Noćas je u mostarskom naselju Cim pronađeno beživotno tijelo nepoznate muške osobe, piše pogled.ba.
Za sada nisu poznati nikakvi drugi podaci, a više informacija može se očekivati uskoro…
Zbog velikog interesa nizozemski RTL7 prenosit će susret uživo
Zbog velikog intersa u cijeloj Nizozemskoj RTL7 pratiće izravno susret uz specijalnu ekipu nogometnih stručnjaka. Naime, RTL7 iz Nizozemske velika i poznata TV kompanija iz obitelji svjetske kompanije RTL dolazi u Mostar sa velikom ekipom.
Prenos RTL7 počinje u četvrtak prije utakmice od 18:30 sa najavom ,zatim u poluvremenu donose analizu prvog poluvremena ,te na kraju poslije zadnjeg sudijskog zvižduka , donose analizu kompletne utakmice, sporne momente i sumnjive sudijske odluke.
Nakon intenzivnih pregovora sa više stranaka u vezi direktnog prenosa nama iznimno važne kvalifikacijske utakmice Eurolige u Mostaru uspjeli smo ostvariti direktan prenos za sve one vjerne navijače i ljubitelje nogometa koji neće moći ići na uzvrat , moči će nas ipak pratiti izravno preko malih ekrana, dodao je komercijalni direktor FC Utrechta Joost Broerse.
HERCEGOVINA.in
Mladi hrvatski glazbenik poginuo vraćajući se s koncerta
U teškoj prometnoj nesreći koja se u splitskoj četvrti Sirobuja dogodila u nedjelju rano ujutro, poginuo je gitarist grupe Boss Stjepan Mandac. Članovi benda od svog kolege su se oprostili dirljivim statusom na Facebooku.
“Kume naš, pozva te dragi Bog u svoj bend, hvala ti na svakom trenutku provedenom s tobom. Zauvijek ćeš biti duša našeg benda”, napisali su uz fotografiju.
“Sinoć smo pjevali s tobom, danas mirno počivaš! Pokoj ti vječni”, oprostili su se i obožavatelji koji još uvijek ne mogu vjerovati da mladog glazbenika više nema. Tragična nesreća dogodila se nakon nastupa, na povratku gitarista grupe Boss iz Dugog Rata, prenosi Dalmacija danas.
HŠK Zrinjski: Pogledajte trenutak kada je na utakmici protiv Veleža ustala zapadna tribina
Sinoć je stadion pod Bijelim brijegom bio domaćin Gradskom derbiju u kome su snage odmjerili HŠK Zrinjski i FK Velež. Atmosfera je bila sjajna, bez ikakvih izgreda. Ovaj puta donosimo trenutak kada je na noge ustala zapadna tribina i pjesmom peckala protivnika.
U Mostaru svoju mladu Misu proslavio fra Robert Pejičić
U nedjelju, 28. srpnja 2019., u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, svoju mladu Misu proslavio je fra Robert Pejičić. Uz mladomisnika su bili provincijal fra Miljenko Šteko, mladomisnici fra Nikola Jurišić i fra Dragan Bolčić, propovjednik fra Bojan Rizvan, gvardijan fra Danko Perutina, župnik fra Bože Milić te još dvadesetak misnika.
Euharistijsko slavlje započelo je ulaznom procesijom i roditeljskim blagoslovom. Fra Bojan je prisutnima u svojoj propovijedi tumačio molitvu. Prvo čitanje i evanđelje stavlja pred mladomisnika i pred sve vjernike sliku pravoga molitelja.
„Abraham počinje od činjenice da je prah i pepeo – poniznost, ništa, i u toj svijesti moli za druge, za pogane, da ih Gospodin ne uništi, nego dade priliku novoga života. On se cjenka s Gospodinom. Isus u evanđelju predstavlja kakvi odnosi vladaju između nas: Bog je Otac.“ Propovjednik je nastavio govoriti o prisutnosti Božjoj u našem životu. „Redak iz psalma: Kročim li kroz nevolje, ti mi život čuvaš, ukazuje upravo na tu stvarnost da nikad ne hodi sam nego da uvijek hodi s Kristom.„
Na kraju je fra Bojan mladomisniku naglasio važnost osobne molitve. „Tko ne klekne, poklekne. Pravi život izvire iz molitve.“ Homiliju je završio riječima ohrabrenja i pozivom mladomisniku da bude molitelj, uzor i kao što i njegovo mladomisničko geslo kaže, uvijek ostvaruje kraljevstvo Božje pokazujući ljubav svima koji su mu darovani na putu.
Liturgijskim obredima ravnali su naši bogoslovi, a svojim skladnim pjevanjem slavlje je uzveličao zbor sv. Kate iz Ljubuškog. Nakon svete Mise, druženje je nastavljeno u restoranu Afrodita, pišu franjevci.info.
Finski kvartet sudaca za susret HŠK Zrinjski – FC Utrecht
Antti Munukka bit će glavni arbitar uzvratnog meča u Mostaru između HŠK Zrinjski i gostiju iz Nizozemske FC Utrechta.
Finski sudav rođen 3.ožujka 1982. godine u Helsinkiju i od 2010. godine na internacionalnoj sudačkoj listi FIFE.
Njegovi sunarodnjaci će asistirati Jukka Honkanen i Turkka Joonas Valjakka, a kao Kao četvrti sudac delegiran od FIFE je također Finac Jari Järvinen.
HERCEGOVINA.in
HŠK Zrinjski Mostar vas poziva na ZRINJSKI KORNER
HŠK Zrinjski Mostar vas poziva na ZRINJSKI KORNER – zajedničko druženje s igračima i stručnim stožerom uoči uzvratnog susreta II. Kola kvalifikacija za UEFA Europa League protiv Utrechta.
Igrači i stručni stožer posjetit će ovogodišnje izdanje Lige mjesnih zajednica Grada Mostara u utorak, 30.07.2019. godine od 20:00 te će biti na raspolaganju svim simpatizerima i navijačima uz prigodne poklone za najmlađe.
Navijače očekuju slikanje, nagradne igre i natjecanja s igračima u kojima će moći osvojiti sportske rekvizite kluba te ulaznice za susret u četvrtak.
Prilika je ovo da klubu osobno pružimo podršku i time najavimo spektakl koji je pred nama, piše na fb stranici kluba iz Mostara.
NEKA TRAJE! #HŠKZ #NekaTraje
Luka Modrić dio nevjerojatnog transfera koji će odjeknuti svijetom!
Real Madrid krenuo je u pregovore s PSG-om oko transfera Neymara, a u cijeli je posao uključen i naš Luka Modrić, tvrdi španjolski Don Balon.
Parižani više ne žele Brazilca u svojoj momčadi, posebno nakon što je poručio da se sa suigračima neće pripremati za novu sezonu već da želi transfer. Brazilac bi se htio vratiti u Barcelonu, no na kraju bi mogao završiti u njezinu najvećem rivalu. Navijači katalonskog kluba taj mu potez sigurno ne bi oprostili.
PSG od Reala traži Luku Modrića i 100 milijuna eura kako bi Neymar preselio na Santiago Bernabeu. Podsjećamo, Brazilac je najskuplji igrač svijeta za kojega je pariški klub Barceloni isplatio 222 milijuna eura. Modrić će uskoro napuniti 34 godine, a prošle sezone mučio se u Realu.
Već je nekoliko puta govorio da bi se htio umiroviti u dresu kraljevskog kluba, no pitanje je hoće li mu se želja ostvariti.
Ode li hrvatski kapetan u PSG, tamo će ga čekati četiri ozbiljna konkurenta u veznom redu: Marco Verratti, Angel Di Maria, Julian Draxler i Ander Herrera. Podsjećamo, mediji su ovoga ljeta izvještavali i da Milan želi dovesti Modrića.
Vatrenog bi jako želio bivši hrvatski kapetan Zvone Boban koji je danas sportski direktor crveno-crnih.
