

“Zbog nesretnog i tragičnog događaja, u kojem su živote izgubili naši dragi sugrađani, brat i sestra, Antonio i Ivana, upućujemo najdublju i najiskreniju sućut obitelji i prijateljima. Počivali u miru Božjem”, istaknuto je ranije iz Gradske uprave.

Ranije je također priopćeno kako se na Dan žalosti neće na javnim mjestima održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a elektronski i drugi mediji s područja Širokog Brijega dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi Danu žalosti.

Također, upućena je i preporuka fizičkim i pravnim osobama koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost da su dužni svoje poslovanje obavljati primjereno Danu žalosti, što su svi odreda ispoštovali utišanom ili potpuno izgašenom glazbom. Zbog istog povoda za srijedu su odgođene utakmice Malonogometne lige mjesnih zajednica Grada Širokoga Brijega, a neki privatni poslovni subjekti odlučili su kako danas neće raditi.

Zajednička sućut za tragično preminulog Antonia i Ivanu bit će održana danas (utorak) od 14 do 15.30 sati u Gradskoj mrtvačnici, nakon čega će u 16 sati biti služena sveta misa zadušnica u crkvi Uznesenja BDM u Širokom Brijegu.

Nakon mise Antonio će biti pokopan na groblju Bili Brig na Pecari dok će Ivana biti pokopana na Starom Cigića groblju u Dobrkovićima.

In memoriam: Mirko Kraljević-Mirka

U ponedjeljak 29.07.2019. godine u 23.30 sati, nakon kraće i teške bolesti u 54. godini života napustio nas je veliki čovjek i još veći prijatelj Zrinjskog  Mirko Kraljević-Mirka.

Posljednji spraćaj će biti u u srijedu 31.07.2019. godine u 17.00 sati ispred Gradske mrtvačnice „BIJELI BRIJEG“. Pokop će biti obavljen na Rimokatoličkom groblju „MASLINE“.

-Mirko Kraljević-Mirka 1966-2019

Ima dana kada ne znam što ću sa sobom
Jer ne vesele mene bez vas utakmice nedjeljom
A kada padne evo noć dozivam vas imenom
Vas su prekrili zastavom i mahovinom…

Počivaj u miru prijatelju i neka ti je laka ova naša mostarska zemlja.

Zauvijek u našim srcima, zauvijek sa nama na tribinama

 

Velika prometna gužva na magistrali kod Mostara

Na magistralnoj cesti iznad Mostara cijeli dan su velike gužve zbog izvođenja radova na rasvjeti firme Elko Marić. Posebice je to izraženo u vremenskom periodu između 15:30 i 16:30 sati.

Naime, trenutno traje postavljanje kabla za stubove uz magistralnu cestu. Promet regulira postavljena svjetlosna signalizacija, a na vozače se apeluje da imaju strpljenja i ako su u mogućnosti koriste alternativne ceste.

Hercegovina.in

Velika policijska akcija u mostarskom naselju Rudnik

Danas je u mostarskom naselju Rudnik izvedena opsežna policijska akcija koja je izazvalo veliko zanimanje mještana koji su ostali iznenađeni brzom akcijom policijskih snaga, Kako neslužbeno saznajemo već je uhićeno nekoliko osoba za koje postoji sumnja da su činili određene stvari izvan zakona.

Očekuje se priopćenje MUP-a HNŽ-a

ABCportal.info

Hari Vukas vjeruje da ‘Plemići’ imaju dinamita u nogama i za Utrecht

Foto: hercegovina.in | FC Utrecht - HSK Zrinjski 1:1

Zrinjski je napravio više od pola posla u kratkoročnom planu od tri utakmice. U Utrechtu je izborio ohrabrujućih 1:1, a zatim tri dana kasnije kod kuće u uvijek važnom gradskom derbiju riješio Velež 1:0.

Ovaj Zrinjski je dakle jako dobar, no u četvrtak ćemo vidjeti je li odličan – je li sposoban nakon samo 180 minuta u Europi poslati Nizozemce nazad u Eredivisie.

– Srpanj je iza nas! Pet utakmica u 18 dana, od čega tri gostovanja te dvije domaće utakmice.

Pored prvih prvenstvenih bodova, osigurali smo prolazak u II. kolo kvalifikacija za UEFA Europa League te ostvarili sjajan rezultat pred uzvratni susret HŠK Zrinjski – FC Utrecht, pohvalio se Zrinjski preko svog Facebooka na kojem svako malo izbaci slogan #NekaTraje, ali na taj način najavio da ima nedovršen posao u Europi.

