U Bosni i Hercegovini danas pretežno oblačno i nestabilno vrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i sjeverozapadnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15 steupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 24 stupnjeva.
Kinsey Wolanski, osim što je preko noći dobila nevjerojatnu popularnost utrčavanjem na teren tijekom finala Lige prvaka, ona je zahvaljujući tom jednominutnom prekidu zaradila veliku svotu novca.
Kako britanski mediji prenose, to utrčavanje je njenom momku za nepunih 48 sati donijelo oko 3,4 milijuna eura, a upravo je on i bio organizator cijele ideje.
Naime, Kinsey Wolanski je na majici imala ispisano ”Vitaly Uncensored”, što je naziv porno internet-stranice koji njen dečko Vitalij Zdorovjecki drži. A upravo je od novih članova i reklama “Vitalij” zaradio spomenutu sumu od 3,4 milijuna eura.
Kinsey Wolanski je u nedjelju imala skoro tri milijuna pratitelja na Instagramu, da bi joj neko hakovao i ugasio nalog.
Međutim, otvorila je novi i tom prilikom je pozvala ljude da joj pomognu da se ponovo vrati na željenu cifru.
U prometnoj nesreći koja se u ponedjeljak ujutro dogodila na magistralnom putu Bosanski Novi – Karan, u mjestu Bojišta, na području općine Bosanski Novi, poginuo je 56-godišnji B. H. iz Bosanskog Novog.
Kako je potvrđeno u Policijskoj upravi Prijedor, do nesreće je došlo oko 10.20 sati, kada je automobil Golf, kojim je upravljao B. H., sletio s ceste, a vozač je tom prilikom stradao.
– O nesreći je obaviješten tužitelj prijedorskog Okružnog tužiteljstva, a očevid na mjestu nesreće obavili su policajci Policijske postaje Bosanski Novi, kazali su iz policije.
Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća blagdana, koji traje tri dana.
Ramazanski bajram je blagdan kojim se obilježava kraj ramazana, mjeseca posta. Sinoć je s akšamom nastupio mjesec ševal (deseti mjesec islamskog kalendara).
Prvi dan Ramazanskog bajrama počinje jutarnjom molitvom, bajram-namazom. Prema Takvimu Rijaseta IZ u BiH, bajram-namaz će se klanjati u 5:44 sata u više od 800 džamija.
Centralna bajramska svečanost, koju će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović održat će se u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.
Prvi dan Bajrama se provodi u krugu obitelji. Običaj je i da se članovi uže obitelji okupe kod roditelja na zajedničkom bajramskom ručku. Neizostavna poslastica bajramske sofre su baklava i halva, a nezaobilazan dio bajramskog slavlja su bajramluci, prigodni pokloni. Djeca se uglavnom daruju slatikišima ili novcem, bajram-bankom.
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice drugi dan Ramazanskog bajrama proglašen je Danom šehida. To je dan sjećanja na sve one koji su svoje živote dali braneći svoju obitelj, čast, domovinu i vjeru. Na Dan šehida se obiđu šehidska mezarja, posjete šehidske obitelji, prouči hatma za sve šehide i podsjeti se na njihovu uzvišenu žrtvu.
Treći dan ovog blagdana provodi se u krugu prijatelja, poznanika i susjeda.
Redakcija portala Hercegovina.in svim vjernicima islamske vjere želi Bajram šerif mubarek olsun!
Mnoge od nas započinju dan sa šalicom kave ili čaja. Međutim, tko želi ujutro napraviti nešto dobro za svoje tijelo, trebao bi popiti čašu tople vode. Naime, to ima sljedeće benefite za tijelo…
1. Sprječava nastanak bora
Zaboravi na kreme i pilinge protiv malih bora. Topla čaša vode svaki dan sprječava prerano starenje kože. Topla voda čisti tijelo od otrovnih tvari, popravlja oštećene stanice kože te poboljšava elastičnost kože, piše miss7.24sata.hr.