Doslovno mi je rekao: ‘biraj’. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM
Tisuće majki u zemljama regije uvjerene su da su im bebe u otete, proglašavane mrtvima i prodavane. Sumnje potvrđuje i svjedok Marko Ivić iz njemačkog Landhuta, kojem je u Beogradu 1988. ponuđeno da kupi bebu, prenosi N1. “Biraj” – to je riječ liječnika u sobi punoj novorođenčadi Ginekološke klinike, Kliničkog bolničkog centra ‘Zvezdara’ u Beogradu koja je 1988. šokirala Marka Ivića.
Ovaj Kuprešanin 40 godina sa suprugom živi i radi u njemačkom gradiću Landshutu. Nažalost san o vlastitom djetetu nije bio ostvariv i zato se ideja o usvajanju djeteta činila dobrim rješenjem. “Željeli smo usvojiti napušteno dijete iz sirotišta. Igrom slučaja upoznao sam čovjeka iz Bugojna koji mi se predstavio kao Dragan i on mi je kazao da ima rješenje za mene u Beogradu. Otputovali smo u Beograd i jako sam se iznenadio kada mi je rekao da parkiramo vozilo kraj rodilišta. Mislio sam da ćemo otići u sirotište”, svjedoči Marko Ivić u razgovoru za Deutsche Welle.
Nakon što je obukao bijeli mantil, koji mu je dala medicinska sestra, krenuo je s liječnikom u obilazak rodilja, gdje je dodirivanjem kreveta trebao dati znak liječniku koja je od rodilja najsličnija njegovoj supruzi kako bi posvojio upravo dijete koje će najviše nalikovati novim roditeljima.
Rodilište – trgovina djece
“Pitao me kako izgleda moja žena, a ja sam odgovorio da je crnka.
Poslije me je odveo u baby box s bebama i rekao mi da izaberem bebu. Doslovno mi je rekao: ‘biraj’. Rekao je da se po djetetu plaća 10.000 DEM, a ako želim blizance, onda 15.000 DEM, da će sve papire srediti kao da je moja žena rodila. Čak mi je govorio da i moje njemačke prijatelje, ali i naše ljude, upoznam da u tom rodilištu, mogu dobiti dijete ako to žele.
Kada je to govorio, predstavljao se kao veliki humanista jer su to, navodno, djeca iz siromašnih obitelji ili studentica koje nisu znale što bi s njima. Znao sam da to nikako ne može biti u redu. Rekao sam da ću razgovarati sa ženom i otišao”, prisjeća se Marko. Međutim, prije dvije godine jedan prilog koji je vidio na NTV Happy uznemirio ga je. To je bila priča o ženama iz Udruženja nestalih beba Srbije. Preklinjale su za istinu o svojoj nestaloj djeci – sumnjajući da su postala žrtve trgovine ljudima.
“U Njemačkoj volimo pogledati naše TV kanale, saznati što se događa u našoj zemlji i zemljama bivše Jugoslavije. Supruga i ja gledali smo tu emisiju i ja sam samo kazao: Ane moja, to smo mi mogli biti. Mi smo mogli to ukradeno dijete kupiti. Mi smo mogli biti kupci. Ostali smo šokirani. Vidio sam te majke i rekao da neću šutjeti. Odmah sam nazvao broj s ekrana gdje se pozivalo da se jave majke koje smatraju da su im djeca nestala”, govori ovaj čovjek.
Nakon toga, on je uskoro, ponovno, putovao za Beograd.
Čovječnost iznad roditeljstva
No, ovaj put u Beograd je otišao na poziv majki Udruženja nestalih beba iz Srbije i to kao svjedok – sa snimljenim video svjedočenjem, ali i ovjerenom, pismenom izjavom koja će biti dokaz na sudu. Na pitanje što bi učinio da je kojim slučajem kupio bebu, a vidio emisiju o ukradenim bebama, odmah odgovara:
“Rekao bih, kćeri moja, spremi se, idemo u Beograd da tvoja majka više ne plače. Odgojen sam kao katolik i ne bih mogao s tim živjeti. Čovječnost je i iznad roditeljstva. Shvaćam da se u Srbiji još boje, ali njihovo tužiteljstvo treba istražiti ove slučajeve. Nije normalno da toliko puno rođene djece bude mrtvo”, zaključuje on. Naime, prema pregledu podataka na koje je uputio Republički zavod za statistiku Republike Srbije, jasno je vidljivo da je u periodu od 1960. do 1990. godine, od ukupno rođenih 4.660.714 djece, mrtvo rođeno 22.792, a umrlo čak 228.006 odojčadi, djece do nepune godine dana.
”To je enormno visok broj i koji je dio od tog broja lažno proglašen mrtvim mi to ne znamo”, za DW kaže Ana Pejić, tajnica udruženja roditelja nestalih beba Vojvodine, jednog od čak pet koliko ih je u Srbiji. I ona sama od 1988. traga za svojom djevojčicom. Nevjerojatno svjedočenje Marka Ivića slamka je nade za stotine majki koje su uvjerene da su njihova djeca žrtve trgovine ljudima. Majke Srbije i majke iz Bosne i Hercegovine, kako ona kaže, imaju puno toga zajedničkoga.
Mostarac Leon Lasić na dan Oliverove smrti otpjevao jednu od njegovih najljepših pjesama
Nadareni i talentirani mladić iz Mostara Leon Lasić na dan odlaska velikoga Olivera Dragojevića otpjevao je jednu od njegovih najpopularnijih pjesama.
Pogledajte i poslušajte Magdalenu u izvedbi Leona Lasića.
Audio & Video Produced by Gabrijel Prusina
Engineered, Mixed & Mastered by Gabrijel Prusina
Directed by Gabrijel Prusina
Filmed by Gabrijel Prusina
Edited & Colored by Gabrijel Prusina
Snimano u Recording Studio Groove – Mostar
HERCEGOVINA.in
Pričali smo s tipom koji je zbog skokova na glavu sa Starog mosta postao legenda
Mostarci sa slavnog Starog mosta prema nekim podacima skaču gotovo 500 godina. Posljednjih pedeset godina svake posljednje nedjelje u srpnju održava se natjecanje u skakanju s 24 metra visokog mosta, a na glavu se sa Starog skakalo i jučer, bez obzira na nevrijeme, piše Index.hr.
U natjecanju je pobijedio Lorens Listo, 40-godišnji Mostarac kojemu je to već 13. pobjeda. Jučer je Listo skočio i zadnji put te izjednačio rekord legendarnog mostarskog skakača Emira Balića, koji je također 13 puta pobijedio na natjecanju. Listo po 14. pobjedu neće ići, a za Index.hr je objasnio i zašto.
“To je iz poštovanja prema Baliću. Ne treba mi 14. pobjeda, ovako nitko nema više nego ja, a legendarni Balić ima jednak broj”, kaže Listo koji je prvi put na glavu s mosta skočio sa samo 16 godina. Tada je, kako nam govori, počeo iskašljavati krv.
Iako se njegov skok na glavu (popularna lasta) doima lagan, Listo kaže da svaki put pretrpi veliku bol i da je njegov osmijeh kada nakon skoka pliva prema obali većinom lažan.
“Postoji puno stvari koje gledatelji, pogotovo oni ispred malih ekrana, ne vide. Svake godine ozlijedi se nekoliko natjecatelja. I ja sam lomio prste, rebra i ključnu kost na natjecanjima”, dodaje Mostarac i kaže da svojoj kćeri Lani ne dozvoljava da gleda kako on skače s mosta, pa stoga djevojčica nikada nije bila na skokovima.
“Do rata uopće nisam znao što sam”
Ovih dana Mostar, odnosno Stari grad u Mostaru vrvi turistima. Posljednjih nekoliko godina skokovi su sve popularniji, a Mostarci s mosta skaču i van natjecanja, većinom za novac koji dobiju od turista.
Sjediti na kavi u tom dijelu Mostara, a ne dotaknuti se rata i podjele grada koja se dogodila kasnije, gotovo je nemoguće. Jako mali broj ljudi s tzv. zapadne strane Mostara uopće odlazi u Stari grad ili u istočni dio, a hrvatski mediji u Hercegovini i nisu previše zainteresirani za ovo natjecanje.