Zaista? Može li Zrinjski nešto Utrechtu, može li ga poslati kući nakon samo 180 europskih minuta? Sada je to goruće pitanje, ali trebat će Plemiće brzo reprogramirati, ‘natjerati’ ih da zaborave minimalni trijumf nad Veležom. A to nije lako, posebno nakon iscrpljujućeg derbija pred više nego dobro ispunjenim tribinama.

Fanatična obrana Veleža

– Čestitao bih momcima na minimalnoj, ali slatkoj pobjedi. Morali smo potrošiti jako puno energije, konstatirao je trener Hari Vukas pa dodao: Sad sam osjetio što znači ovaj derbi i zato mi je pobjeda još draža.

Priznao je, od tog se doduše nije moglo ni pobjeći, da Zrinjski nije bio najbolji. Daleko od toga. Samo je na mahove igrao dobro, a pobjedu mu je dao nesvakidašnje nespretan autogol Denisa Zvonića iz 53. minute.

– Velež se fanatično branio i bio opasan prema naprijed. Malo nas je to rastrgalo, ali u drugom smo poluvremenu, iako ni tada nismo bili pravi, u pravom trenutku dali gol, ako ima nečeg što se u nogometu zove pravi trenutak za gol. Nakon toga nismo uspjeli utakmicu odvest u mirnije vode, ali vjerojatno je tako trebalo biti.

Rotacija širokog kadra

Utakmica se možda morala razvijati kako se razvijala, ali Vukas nije morao mijenjati previše, a opet jeste – i sada se to, nakon pobjede, pretvorilo u potez pobjednika.

– Svjesno smo ušli u rizik pa su startali s četvoricom igrača praktički bez minuta dosad, Zlomislićem, Stojkićem, Čelikovićem, Bencunom koji je bio virozan. Imamo nemoguć ritam i da nemamo ovakav roster, ne znam kako bi ovo izvukli. To je zaista ubitačan ritam. Radimo sve na regeneraciji, rotiramo, vrtimo, mislimo da radimo najbolje, ali nije lako.

Maksimum izvući iz širokog kadra, ako je kvalitetan, možda i nije teško, ali zato će teško i više od toga biti u uzvratu s Utrechtom odigrati za 3. kolo kvalifikacija Europske lige i utakmice protiv Domžala ili Malmoa. Može li to Zrinjski?

– Bit će to teža, ali i drukčija utakmica od ove. Imamo par dana da se regeneriramo, a bez obzira na rezultat iz prve utakmice, znamo da će biti teško. Ali igramo kući, pred našim navijačima, budite uvjereni da ćemo dati maksimum.

Dakle, četvrtak, 19 sati, stadion Pod Bijelim brijegom. Utrecht će biti tu, no hoće li i pravi, pobjednički Zrinjski, Zrinjski za povijest – vidjet ćemo.

‘Čudo od atmosfere’

Pod Bijeli brijeg se u nedjelju navečer natiskalo nekih 8.000 gledatelja. Bila je to druga utakmica 2. kola po posjećenosti, odmah iza duela Čelika i Sarajeva, ali atmosferom nije puno zaostajala. Impresionirao je derbi i Harija Vukasa.

“Nogomet se igra zbog publike, a ovo ovdje… čudo. Gradski derbi ipak nosi poseban draž i naboj”, rekao je Splićanin.

Piše: Slaven Nikšić | Dnevni list

Pomozimo Petri Barešić iz Stoca: Zovi 092 890 890

Sada već šestogodišnja Petra se u protekle četiri godine liječila i uspješno završila liječenje karcinoma nadbubrežne žlijezde (neuroblastom) u Zagrebu.

Početkom ove godine nažalost Petri je dijagnosticirana još jedna teška dijagnoza leukemija. Nakon još jedne mega kemoterapije transplantirana joj je koštana srž na KBC Rebro u Zagrebu. Poslije dvomjesečnog boravka u bolnici sada je pred njom težak i dug oporavak

Obitelj živi na relaciji Stolac Zagreb što zahtjeva ogromna novčana izdvajanja za sama putovanja i boravak u Zagrebu.