2. Ublažava bolove
Menstrualni bolovi su mnogim ženama jako neugodni. Kod sljedeće mjesečnice smiri donji dio tijela tako da popiješ čašu tople vode. Toplina će opustiti trbušne mišiće pa će se smanjiti grčevi u mišićima.
3. Poboljšava probavu
Ujutro se osjećaš naduto i puno? Moguće je da si konzumirala teško probavljive namirnice pa ti prijeti zatvor. Topla ili mlaka voda oslobodit će tijelo od štetnih tvari te potaknuti probavu. Uostalom: za vrijeme jela pij toplu vodu. Hladna voda može skrutiti masnoću iz namirnica pa otežati probavu.
4. Pomaže kod mršavljenja
Za mnoge nije ništa novo da čaša vode na prazan želudac pomaže pri mršavljenju. Povisi se tjelesna temperatura pa se potakne izmjena tvari te ujedno izgaraju i kalorije. Druga prednost tople vode: djeluje protiv napada gladi.
vecernji.ba
Uloga Islamske zajednice u Hrvatskoj važna je u uspostavi međuvjerskog dijaloga, a njen odnos s državom može biti primjer drugim zemljama, istaknuto je sinoć na svečanom iftaru u Zagrebu zbog završetka ramazanskog posta i proslave Ramazanskog bajrama.
Domaćin iftara, zagrebački muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanović, na kojem je prisustvovala predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, je poručio kako islam uči “da su svi ljudi po ishodištu braća i da potječu od zajedničkog im oca Adema i Have ta da ih veže ljudstvo i ljudskost kao zajednička nit”.
Čestitavši islamskim vjernicima nastupajuće dane Bajrama, predsjednica Hrvatske je istaknula da sinoćnji iftar dolazi nakon mjeseca strpljenja, posta i poniznosti prema svemu što je od Boga dato i na čemu mu vjernici trebaju biti zahvalni.
– Kao što Korizma traži strpljenje i okrenutost duhovnoj dimenziji najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, tako i mjesec ramazana donosi tu usmjerenost vjernika islamske vjeroispovijesti prema duhovnosti blagdana ramazanskog Bajrama. Zajedničke su karakteristike ono što spaja svakog čovjeka s drugim, blagoslovljen prostor susreta vjerničkog identiteta. Jer niti jednog istinskog vjernika ne ugrožava tuđi način poštovanja riječi Božje – rekla je Kolinda.
Uz poruku da se vjera izražava upravo u ljubavi prema bližnjemu, uvažavanju drugog, poštivanju čovjeka i njegova postojanja u cjelini, predsjednica je naglasila da u Hrvatskoj “s pravom ističemo, kao primjer, kako je moguće uspostaviti međuvjerski dijalog, kako je moguće poštovati drugoga koji s nama živi našu sadašnjost, koji se s nama veseli našoj budućnosti”.
Istaknula je kako je uloga Islamske zajednice u Hrvatskoj važna i svakog pojedinog njenog člana osobno, dodala je te zahvalila Islamskoj zajednici jer je prepoznala želju za istinskim zajedništvom, suradnjom koja je primjer života ljudi koji žive jedni s drugima, koji imaju iste brige i ista veselja u svojoj zajedničkog domovini – Republici Hrvatskoj.
Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine spriječili su jučer krijumčarenje 12 osoba afroazijskog porijekla na području Bijeljine.
U vezu s ovim krijumčarenjem dovode se D. J. (1983.) i R. M. (1968.), državljani Bosne i Hercegovine.
Prema naredbi tužitelja Tužiteljstva BiH, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo “krijumčarenje ljudi”, protiv D. J. i R. M. ovoj Instituciji bit će dostavljen izvještaj.