“Znam da će vam zvučati nemoguće, ali ja do rata uopće nisam znao što sam. Zovem se Lorens. Prije nego je počelo, djeca su se na ulici počela grupirati u Srbe, Hrvate i Muslimane. Ja sam došao kući i majku pitao što smo mi”, kaže Listo koji je bez obzira na tenzije voljen u cijelom gradu.
“Volim reći da je Stari grad država u državi i da je potpuno slobodan od nacionalizma s obje strane rijeke. Ovdje su svi normalni ljudi dobrodošli, a simpatizeri dviju nacionalističkih stranaka iz Mostara nemaju što tražiti ovdje”, govori Listo koji je netom nakon našeg razgovora slavno završio skakačku karijeru.
Muškarac u Splitu odgrizao uho turistu koji mu je pogledao djevojku
Jutros oko 5:30 u Sinjskoj ulici u samom centru Splita došlo je do fizičkog napada. Kako za Dalmaciju Danas govore osobe koje su se zatekle na mjestu događaja, jedan muškarac je fizički napao mlađeg turista jer mu je “krivo pogledao djevojku”.
Tijekom napada odgrizao mu je pola uha, koje su djelatnici obližnjeg noćnog kluba stavili na led do dolaska hitne pomoći. Kako se doznaje, mladiću je uho zašiveno i otpušten je na kućnu njegu.
“Na Klaićevoj poljani kod Sinjske ulice, sukobili su se zasad nepoznati muškarac i 20-godišnji francuski državljanin. Francuski državljanin je lakše ozlijeđen, odgrizena mu je lijeva uška. Nakon bolničkog liječenja, otpušten je na kućnu njegu. Policija provodi kriminalističko istraživanje i traga za napadačem”, javila je policija.
Od utorka kreće prodaja ulaznica za utakmicu HŠK Zrinjski – FC Utrecht
Ulaznice za susret HŠK Zrinjski – FC Utrecht u pretprodaju će se pustiti od utorka, 30.07.2019. godine u Fan shop Zrinjski.
Ulaznice su dostupne u periodu od 10:00 – 13:00 te od 16:00 – 21:00. Cijena ulaznice iznosi 10,00 KM, a za djecu do navršenih 14 godina 5 KM.
Pozivamo navijače da na vrijeme osiguraju svoje ulaznice i planiraju raniji dolazak na stadion s obzirom da nas očekuju puni kapaciteti i nezapamćena atmosfera!
Napominjemo kako sezonske ulaznice isključivo vrijede za domaće susrete Premijer lige BiH i Kupa BiH, priopćili su iz HŠK Zrinjski povodom utakmice 2. prekola Europske lige.
Doznali smo kada stižu nogometaši FC Utrechta u Mostar
Nizozemci se prošlog tjedna nisu baš pokazali kao dobri domaćini ako pitate nogometaša bosanskohercegovačkog viceprvaka.
Naime, u Nizozemskoj su u četvrtak izmjerene visoke temperature, a po informacijama koje smo dobili od pojedinih igrača Zrinjskog istima je bila isključena klima u svlačionici.
Bilo je tu još dosta sitnih minusa koje su naši nogometaši doživjeli u Nizozemskoj, a uzvrat u Mostaru je na raspored u četvrtak 01.08. u 19:00 sati.
Po informacijama do kojih je došao naš portal delegacija iz Utrechta (nogometaši, treneri, medicinsko osoblje, novinari…) u Zračnu luku Mostar trebali bi stići u srijedu 31.07.2019. godine u 13:30 sati, a povratak je iz ove zračne luke planiran za petak 02.08.2019. godine u 11:00 sati.
Također, po informacijama našeg portala put Mostara do sada je potvrdilo nešto više od stotinjak navijača ovog nizozemskog kluba, a cijena ulaznica koju će platiti navijači FC Utrechta je 10 Eura. Također su iz FC Utrechta naveli da organiziranog dolaska njihovih navijača u Mostar neće biti već da će svi koji planiraju u Mostar doći u vlastitom aranžmanu.
Hercegovina.in
Pogledajte kako uživa Veronica Belik, poljska Instagram senzacija
Veronica Bielik, Poljakinja raskošnih oblina i uskog struka, jedna je od najvažnijih poljskih influenserica na Instagramu, a ova utjecajna mlada dama pohvalila se i ljetovanjem u susjednoj nam Hrvatskoj.
Instagram senzacija Veronika, koja ima više od dva milijuna pratitelja na društvenim mrežama, stigla je u Hrvatsku pa se odmah skinula u minijaturni bikini, koji je jedva obuzdao njene grudi.
Vrućim fotografijama Veronika oduševljava fanove.
Zbog moguće bombe, evakuirana zgrada Slobodne Dalmacije
Nešto prije 12 sati, zbog dojave o postavljenoj bombi, evakuirana je zgrada „Slobodne Dalmacije“, javio je taj list. Nepoznata muška osoba javila je na redakcijski telefon da je unutar objekta postavljena eksplozivna naprava, zbog čega je kontaktirana policija.
“U 11.50 sati stigla je dojava o postavljenoj bombi u zgradi „Slobodne Dalmacije“ u Splitu. Zgrada je ispražnjena, u tijeku je pregled zgrade. Zatvorena je za promet ulica Hrvatske mornarice prema Poljudu”, objavila je policija.
Policija je u zgradi i intenzivno se obavljaju pregledi.
“Čovjek je pričao da je iz HOS-a, da pišemo loše te da nedavni požar nije bio slučajan”, izjavio je Jadran Kapor, glavni urednik „Slobodne Dalmacije“.
Kamion pregazio pješakinju
Pješakinja starije životne dobi smrtno je stradala u prometnoj nesreći koja se danas u 11.40 sati dogodila u blizini Doma penzionera u Tuzli.
U prometnoj nesreći sudjelovao je vozač teretnog motornog vozila, a službenici Policijske uprave Tuzlanske županije obavljaju očevid.
Na desnoj strani kolnika, dvadesetak metara prije pješačkog prijelaza, ostali su štap i papuče nesretne žene.
Pogledajte atmosferu uoči Gradskog derbija u Mostaru
Jučer je u Mostaru Gradski derbi igrali HŠK Zrinjski i FK Velež. Utakmica je privukla nešto manje od 8000 gledatelja. Kako je bilo oko stadiona prije utakmice pogledajte u foto galeriji.
Mostarski Aluminij ponovno kreće sa radom od 1. rujna
Ukoliko nanovo sročeni plan dizanja mostarskog Aluminija iz pepela bude uspješno realiziran, nekadašnji gigant trebao bi ponovno upaliti ‘motore’ 1, rujna ove godine.
To je rok koji je ‘krizni stožer’ ugašene tvornice postavio za start prve faze revitalizacije, odnosno za pokretanje pogona Ljevaonice, što je označeno kao tehnički potpuno izvedivo, piše dnevni-list.ba.
Prvo anode
U planu koji je Uprava poduzeća sačinila i prezentirala ostatku ‘kriznog stožera’ u kojem osim Uprave sjede i lidera HDZ-a BiH Dragan Čović, te federalna ministrica financija Jelka Milićević, konkretizirane su i brojke. Kako se doznaje, za pokretanje Ljevaonice bit će potrebno ‘pronaći’ oko 25 milijuna maraka, a u toj početnoj fazi na posao bi se trebalo vratiti nešto više od 200 radnika.
Mjesec dana nakon toga, 1. listopada, planirano je pokretanje pogona Anoda, što bi koštalo otprilike 10 milijuna maraka i to bi ‘otvorilo’ prostora za još stotinjak radnih mjesta.
Nakon Ljevaonice i Anoda išlo bi se u pokretanje Elektrolize,a kako se doznaje to bi koštalo dodatnih pet milijuna maraka. Ukoliko bi se plan ‘kriznog stožera’ u potpunosti realizirao, u ponovno podignuti Aluminij na radna mjesta moglo bi se vratiti više od 500 ljudi.
Tko će investirati 40 milijuna KM?