Pomozimo Petri i njenoj obitelji pozivom na humanitarni broj telefona 092 890 890 i donirajmo 2KM

Pomoći možete i uplatama iz BiH na transakcijski račun od oca Jozo Barešić na Raiffeisen Bank broj:1613000001981474

a uplate iz inozemstava na IBAN CODE BA391613000001981474

SWIFT CODE:RZBABA2S
RAIFFFEISEN BANK
Adresa banke:Zmaja od Bosne bb, BiH

Hrvatska Kuna odlazi u povijest!

kune

Hrvatska politička i bankarska elita prepoznala je političku volju u Europskoj uniji za proširenjem eurozone te su ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić uputili službeni zahtjev za pristupanje Hrvatske europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), što je faza prije konačnoga uvođenja eura kao službene valute.

Pri tome se pozivaju na ugovorenu obvezu Hrvatske da prihvati euro, ali ne spominju činjenicu kako nema vremenskoga roka do kada se posao mora obaviti, a očito ne namjeravaju niti provesti stručnu analizu o potencijalnim koristima ili šteti uvođenja zajedničke valute.

Švedski su građani na referendumu odbili euro, dok hrvatski de facto nemaju mogućnost referendumskoga izjašnjavanja. Mađarska, Češka i Poljska očito nisu zainteresirane za ulazak u eurozonu, već kalkuliraju i procjenjuju isplati li im se to ili ne, dok je hrvatska strategija – ”idemo, pa što bude ”.

Katastrofalna bilanca
Ulaskom u ERM II, zemlje kandidati odriču se mogućnosti mijenjanja tečaja te za oko dvije godine, u slučaju ispunjavanja kriterija konvergencije, dobivaju euro kao službenu valutu. Doduše, Hrvatska je narodna banka i do sada održavala relativno fiksan tečaj spram eura te ne će biti zapažene promjene jednom kada uđe u mehanizam.

Ekonomija
Hrvatski predstavnici temelje svoj zahtjev na dobrim makroekonomskim pokazateljima koji bi trebali potvrditi pripravnost zemlje za prihvaćanje europske valute. Hrvatska je zadnjih 25 godina održavala stabilnost cijena i financijskoga sektora. Bruto dug opće države u posljednje je tri godine smanjen za više od deset posto, a bankarski je stabilan i profitabilan. To su brojke kojima je teško naći zamjerku. Međutim, one važnije brojke, čime se također u zahtjevu hvale, nisu toliko pozitivne kako ih Marić i Vujčić prikazuju.

Hrvatska je navodno smanjila vanjske neravnoteže i postiže suficit tekućega računa, što je dijelom posljedica rasta izvoza zbog pristupanja Europskoj uniji, dok istodobno rastu inozemna ulaganja i pada nezaposlenost. Sumorna je stvarnost takva da je izvoz porastao, ali je uvoz porastao još više, naročito od pristupanja Uniji te je vanjskotrgovinska bilanca katastrofalna. Hrvatska ekonomija nije produktivna, što se odražava i na broj ukupno zaposlenih osoba, a taj je pokazatelj realističniji od stope nezaposlenosti. Broj zaposlenih raste, ali daleko sporije od pada stope nezaposlenosti te smo trenutačno na razini iz 2008. godine, što je znatno lošiji rezultat od zemalja iz našega okruženja. Priljev kapitala među najnižima je u Europi te uistinu nije jasno zašto ga ističu kao pozitivnu stvar.

Različita iskustva
Rasprave oko ulaska u monetarnu uniju očito ne će biti, ali je vjerojatno nemoguće predvidjeti kako će se on odraziti na hrvatsku ekonomiju. Hrvatska je u praksi ionako zemlja u kojoj se sve cijene određuju usporedbom s eurom, štednja je u eurima, itd. Nekih će promjena očito biti, posve sigurno doći će do rasta cijena koje u manjoj ili većoj mjeri prati rast plaća, što i nije od koristi za izvoznike, premda taj rast ne bi trebao biti izražen kao kod prvotnoga uvođenja zajedničke valute na Zapadu.

Euro
Zemlje s kojima se možemo uspoređivati imale su različita iskustva nakon uvođenja eura. Grčka, Italija i Portugal loše su prošli. Nakon uvođenja eura smanjila se kamatna stopa pa je došlo do snažnoga rasta zaduživanja, potrošnje i plaća, dok je produktivnost rasla sporije te je poremećena bilanca plaćanja koja je pokrivana snažnim rastom inozemnoga duga. Kriza iz 2008. godine zbog toga ih je snažno pogodila. Estonija, Litva i Latvija nisu imale sličnih problema. Slovačka, koja je za razliku od Češke, Mađarske i Poljske prihvatila euro i zbog toga nakon krize imala snažniju valutu, dugoročno nije zaostala u ekonomskom napretku. Čini se kako pripadnost euro obitelji nije ključan za ekonomski uspjeh jer postoje i pozitivni i negativni primjeri. Ključna je racionalnost vođenja ekonomske politike, dok valuta koja se koristi treba biti samo sredstvo razmjene i obračuna vrijednosti.