“Strani državljani nisu posjedovali identifikacijske dokumente, a u razgovoru s našim službenicima izjavili su kako dolaze iz Pakistana. Vozilo Opel Zafira, kojim su krijumčareni migranti i koje je imalo neodgovarajuće registracijske oznake, kao i drugi dokazni materijali, privremeno su oduzeti. Ilegalni migranti predati su pripadnicima Službe za poslove sa strancima BiH na daljnje postupanje”, navode iz Granične policije./HMS/
Pokop posmrtnih ostataka 16 identificiranih Hrvata ubijenih tijekom 1993. godine obavit će se u subotu, 8. lipnja, na groblju Prahulje u Travniku. Riječ je o osobama hrvatske nacionalnosti koje su tijekom rata nestale u mjestu Bikoše, a njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1996. i 2001. godine iz dvije masovne grobnice pronađene u tom mjestu.
Identitet žrtava utvrđen je na temelju DNK analize, a njihov identitet su potvrdili i članovi njihovih obitelji. Identificirano je ukupno 19 nekompletnih ostataka tijela, a traga se za još tri žrtve s ovog područja. Najmlađa žrtva koja će biti pokopana u subotu je Davor Barać koji je imao 17 godina kada je ubijen, a uz njega će biti pokopan i njegov stariji brat Bojan koji je imao 22 godine, a sve žrtve rođene su u Travniku.
Identificirane žrtve koje će biti pokopane u subotu su Davor (Zvonko) Barać rođen 1976. godine, Bojan (Zvonko) Barać rođen 1971. godine, Dalibor (Stipo) Janković rođen 1973. godine, Goran (Niko) Bobaš rođen 1972. godine, Niko (Pero) Bobaš rođen 1937. godine, Srećo (Franjo) Bobaš rođen 1963. godine, Slavko (Fabijan) Bobaš rođen 1946. godine, Franjo (Mijo) Pušelja rođen 1971. godine, Ljubo (Bariša) Pušelja rođen 1956. godine, Luka (Mato) Balta rođen 1969. godine, Ivo (Niko) Balta rođen 1964. godine, Anto (Mijo) Matić rođen 1963. godine, Ivo (Jozo) Volić rođen 1953. godine, Predrag (Kazimir) Pušelja rođen 1972. godine, Mijo (Ivo) Tavić rođen 1962. godine te Jakov (Ivo) Tavić rođen 1970. godine, priopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.
FENA
Popularni pjevač Halid Bešlić četrdeset je godina u sretnom braku sa suprugom Sejdom s kojom ima sin Dina.
Za svoju suprugu, koju je upoznao kada je izdavao svoj prvi singl, često kaže da je stup njihove obitelji. Kada je krenuo ozbiljnije u glazbene vode Sejda je napustila posao u tvornici čokolada kako bi se posvetila obitelji.
Podrška supruge mu je najvažnija, a u nedavnom gostovanju u emisiji “Šta ima Hadžifejs” priznao je kako je i njihov brak imao uspona i padova pogotovo na početku njegove glazbene karijere.
Tada je Halid često nastupao i to kasno navečer i kod njegove supruge pojavila se mala doza ljubomore. Kaže kako joj je smetalo što je on dolazio kući onda kad je ona kretala na posao i nije skrivala koliko joj to smeta, prenosi Dnevni avaz.
– Jedno jutro me dočekala i pitala gdje sam bio do pet sati ujutro. Ja kažem da zna koliko radim, jer karijera se mora početi iz kavane. Ona mi je počela držati lekcije kako ne mogu tako, kako nije u redu da se tako ponašam i da joj je svega dosta – prisjetio se legendarni glazbenik svađe sa suprugom.
Tu svađu načula je Halidova punica i kako on kaže spasila im je brak s onim što je poručila svojoj kćeri.
– Punica je sve čula i rekla joj; znala si da se udaješ za pjevača. Sejda je shvatila sve i rasprava je bila gotova. Da punica nije bila na mojoj strani, tko zna kako bi naš brak završio – zaključio je Halid.
Jurica Jerković, legendarni nogometaš Hajduka koji je sa splitskim klubom bio trostruki prvak Jugoslavije i peterostruki osvajač Kupa bivše države, umro je u 70. godini.