Naravno, provedba plana revitalizacije sada ponajviše ovisi od, najkraće rečeno, novca. Gdje pronaći potrebnih 40 milijuna maraka i tko će biti investitor zasada nije poznato. Po tom pitanju radit će se na više strana, sa svim vlasničkim strukturama (Vlada FBiH i mali dioničari po 44%, Vlada RH 12%), te ostaje čekati malo konkretnije informacije oko zatvaranja financijske konstrukcije projekta ‘novog’ Aluminija.
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović, koji je nakon gašenja kompanije pretrpio najviše kritika, kazao je kako se više ne smije odugovlačiti s rješavanjem brojnih problema u Aluminiju te je najavio da će se nakon završetka plana restrukturiranja Aluminija, o tom planu očitovati i Vlada Federacije BiH.
– Ono što prihvati Vlada Federacije BiH bit će onda transparentno predstavljeno javnosti, poručio je Čović.
Radnici
Također, jasno da se dio radnika neće moći vratiti na posao jer će čak i uz potpunu realizaciju plana revitalizacije trećina radnih mjesta biti nepovratno izgubljena, barem u bliskoj budućnosti. Stoga je dio radnika već podignuo ‘papire’ iz administracije kompanije.
Zasada je uglavnom riječ o potvrdama o stručnim kvalifikacijama što je znak da sreću u budućnosti planiraju potražiti na nekom drugom mjestu. Postoji i dio radnika koji bi uskoro mogli u mirovinu, a, navodno, njima će biti uvezan radni staž.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika Aluminija Romeo Biokšić kazao je kako se u petak prezentirani plan revitalizacije treba dobro proučiti, a potom će uslijediti sastanci na kojima će se sami radnici morati izjasniti o novim uvjetima, o tome misle li ostajati ili misle uzeti otpremnine koje će im biti ponuđene.
Profitabilnost
S obzirom da je Aluminij godinama poslovao s gubitkom, zbog čega je dug narastao na oko 400 milijuna maraka od čega oko 300 otpada na električnu energiju, od ključne važnosti za novopokrenutu kompaniju će biti profitabilnost poslovanja.
Na tom pitanju će se morati itekako poraditi jer ekonomski stručnjaci koji dobro poznaju svjetsko aluminijsko tržište smatraju da nema smisla ponovno pokretati proizvodnju i raditi na isti način kao i do sada.
Podsjetimo, proizvodni pogodni Aluminija ugašeni su u noći s 9. na 10. srpnja, nakon što je poduzeće iskopčano s visokonaponske električne mreže. Na taj scenarij su stručnjaci upozoravali dugi niz godina, ali vlasnici kompanije nisu radili ništa konkretno da s puta u provaliju skrenu na autocestu.
Tužiteljstvo HNŽ-a potvrdilo je da provodi nekoliko istraga o izvlačenju novca iz mostarske kompanije. Za sada javnosti nisu prezentirali rezultate istraga, premda se dobar dio prijava u ladicama Tužiteljstva nalazi već 5 godina.
Stravična prometna nesreće u trebinjskom tunelu
U noći između nedelje i ponedeljka, oko ponoći, na ulazu u tunel Lastva, na magistralnom putu Trebinje – Nikšić, dogodila se prometna nesreća, u kojoj su u velikoj mjeri oštećeni automobili golf 4 i mercedes, ali srećom, i po mnogima nekim čudom, nije bilo nastradalih.
Osim dvojice vozača, u jednom automobilu su bila još dvojica suputnika, a u drugom još jedan na mjestu suvozača.
Svi su Trebinjci i svi su nakon liječničkog pregleda otpušteni kućama.
Prema izvještaju policije, nezgoda se dogodila na ulazu u tunel iz pravca Nikšića, kada je golf 4 iz za sada nepoznatih razloga prešao u lijevu traku i udario u “mercedes” koji se u tunelu kretao iz pravca Trebinja.
Piromanka koja je zapalila požar kod Šibenika, radi na naplatnim kućicama
Šibenska policija i dalje ne otkriva saznanja prikupljena tijekom kriminalističkog istraživanja piromanke, koja je u nedjelju uhićena zbog sumnje da je podmetnula požar u šibenskoj Dubravi.
– Još je u tijeku kriminalističko istraživanje nad 53-godišnjakinjom, koja se, prema prikupljenim dokazima, obavijestima i saznanjima, izravno dovodi u vezu s izazivanjem požara na području šibenske Dubrave 27. srpnja – izjavila je Marica Kosor, glasnogovornica policije.
Nepotvrđene informacije ukazuju na to da je riječ o istoj ženi koja je prije dvije godine osumnjičena za podmetanje čak sedam požara na području Dubrave od 18. do 23. srpnja 2017.
Sve ih je, kako javlja Šibenski portal, palila u šumi i na smetlištu u blizini obiteljskih kuća improviziranim bakljama i upaljačem. Palila je krpe i peškire natopljene loživim uljem, stari papir, suhu travu i nisko rastinje.
Šibenski portal piše i da je piromanka uposlenica Hrvatskih autocesta (HAC), koja je, navodno, otišla na posao nakon što je izazvala do sada najveći požar ove sezone. Navodno radi kao blagajnica na naplatnim kućicama.
Hrvatski mediji navode da je riječ o najvećem požaru ove sezone. Požar je buknuo u subotu poslije podne, a nošen jakim vjetrom, brzo je došao do autoceste te zaprijetio brojnim kućama.
Cijelu večer trajala je borba sa požarom, a u nedjelju ujutro vatrogascima je pomogla kiša.
Prometna nesreća sjeverno od Mostara u mjestu Aleksin Han
Tri osobe lakše su stradale nakon što je auto marke BMW stranih registracija iz, za sada, neutvrđenih okolnosti sletio u jezero pokraj mosta Begića i Begovića na magistralnoj cesti M17, potvrdili su to iz MUP-a HNŽ.
Nesreća se dogodila u 10.55 sati u mjestu Aleksin han, kod mosta Begića i Begovića na magistrali M17. Tri osobe koje su se nalazile u automobilu uspjele su se izvući na vrijeme, tako da su zadobile samo lakše tjelesne ozljede.
Izvlačenje automobila iz jezera planirano je tijekom dana.
Posljednje utakmice grupne faze malonogometne lige MZ Široki B. bit će odigrane u srijedu
Posljednje dvije utakmice grupne faze Malonogometne lige mjesnih zajednica Grada Širokoga Brijega bit će odigrane u srijedu, 31. srpnja, objavio je na Facebook stranici Športski savez Grada Širokoga Brijega.
Nakon toga će uslijediti izvlačenje parova osmine finala. Utakmice su se trebale igrati u petak, 26. srpnja, no odgođene su zbog tragedije u kojoj su stradali brat i sestra u selu Dobrkovići.
Podsjećamo, u Širokom Brijegu u utorak, 30 srpnja, bit će Dan žalosti.
Srijeda, 30. srpnja:
Desna Obala – Rasno (20:00 sati)
Dobrkovići – Privalj (21:00 sati)
Bošnjačka ‘Platforma za progres’ pozvala na bojkot hrvatskih odmarališta i proizvoda
U jeku rasprava o neriješenim pitanjima između BiH i Hrvatske, poput pitanje granice na moru, gradnje Pelješkog mosta, planova za gradnju odlagališta nuklearnog otpada oglasili su se iz Platforme za progres poručivši da Hrvatska omalovažava BiH. T
“Dobrosusjedski odnosi znače poštovanje, uzajamno pomaganje i kooperaciju BiH i Hrvatska dijele oko tisuću kilometara zajedničke granice. Hrvatska često daje izjave kako joj je BiH najvažniji susjed. Međutim, izjave deklarativne podrške ne prate akcije na terenu. Čak naprotiv, ponašanje Hrvatske prema BiH se često može okarakterizirati kao omalovažavanje i poniženje.
Hrvatska gradi Pelješki most, ignorirajući zabrinutost koja dolazi iz BiH. Uzgred rečeno, most se pravi novcem iz EU fondova, a radove izvode Kinezi. Pored toga, Hrvatska ne rješava pitanje imovine naših građana u Hrvatskoj”, navodi se u reakciji, prenosi Oslobođenje.