Znak odanosti
Euro Hrvatskoj ne nudi naročitu sigurnost, iako će njegovo uvođenje ipak doprinijeti smanjenju rizika pada valute i snižavanju kamatnih stopa. To treba iskoristiti, ali na kraju, naš ekonomski uspjeh možemo ostvariti jedino vođenjem kvalitetne makroekonomske politike, razvojem poljoprivrede i industrije, smanjenjem ovisnosti o turizmu, smanjenjem porezne presije na gospodarstvo, smanjenjem neracionalne javne potrošnje i slično.

Uvođenje eura u ovomu je trenutku više političko nego ekonomsko pitanje. To je znak odanosti projektu Europske unije te uistinu nema smisla da dugoročno pojedine zemlje ne prihvate euro kao vlastitu valutu, ionako im uspjeh ne ovisi o tomu. Kad-tad sve će zemlje Unije morati prihvatiti euro jer to na kraju nije niti stvar izbora, pa ni izbora hrvatske politike. Jednostavno, provodimo ono što nam je određeno, iako bi bilo poželjno ponekad glasnije zastupati svoje stavove kod stvaranje europske strategije.

Hrvatsko nebo

Mario Babić nije više igrač Širokog Brijega

Mario Babić

Mario Babić i NK Široki Brijeg dogovorili su sporazumni raskid ugovora i 27-godišnji vezni igrač slobodan je potražiti novu sredinu za nastavak karijere.

Nekadašnji mladi reprezentativac Hrvatske za nešto više od godine dana provedene na Pecari u plavo-bijelom dresu upisao je 30 nastupa, postigao jedan pogodak te upisao pet asistencija, priopćio je NK Široki Brijeg.

U dosadašnjoj karijeri Babić je branio boje Sesveta, zagrebačkog Dinama, Istre, Rudara iz Velenja te belgijskog Tubizea.

Sjednica GV Široki Brijeg počela minutom šutnje za tragično preminule Antonia Zeljku i Ivanu Cigić

Pod predsjedanjem predsjednika Gradskog vijeća Vinka Topića, 30. srpnja održana je 27. sjednica Gradskog vijeća.

Na samom početku sjednice održana je minuta šutnje za tragično preminule sugrađane, brata i sestru, Antonia Zeljku i Ivanu Cigić. U ime vijećnika, cijele Gradske uprave, gradonačelnika Mire Kraljevića i u svoje osobno ime, riječi sućuti obitelji uputio je predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić.

Prisutni vijećnicu su jednoglasno usvojili zapisnik s prethodne sjednice.

Usvojena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o objavi javnog oglasa za imenovanje članova Gradskog izbornog povjerenstva Široki Brijeg, također jednoglasno.

Također, usvojeno je: Odluka o potrebi izgradnje novog gradskog groblja; Odluka o potrebi izgradnje novog mjesnog groblja u Crnim Lokvama; Odluka o potrebi proširenja mjesnog groblja Podjela; Odluka o zamjeni nekretnina. Sve odluke su usvojeno jednoglasno, osim Odluke o potrebi proširenja mjesnog groblja Podjela(3 glasa suzdržana).

Usvojena je Odluka o dodjeli javnog priznanja „Grb Grada Širokog Brijega“:

Akademskom kiparu Stipi Sikirici,
Dr. sc. fra Vjekoslavu Lasiću,
Samostalnoj radnji „USLUGA“ Široki Brijeg,
Gospodarskom društvu CHEMO COMMERC d.o.o. Široki Brijeg;

Odluka o javnim priznanjima usvojena je jednoglasno.

Za imenovanje Dragana Pavkovića za ravnatelja JU “COMING“ Široki Brijeg data je suglasnost. Usvojeno je i Rješenje o imenovanju Ante Ćužića za ravnatelja Narodne knjižnice Široki Brijeg.

Izvješće o izvršenju Proračuna Grada Širokog Brijega od 1.1.2019. do 30.6.2019. godine primljeno je na znanje.

Izložbom ‘Cvijet u kamenu’ otvoreni ‘Posuški kamendani’

Posuški kamendani

Osma manifestacija “Posuški kamendani” otvorena je u ponedjeljak navečer u gradskom parku u Posušju izložbom “Cvijet u kamenu”, širokobriješkog umjetnika Srećka Sliškovića.