Navode i da Hrvatska odugovlači s gradnjom mosta u Bosanskoj Gradišci.
“Hrvatska ne želi graditi most u Bosanskoj Gradišci, beskonačno odugovlačeći procedure. Hrvatski predstavnici pokušavaju na razne načine predstaviti građane BiH kao radikalne ekstremiste. Hrvatska sada ide korak dalje i opasno ugrožava zdravlje građana BiH.
Naime, i pored oštrog protivljenja građana BiH i njenih političkih predstavnika vezanih za planirano odlaganje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u neposrednoj blizini naše države, građani BiH nailaze na ignoriranje Hrvatske strane koja nastavlja sa svojim planovima”, istaknuto je.
Iz Platforme za progres vjeruju da je vrijeme da BiH i njeni građani odgovore recipročno.
“Građani imaju moć bojkotirati hrvatske proizvode i zaobilaze hrvatska odmarališta, a institucije BiH treba da se bore za interese BiH u međunarodnim forumima uključujući i arbitraže i sudove. Moramo konačno shvatiti da u međunarodnim odnosima nema ljubavi, nego samo interes.
Vrijeme je da se i mi počnemo brinuti o vlastitim interesima i da ustanemo u njihovu zaštitu. Nakon presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju za udruženi zločinački poduhvat koji su vodili HDZ Hrvatske i BiH, BiH još uvijek očekuje službeno očitovanje institucija Republike Hrvatske, odnosno jasno distanciranje te države od ideologije koja je dovela do tog zločina u kojem je sudjelovala zajedno s akterima iz BiH “.
Bh. reprezentativac uz svoje Plemiće na mostarskom gradskom derbiju
Lijepo ispunjen stadion jučer na mostarskom gradskom derbiju između nogometaša HŠK Zrinjski i FK Velež, koji je pripao Plemićima (1:0).
Službeni broj gledatelja jučer je glasio 7583, a među njima na zapadnoj tribini primijetili smo i nekadašnjeg nogometaša HŠK Zrinjski, a danas člana Dinama iz Moskve, te reprezentativca Bosne i Hercegovine Tonija Šunjića.
Zajedno sa njim u društvu bio je malonogometaš Vedran Marić inače član HFC Zrinjski. Nema sumnje da su se i jedan i drugi radovali pobjedi HŠK Zrinjski.
Hercegovina.in
Na što sve upozoravaju turiste koji odluče doputovati u BiH
Nagazne mine, opasnost od terorizma, opasne ceste i loša higijena i zdravstvena zaštita, samo su neke od opasnosti koje strana ministarstva vanjskih poslova i dalje navode kao upozorenja svojim državljanima koji namjeravaju posjetiti BiH, prenose Nezavisne novine.
Iako su opasnosti i upozorenja ipak u određenoj mjeri manji u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina, BiH je i dalje za većinu ovih zemalja, ako ne opasno, onda barem nedovoljno sigurno mjesto za dolazak.
Amerikanci upozoravaju
State department državljanima savjetuje pojačan oprez prilikom posjete BiH.
“Terorističke grupe i dalje planiraju moguće napade u BiH. Teroristi mogu napasti s malo ili bez ikakvog upozorenja. Ciljevi mogu biti turističke lokacije, transportna čvorišta, shoping-centri, vladini i administrativni objekti, hoteli, klubovi, restorani, bogomolje, parkovi, veći sportski ili kulturni događaji, obrazovne institucije, aerodromi i druga javna područja”, kažu u američkom State departmentu.
Upozoravaju i da su minska polja prisutna u BiH te da, usprkos činjenici da su te lokacije propisno i jasno markirane, svake godine, kako kažu, od nagaznih mina pogine nekoliko ljudi. Jedan od savjeta je i izbjegavanje neasfaltiranih puteva i boravka u napuštenim zgradama.
Što kažu u Englezi?
I Ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije iznosi slična upozorenja svojim državljanima, ističući da je izvjesno da bi teroristi mogli izvesti napade u BiH te da ne biraju žrtve, među kojima bi, kako kažu, mogli biti i stranci. Upozoravaju i na terorističke napade koji su se dogodili u ranijem periodu.
“Napadač je 18. studenog 2015. ubio dvojicu bh. vojnika i ranio jednog u prodavaonici u sarajevskom području oko Rajlovca, sjeverozapadno od centra. Kad je napustio prodavaonicu, otvorio je vatru na autobus i ranio troje putnika. Bh. vlasti su napad okarakterisale kao terorizam.
Bh. vlasti i napad na policijsku stanicu u Zvorniku od 27. travnja tretiraju kao teroristički čin. U napadu je poginuo jedan policajac, a dvojica su ranjena”, naglašeno je.
Kanadske vlasti opasnost od terorizma nisu stavile kao najvažniju prijetnju, iako i za nju navode da je ozbiljna. Prema njihovim upozorenjima, minska polja i neeksplodirana sredstva zaostala od rata su najozbiljnija opasnost o kojoj treba voditi računa. Kao i većina drugih zemalja, svojim državljanima savjetuju da paze kako voze i da izbjegavaju demonstracije i javna okupljanja.
A u Australiji?
Upozorenja Ministarstva vanjskih poslova Australije su na značajno nižoj razini. Oni samo upozoravaju na razumno ponašanje i poduzimanje razumih mjera kako bi njihovi državljani bili sigurni tijekom boravka u BiH.
“Teroristički napadi su prijetnja u cijeloj Europi. Smrtonosna nemarkirana minska područja i druga neeksplodirana sredstva predstavljaju opasnost”, navode oni.
I Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke terorizam je prijetnja s kojom se suočava cijeli svijet, pa mu ne pridaju posebnu pažnju u kontekstu BiH. Mine i klizišta su, po njihovim upozorenjima, glavna opasnost.
“Mine i neeksplodirana eksplozivna sredstva u pojedinim dijelovima zemlje, uglavnom udaljenim od glavnih puteva i turističkih lokacija, predstavljaju opasnost. Klizišta nakon nevremena pomjerila su pojedina minska polja, pa znakovi i upozorenja često nisu vidljivi”, naglašavaju oni.
Austrijsko ministarstvo vanjskih poslova je na svojoj stranici putovanje u BiH označilo pojačanim rizikom, ponajviše zbog minskih polja i terorizma.
“Minska polja su i duž cestovnih koridora većim dijelom neočišćena, a znakovi često nisu vidljivi. Napuštanje asfaltiranih cesta može čak i u blizini glavnog grada biti opasno po život”, naglašavaju oni i upozoravaju da postoji opasnost od provala i krađa automobila.
Švicarska
Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova ističe da je u BiH postignut veliki napredak u normalizaciji nakon završetka rata 1995. godine, ali da i dalje postoje opasnosti od miniskih polja, etničkih i vjerskih nestabilnosti, zbog čega se savjetuje izbjegavanje javnih mjesta tijekom održavanja skupova.
Nada Jovanović, direktor Turističke organizacije RS, kaže da oni ne obraćaju pažnju na internet stranicama o savjetovanju stranih državljana u BiH, već da se fokusiraju da boravak gostima u RS učine što prijatnijim.
“BiH, zapadni Balkan, generalno su za strane turiste novootkrivena destinacija. Mi bilježimo u RS dvocifreno povećanje broja stranih turista koji dolaze kod nas i u okviru balkanskih tura, ali i onih koji ciljano dolaze. Mi promoviramo na svim sajmovima na kojima smo prisutni naše turističke destinacije i moramo reći da je odziv više nego zadovoljavajući”, kaže Jovanović za “Nezavisne”.
U lipnju zabilježen pad cijena proizvoda i usluga od 0,5 posto
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju 2019. godine su, u odnosu na mjesec ranije, u prosjeku zabilježile pad za 0,5%.
Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u lipnju 2019. je, u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duhan (0,1%), komunikacije (0,3%), rekreacija i kultura (0,7%) te ostala dobra i usluge (0,2%).
Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u prošlom je mjesecu, u odnosu na svibanj, u prosjeku pad nivoa cijena zabilježen u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka (1,1%), odjeće i obuće (2,9%), namještaja i kućanskih uređaja (0,3%) te prijevoza (0,2%).