Govoreći o izložbi, širokobriješki umjetnik Grgo Mikulić kazao je kako je posao umjetnosti da iz “minimalnih uvjeta izvuče maksimum”.

– Kontrasti kamena i zelenila, škrtosti erodiranoga tla i biljaka u cvijetu, kontrasti su težine i radosti života, Hercegovine i Hercegovaca – rekao je Mikulić, ističući kako su ovom izložbom “Kamendani” podignuti na višu razinu.

Autor izložbe ističe kako je riječ o oslikanom prirodnom kamenu s motivima endemičnih biljaka iz Parka prirode Blidinje te podsjeća kako je sličnu izložbu imao 2004. godine u prostorijama Hrvatskog doma “Herceg Stjepan Kosača” u Mostaru.

Istaknuo je kako je u nekoliko navrata pratio prostor Blidinja u raznim godišnjim dobima i tako došao na ideju da realizira izložbu.

Izložbu je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Posušje Ivan Lončar.

U sklopu “Posuških kamendana” na Trgu hrvatskih branitelja u Posušju danas će biti održana i likovna kolonija pod nazivom “Posuški kamen”, u organizaciji Likovne kolonije Brijeg čiji je voditelj Srećko Slišković.

FC Utrecht dolazi u izmjenjenom sastavu, ali pojačan svojim vjernim ”ULTRASIMA”

FC Utrecht dolazi u izmjenjenom sastavu u odnosu na utakmicu u Utrechtu. Nakon prve utakmice protiv Plemića trener FC Utrechta odlučio je napravit neke izmjene.

Šef struke FC Utrechta John van den Brom naglasio je na tiskovnoj konferenciji da iz početnog sastava koji je izašao na travnjak u Utrechtu sigurno neće biti Adrian Dalmau i Jean-Christophe Bahebeck, a još na pojedinim mjestima u timu moglo bi doći do izmjena, izjavio je trener FC Utrechta.

No, kao i uvjek kad je u pitanju  podrška FC Utrechta sa tribina u Mostar bodrit će ih najvatreniji UlTRASI i to za sada njih oko 200 sa kupljenim ulaznicama, a do četvrtka taj broj bi se mogao popeti i na 350 najvatrenijih navijača .

HERCEGOVINA.in

Predstavljanje knjige ‘Prekinut let’ autorice Matije Macan

JU „Kulturno-športski centar“ Ljubuški, odjel Knjižnica Ljubuški, u suradnji s Gradom Ljubuškim, u okviru manifestacije „Ljubuško ljeto 2019.“, organizira predstavljanje knjige „Prekinut let“ autorice prof. Matije Macan.

Predstavljanje će biti upriličeno u utorak 6. kolovoza 2019. godine, s početkom u 20.30 sati, u Parku hrvatskih banova – gradski park.

Svoj osvrt na knjigu, izuzev autorice, dat će prof. Jasna Ćorić i prof. Silvana Prusina.
U glazbenom dijelu programa nastupaju učenici Glazbene škole Brotnjo.

Autor: iks-portal.info

Nakon fizičkog obračuna na parkingu smrtno stradao migrant

Sinoć, 25 minuta nakon ponoći, Policijska uprava Tuzla zaprimila je dojavu građana kako je došlo do incidenta na parking prostoru koji se nalazi u sklopu Robne kuće Tuzlanka.

Nakon izlaska na mjesto događaja, ustanovljeno je da je došlo do fizičkog obračuna između više lica, od kojih je jedno prevezeno na Univerzitetsko-klinički centar Tuzla sa teškim povredama, usljed kojih je preminulo.

– Dežurni liječnik Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla u 00:55 sati konstatirao je smrt N.N. osobe. Za sada nemamo informacije o kakvim je točno ozljedama riječ, ali je zbog ovog događaja više osoba lišeno slobode i prevedeno je u policijske prostorije gdje će biti saslušani i nad kojima će biti provedena kriminalistička obrada. U pitanju su osobe koja nisu bh. državljani, odnosno radi se o grupi migranata – izjavio je za Tuzlanski.ba dežurni operativni službenik Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanske županije.

U policiji još uvijek nemaju saznanja o starosnoj dobi sudionika incidenta i o tome iz koje države dolaze.

O ovom događaju je obaviješten dežurni županijski tužitelj Tužiteljstva TŽ.