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na godišnjoj razini je u prosjeku zabilježen rast cijena od 0,3%. Razina cijena u lipnju 2019. godine je, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, viši za 0,3%.
Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima rana i bezalkoholni napici (1,1%), alkoholna pića i duhan (3,8%), stanovanje i režijski izdaci (2,7%), zdravstvo (1,0%), rekreacija i kultura (1,6%) te obrazovanje (0,7%). Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća (11,8%), namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće (0,6%), komunikacija (0,6%) te ostala dobra i usluge (0,2%).
Indeks potrošačkih cijena u BiH izračunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2019. godini čini 616 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21.000 cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija.
Vladike Dimitrije i Grigorije u Čapljini osvještale Saborni hram
Vladika zahumsko-hercegovački Dimitrije i vladika diseldorfski i cijele Njemačke Grigorije osveštali su i nedjelju Sabornu crkvu Hristovog Vaznesenja u Čapljini.
Vladike Dimitrije i Grigorije nakon čina velikog osvećenja služili su svetu arhijerejsku liturgiju uz sasluženje sveštenika iz Eparhije zahumsko-hercegovačke i diseldorfske.
Vladika Dimitrije u besjedi je naglasio da se vjernici trebaju okupljati oko riječi Gospoda koji ima riječi ljubavi, spasenja i vječnog života.
“Hram će uvijek biti proizvod naše međusobne ljubavi i ljubavi prema Bogu. I ovdje smo čekali godinama i Hram je počeo da se obnavlja za vrijeme vladike Grigorija, a danas ga osveštavamo. Sve je bilo prirodno, ovdje su došli sveštenici i počeli da okupljaju narod božiji i obnavljaju hram. Svaki put i svake službe se sve više ukrašavao i postajao naš ponos, naše mjesto sabiranja“, naglasio je vladika Dimitrije.
Paroh čapljinski Marko Gojačić kaže da je Saborna crkva u Čapljini najveća pravoslavna crkva u dolini Neretve nakon mostarskog Sabornog hrama i da je njena obnova od velikog značaja za Srbe u dolini Neretve.
“Crkva je bila zapaljena i devastirana u posljednjem ratu, a od 2007. godine počinje obnova ovog hrama. Uz pomoć institucija Republike Srpske, Grada Čapljine i brojnih vjernika crkva je u potpunosti obnovljena i danas imamo divan i dostojanstven hram“, kaže Gojačić.
Osvećenju crkve prisustvovao je gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić, konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč i predstavnici Islamske zajednice.
Aluminij Mostar: Bolesnik na kraju grada
Nakon desetljeća lutanja, istraživanja i nadanja, kada se sve zbroji i oduzme, početkom srpnja ove godine pred nama se rastvorila stranica koja se može krstiti imenom – katastrofa. Stranica je široka koliko je široko Bišće polje – južni izlaz iz grada Mostara, na kome se pola stoljeća vodi bitka između znanosti, gospodarstva i politike. Kada se na bojnom brvnu sretnu znanost i jednosmjerna politika, gubitnik se unaprijed zna.
Piše: Josip Muselimović. Večernji list
Tako je oduvijek.
Kako kod nas tako je i u cijelome svijetu.
Prije zamalo stotinu godina (1925. – 2016.) u Stocu je rođen dr. Osman Pirija, znanstvenik, sveučilišni profesor i gospodarski genije. Kada se u političkim krugovima začela i učvrstila ideja u gradnji Aluminijskog kombinata na Bišću polju, dr. Osman Pirija energično se usprotivio takvom projektu. Na sve strane odaslao je ozbiljan znanstveni elaborat o štetnosti prljave industrije za čistu rijeku, vedro nebo i zemlju s dvije stotine sunčanih dana.
Koncept gospodarskog rasta Južne pokrajine dr. Pirija zasnivao je na poljoprivrednoj proizvodnji. Sustavom navodnjavanja, kap po kap, vjerovao je da se u pustom krajoliku punom drače, zmija, kamenja i nezaposlene sirotinje, na Bišću polju, mogu podići vinogradi, maslinici, voćnjaci, ribogojilišta i proizvoditi zdrava hrana za cijeli svijet… Govorio je, objašnjavao i uzalud uvjeravao sugovornike.
Sjećam se ovoga neobičnog čovjeka, gospodarstvenika kakva u životu nisam sreo ni upoznao. Pričao mi je o svojim gospodarskim vizijama, iskustvima i projektima. Slušati ga dok govori o poljoprivredi, o onom što je uradio po suhim i bezvodnim arapskim zemljama, to je isto kao da ste na najljepšoj književnoj seansi. U predvečerje prvih demokratskih promjena i izbora, u poslijepodnevnim satima često je dolazio u moj ured. Nakon svakog razgovora, u sebi sam razmišljao:
“Bože, kada bi ovaj čovjek mogao odlučivati o našoj gospodarskoj budućnosti”.
Koncept dr. Osmana Pirije sudario se s tvrdom i moćnom političkom linijom Džemala Bijedića, predsjednika Saveznoga izvršnog vijeća. Tako je, jedne prigode, narodni heroj Vlado Šegrt poručio:
“Sklonite tog pametnjakovića Piriju! Gradite tvornicu! To je naš put u svijetlu socijalističku industrijsku budućnost”.
Narodni heroj u sve se razumio. O svemu je sudio i o svemu presuđivao. Po svakom društvenom problemu i pitanju, njegova riječ bila je posljednja.
Bila je amen!
Godinama se prepričava anegdota iz njegova društvenog života. Jedne natjecateljske godine trebinjski nogometni klub Leotar našao se u nezavidnim prilikama. Trebalo je jednu utakmicu dogovoriti, namjestiti, kako se u sportskom svijetu govori, i spasiti mu ligaški status. Ako tijekom utakmice ne bude išlo kako se očekuje, sudac za Leotar mora svirati jedanaesterac. Penal. Tako je u četiri oka bilo dogovoreno! Utakmica je odmicala. Bližila se kraju. Narodni heroj se uznemirio. Uzvrpoljio se!
U jednom času, iz sveg glasa zapitao je:
“Kada će ono – svi stoje, a jedan puca?”
Toliko o poznavanju pravila nogometne igre. Vjerojatno je tako, a možda još i gore, bilo njegovo poznavanje pravila gospodarskog poslovanja.
Geolozi i arheolozi govore da je prije deset tisuća godina na Bišću polju bilo jezero. Jezera danas nema.
Nema ni Aluminijskog kombinata.
Nema gospodarskog kolosa i ponosa, u koji su bile uprte oči grada Mostara, njegova zdravstva, školstva, kulture i sporta.
Cijela Hercegovina, luka Ploče, tvornice u Šibeniku i Zvorniku, tisuće dobavljača i deseci tisuća žitelja, na ovaj ili onaj način, osjetit će i parcijalno gašenje Aluminija.
Laki metal i teški problemi.
Graditelj i prvi ravnatelj Aluminijskog kombinata bio je Josip Jole Musa (1931. – 2000.). Zanimljiv čovjek. Sportska, politička, društvena i gospodarska legenda grada. U starim, prašnjavim arhivama pronašao sam što je na početku rada Kombinata o Musinoj aluminijskoj bašči pisao Miljenko Smoje, glasoviti splitski kroničar vremena i nevremena.
“Doša san u Kombinat. Vidim ispred fabrike jedan veliki šareni fumar, a mi se vozilo kroz neke đardine. Trava uredno podšišana, ni travke na putu. Samo cviće. Ruže. Okolo montažne barake k’o gospodske vile. Čini mi se da san u Švicarskoj. Odma mi je reka: Nema tvornice bez radnika, ni radnika bez stana. To neki kao da nerazumidu.
Odišli smo na obid. Restoran na obali čiste Neretve ka da je na obalama Sene u Parizu. Čudo za nevirovat. Razgovarali smo o balunu, bodovin i Veležu. Zna san ja šta će on meni reć. Ali, opet, neka govori. Velež mora biti prvi. Najbolji je. Ovaj kombinat mora bit prvi. U svemu. Tako smo se rastali. Lito je i neko čudno vrime. Nad Mostarom se nadvila neka omorina. Svašta bi moglo bit.”
To čudno Smojino vrijeme došlo je na valovima antibirokratske revolucije čije je ishodište i središte bilo u Beogradu. U javni eter i prostor beogradska Politika pustila je vijest da je Josip Jole Musa, direktor Aluminijskog kombinata, predsjednik FK Velež, predsjednik Jugoslovenskoga nogometnog saveza i zapovjednik obrane Grada u Švedskoj, u gradu Edinburgu, od tvrtke Aleander Dunn, poručio goleme količine ekskluzivnoga viskija s njegovim imenom.
Pouzdano se zna, pisala je Politika, da su za pripremu, analizu, proizvodnju, distribuciju i reklamu ekskluzivnog viskija, uložena ogromna novčana sredstva. Zna se i to da državi na visokotarifnu robu nije plaćena carina. Nisu ni ostale pristojbe, a po mostarskim hotelima i lokalima nazdravlja se s novim ekskluzivnim viskijem – Josip Jole Musa.
Drago Marić, glasoviti novinar istog lista, sve je demantirao. Hrabar novinar! Hrabro i pametno, mostarsko, novinarsko pero! Javnost je upoznao da su prijatelji u Francuskoj napravili vinjetu s imenom i fotografijom Josipa Muse i nalijepili je na bocu viskija. To i ništa drugo! Beograd je uzvratio. Neka i on – Drago Marić – odgovara kada se sam upetljao.
Druga vijest bila je razornija.
Pričalo se da je Josip Jole Musa tvorničkim helikopterom pokušao pobjeći u Austriju. Helikopter je prizemljen na granici Slovenije i Austrije. Dolari su deponirani u policijske trezore. Josip Jole Musa priveden je pravdi i uhićen, pričalo se i prepričavalo na svakom mjestu. U svakoj prigodi.
Lažne vijesti postale su sredstvo za predstojeći političko-sudski obračun. Poljski satiričar Stanislav Lece (1909. – 1966.) u knjizi “Nepočešljane misli” piše:
“Najteže je živjeti u vremenu u kojemu sve može biti istina”.
Nekoliko mjeseci kasnije Josip Musa je uhićen. Zašto?
Zato što je bez odluke tijela upravljanja u svoj stan ugradio kadu malo većeg promjera i slavnom nogometašu i suigraču Muhamedu Mujiću pomogao oko sanacije krova njegove obiteljske kuće. Mostar je podrhtavao. Nitko nije mogao vjerovati u ono što se događa.
Početak i tijek sudskog procesa pratile su sve novinske i televizijske kuće bivše države. Na sudu se Jole hrabro držao i prkosno odgovarao. Vidite li vi, suci, koliki sam?
“U konfekcijski krevet i kadu, i kada se skupim i u sebe uvučem, ne mogu stati”, šalio se na svoj račun. U svakoj prilici ponavljao je: “Kad-tad platit će meni oni: Uzelci, Ubiparipi i Mikulić s njima zajedno”!
Vjerovao je i bio ogorčen na savezne i republičke političke čelnike kao režisere koji žele uništiti Aluminijski kombinat u koji su uprte oči cijele Hercegovine.
Tri desetljeća kasnije, od prijatelja koji je radio u mostarskom MUP-u, a sada živi u Americi, doznao sam kako je u noći, pred početak glavne rasprave, policija provalila u moj ured u namjeri da dozna s kojim dokazima raspolažem i kako namjeravam braniti pritvorenu – “ukroćenu zvjerku”.
Kroz sudbinu jednog čovjeka, kao na dlanu, moglo se slutiti što će se dogoditi na valovima dolazeće, antibirokratske revolucije plašta za druge velike ciljeve i stoljetne projekte. Sudbina Aluminijskog kombinata i gospodarske prilike Mostara i Hercegovine vuku me prema starim spisima Josipa Jole Muse i novoj knjizi o udaru na posrnuloga gospodarskog kolosa.
Ovaj sudski proces bio je prvi ozbiljniji udar na mostarski Aluminijski kombinat. Onaj drugi dogodio se ratne 1992. godine. S okolnih brda i uzvisina, tzv. Jugoslavenska narodna armija, granatama ga je zasula i dijelom u pepeo pretvorila. S velikim ratnim ožiljcima, Kombinat je preživio i taj napad.
Treći nije mogao.
U noći s 10. na 11. srpnja 2019. godine ugušio se u dugovima. Hropac je dugo i predugo trajao. Cijelo desetljeće.
Prije deset godina, po odlasku direktora Mije Brajkovića, revizori kažu:
Kombinat je na računu imao stotinu milijuna maraka!
Poslovao je pozitivno i bio ozbiljan oslonac za medicinske, kulturne i sportske potrebe grada. Na dan gospodarske eutanazije, zatekao se u dugovima koji dosežu, zamalo, pola milijarde maraka.
Svaki razuman čovjek mora se upitati – kako je moguće u jednom desetljeću potrošiti postojećih stotinu i u istom razdoblju u Kombinatu proizvesti dug od 400 milijuna maraka?
Što se dogodilo?
Je li netko drijemao i na jedno oko žmirio?
Je li netko dubokim snom spavao i pustio neka sve ide prema svome kraju?
Je li na djelu bio udruženi pljačkaški pohod?
Jesu li se na Bišću polju prelomili stari, tinjajući nesporazumi središnje i južne pokrajine naše zemlje?
Pitanje do pitanja. Svako teže od onoga prethodnog.
Javnost traži i očekuje jasan odgovor. Put do jasnoga odgovora bit će dug i popločan različitim preprekama. Za ono što se u gospodarskom kolosu događalo u posljednjem desetljeću, ako o onom što se priča ima istine, trebao bi specijalni sud.
I specijalno tužiteljstvo.
Kako god, i slijep čovjek vidi da se danas oko Kombinata, Pelješkog mosta i cijele zemlje vodi nerazumna politika. Kao da su različite frustracije i duševne anomalije zakazale višegodišnji znanstveni simpozij.
U gradu Mostaru sve se urušava. Sve propada. Ugasilo se i poduzeće Žitopromet, baš ono koje je žiteljima grada, ako ništa drugo, doslovce – osiguravalo kruh svagdanji.
Eto, u vremenu društvenoga nereda i kaosa i ovakvo poduzeće može doživjeti gospodarsku eutanaziju.
U narodu koji je tvrd kao što je tvrda njegova zemlja, u kraju koji godinama živi na granici snošljivosti i trpljenja svega i svačega, sve bi se moglo zaljuljati.
Gospodarski i politički!
Jedino – punim plućima mogla bi zaživjeti krilatica:
Šahovnica, domovnica, putovnica i Žovnica.
Pravac Deutschland i Auf Wiedersehen, majko Hercegovino!
Zaista, kome treba ovakva država? Pogibiju mladića iz Viteza prokomentirali sa ‘jedan manje ustaša’
U stravičnoj prometnoj nesreći u Vitezu, kada se motocikl zabio u automobil, nastradao je Domagoj Strukar, 22 godine, iz Viteza.
Nažalost, ovaj tragičan događaj nekima je poslužio za iskazivanje mržnje i potpuni izostanak suosjećanja zbog gubitka mladog života.
Na Avazovom portalu je tako osvanuo komentar izvjesnog Adnana Kere koji je bi trebao odgovarati za ono što je napisao. Naime, on je ispod vijesti o stradanju mladića napisao “jedan manje ustaša”. U biti, ni to nije znao pravilno napisati, ali se može shvatiti što je želio reći.
Zaista, kome je potrebna država u kojoj jedan narod na ovakav način gleda na drugi? O kojem suživotu pričamo?
Komentar je u međuvremenu izbrisan sa Avazove stranice, ali kolege sa portala Centralna.ba su se potrudili da on ipak bude označen i zapisan. Samo je pitanje hoće li institucije kazniti monstrume koje izlaze u javnost sa ovakvim izjavama.
HRS: Napadaju nas stranački portali, pozivamo sve institucije da istraže financije u Aluminiju
U posljednjih nekoliko dana HRS je bio predmetom više medijskih napada od strane stranačkih portala i lutaka na stožernom trbuhozborčevom dlanu, na koje nismo imali namjeru reagirati, no kako ne prestaju, jednostavno osjećamo potrebu javno se očitovati.
HRS je jasno dao do znanja kako postoji više razloga udaljavanja od HNS-a, no primaran je taj da ne želimo biti suodgovorni zbog činjenice što aktualna politička elita hrvatskog naroda u BiH ne pokazuje minimum osjećaja za opće dobro, domoljublje, političku dosljednost, niti ima ikakvu političku viziju. Sudjelovanje u vlasti nakon izbora bez izmjena izbornog zakona, glasovanje više puta za proračun Federacije, podrška Odluci o privremenom financiranju BiH, suradnja sa onima koji vrše političku agresiju nad Hrvatima u BiH, itd. pokazuju kako je hrvatska politika postala taocem bahatosti politike HDZ-a BiH koji tu istu politiku provodi pod krinkom HNS-a. Najave „akcija“ nakon 14.09., kada će biti kongres SDA ponajbolje dokazuju kako hrvatska politika u BiH nema nikakav smjer, viziju niti dosljednu strategiju. Slučaj propasti Aluminija Mostar, koji se mogao i morao izbjeći, je samo kap koja je prelila čašu. Poštujući instituciju HNS-a, sve što smo imali kazati na temu udaljavanja od aktualne politike HNS-a smo prvo rekli na sjednici Predsjedništva, u lice i svima onima s kojima se ne slažemo. Medijski napadi, pozivi na obavijesne razgovore u svojim tvrtkama, otkazi putem SMS-a i dr. što su posljednjih dana doživjeli članovi HRS-a dokaz su kako je ta odluka bila više nego dobra.
Dalje, u BiH je postala praksa komunikacije preko lutaka na dlanu glavnih trbuhozboraca. Vjerojatno da se ne poremeti „pozitivna kemija“. Princ Bakir, trbuhozborac, ima svoga lutka Željka Komšića, a stožerni trbuhozborac ima više njih koji se natječu tko će bolje migati ustima na stožerne misli. Posljednjih dana više njih govori kako je „HRS sitna lokalno zavičajna stranka“, ali koja je „duboko umiješana u izvlačenje novca iz Aluminijskog“. Ovim putem pozivamo sve lutke na stožernom dlanu, kao i samoga stožernog trbuhozborca da javno iznesu ne samo dokaze, nego i samo „rekla kazala“ argumente o „umiješanosti HRS-a u izvlačenje novaca iz Aluminijskog“. Ako je to profesionalni ugovor odvjetnika i dopredsjednika HRS-a Bevande kojeg su objavili stranački portali, onda bi se ipak morali malo bolje pripremiti. Koliko su vjerodostojni ti „dokazi“ ponajbolje pokazuje činjenica kako spomenuti članak gdje je to objavljeno nitko ne potpisuje i kako niti jedan iole relevantan medij to nije objavio kao informaciju. Bolje bi bilo upitati zašto ne postoje stručni ugovori sa čelnicima HDZ-a? Iz prostog razloga što nitko od njih ne radi u realnom sektoru i što bi, bez politike i stožerne pomoći, svi oni propali u roku od dan vremena na tržištu rada. Bevanda je u Aluminijskom radio kao stručna, ne stranačka osoba, bez ikakve odgovornosti od HRS-a i prema HRS-u. Bez obzira na to, pozivamo da se javno objave svi ugovori, osobito oni sa pet i više brojki, pa da javnost sama prosudi tko je „izvlačio novac iz Aluminijskog“, a tko ne.
Dobronamjerne lutke na stožernom dlanu podsjećamo kako za vrijeme najveće pljačke ovog poduzeća, učinjene od strane kriminalne Vlade Platforme, HRS nije niti postojao. Posljednjih 4 godine vladavine HDZ-a BiH, nebrojeno puta smo apelirali i, što javno, što internim dopisima, pozivali da SIPA i državne pravosudne službe uđu u Aluminijski i istraže sve moguće malverzacije, ali uzalud, jer se u dobra doba nastavilo gdje su ovi prethodni stali. Pozvali bi mi i županijsko tužiteljstvo, ali ono ima naviku gubljenja dokumenata putem, pa smo se zato orijentirali na državne institucije. Pozivamo ih i sada: uđite u financijske knjige Aluminijskog kombinata i istražite sve financijske tokove ovog poduzeća.
Bez toga sve aktivnosti „sanacije“ poduzeća koje se tobože sada rade, nemaju smisla. Dapače, sastanci kojekakvih kriznih stožera i medijski spinovi imaju za isključivu svrhu oprati i osvjetlati obraz stožerne stranke i njenog predsjednika nakon prosvjeda, nipošto spas poduzeća i brigu o djelatnicima Aluminijskog. Gospodo, istražite prvo sav kriminal, neka svatko odgovara za počinjeno, makar to bio i predsjednik HRS-a, udaljite politiku iz Aluminijskog i strateški partneri će sami doći, neće ih morati tražiti Jelka Miličević nebuloznim izjavama za javnost.
Na kraju, ne možemo se ne osvrnuti na pisanja sarajevskih medija koji nas stavljaju u „novi hrvatski politički blok“. HRS nije nikada do sada, a neće ni u buduće ulaziti u bilo kakve blokove i dogovore sa strankama koje su bile dio ili podrška strankama Platforme i Alijanse. Prema tome, nema govora o bilo kakvim novim blokovima zajedno sa strankama koje su napustile HNS. Da nas zanima politika sinekura i zadovoljavanja osobnih interesa, davno bi mi imali delegate u Domu Naroda, zastupnike u Parlamentu Federacije, imali bi savjetnike po ministarstvima, ministre na županijskim razinama, članove i predsjednike upravnih odbora i sve drugo što nam je nuđeno. Mi smo jedini od hrvatskih stranaka samostalno izišli na prošle Opće izbore, nastaviti ćemo samostalno politički nastupati, pa makar nakon sljedećih izbora morali gasiti stranku.
Ovim putem pozivamo stranačke medije, kao i lutke na stožernim trbuhozborčevim dlanovima, da se nastave baviti HRS-om kao „zavičajno lokalnom, beznačajnom strankom“, jer nam ne mogu bolju reklamu raditi. Znamo kako je njima to obveza, jer, ne imajući drugih profesionalnih i stručnih vrlina, od toga im ovisi životna egzistencija, pa neka to bude u obostranu korist i njima, a i nama kojima svaka reklama dobro dođe.
Slaven Raguž Predsjednik HRS-a
Sok od 3 moćne namirnice pred kojima kilogrami moraju pokleknuti
Gubitak kilograma je proces u kojem je potrebno obratiti pažnju na niz faktora. Osim fizičke aktivnosti i kontrolirane dijete koja nikako ne uključuje gladovanje, u ovom procesu mogu vam pomoći i mali nutricionistički trikovi.
Jedan od njih je i sok od tri moćna sastojka koji učinkovito smanjuje osjećaj gladi, ubrzava metabolizam, daje energiju i pomaže tijelu da izbaci višak masnoća, piše Zadovoljna.hr.
Napitak od jabučnog octa i meda stari je saveznik u gubljenju kilograma, a sada mu se pridružuje grejp koji, između ostalog, stabilizira razinu šećera u krvi i učinkovito razgrađuje masti.
Sastojci:
– 1 šalica soka od svježeg grejpa
– 2 žličice jabučnog octa
– 1 žličica meda
Priprema:
1. Sve dobro izmiješajte dok se sastojci u potpunosti ne povežu.
2. Sok popijte prije sva tri velika obroka (doručak,ručak, večera).
3. Postupak ponavljajte svaki dan 7 dana zaredom, zatim napravite pauzu od tjedan dana te ponovite postupak.
4. Ako ne podnosite gorčinu grejpa, svaki drugi dan ga zamijenite sokom od svježe naranče.