U karijeri je 529 puta nastupio za Hajduk, a sa 219 pogodaka drži deseto mjesto najboljih strijelaca splitskog kluba.
Igrao je i za Zurich, kopačke o klin je okačio u 37. godini, kada je nastupao za Lugano.
Za reprezentaciju Jugoslavije je debitovao 1970. protiv Meksika, a posljednji je reprezentativni susret zabilježio 1981.
Jedan od strateških ciljeva Sveučilišta u Mostaru jest jačanje internacionalizacije, kao i njegovo pozicioniranje u međunarodnom akademskom prostoru. Od početka mandata trenutačni menadžment ulaže velike napore u tom području, a određeni rezultati vidljivi su već sada, u drugoj godini mandata. O povećanju dolazne i odlazne mobilnosti, novim međunarodnim studijima te aktivnostima Ureda za međunarodnu suradnju razgovarali smo s prof. dr. Sanjom Bijakšić, prorektoricom za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru.
Prorektorica ste za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru. Možete li nam kazati što je, zapravo, sadržaj rada, koji su sve programi mobilnosti u kojima mogu sudjelovati studenti i nastavnici?
– Iz internacionalizacije proizlaze i zadaće Ureda za međunarodnu suradnju. Uz stalno poticanje mobilnosti studenata, znanstveno-nastavnog i administrativnog osoblja, kontinuirano radimo na kreiranju uvjeta koji će omogućiti razvitak Sveučilišta kao moderne, konkurentne, znanstveno-istraživačke obrazovne ustanove, ali i za strane studente i nastavnike poželjne akademske destinacije. Mobilnost nastavnika i studenata na Sveučilištu u Mostaru prisutna je od 2009. godine kroz ERASMUS+ i CEEPUS program, ali i kroz druge oblike. Prvih godina zanimanje je bilo gotovo nezamjetno i često se mogućnost djelovanja u procesu razmjene nije koristila. Međutim, zahvaljujući dugogodišnjem trudu osoblja Ureda za međunarodnu suradnju, prodekana i koordinatora za međunarodnu suradnju, taj broj se povećavao iz godine u godinu. Danas imamo situaciju da nam se na natječaj prijavljuje 3-4 puta više zainteresiranih nego što imamo stipendija.
Kako je došlo do ove suradnje, s kojim inozemnim sveučilištima Sveučilište u Mostaru ima intenzivniju suradnju?
– Prvi korak u uspostavljanju suradnje je potpisivanje općeg sporazuma o suradnji, a potom i realizacija sporazuma o mobilnosti. Trenutačno imamo potpisanih oko 80 međunarodnih sveučilišnih sporazuma i ERASMUS+KA1 sporazuma. Također, Sveučilište je član šest međunarodnih mreža, Agencije za frankofoniju te je pridruženi član Rektorskog zbora Republike Hrvatske. Najčvršću suradnju, ali i najveći broj mobilnosti, imamo s partnerskim ustanovama iz Republike Hrvatske, Češke, Poljske, Francuske, Španjolske, Portugala…
Koliko se na Sveučilištu u Mostaru priznaju semestri ili predmeti slušani na drugim sveučilištima, a koji se odnose na programe razmjene?
– Jedan od detektiranih problema za studente koji su htjeli sudjelovati u procesu razmjene upravo su problemi koji se mogu pojaviti oko priznavanja ostvarenih ECTS bodova ili položenih ispita.
U cilju eliminiranja ovakvih ili sličnih problema izrađen je i usvojen Pravilnik o mobilnosti kojim se reguliraju sva prava i obveze onih koji ulaze u proces mobilnosti. Predstavnici naših ustrojbenih jedinica bili su uključeni u proces njegove izrade zajedno s Uredom za međunarodnu suradnju, Povjerenstvom za normativne akte i predstavnicima Studentskog zbora. Njegovim donošenjem zasigurno će se eliminirati određeni problemi, kao i objasniti moguće nejasnoće.
Kako namjeravate poboljšati studentsku mobilnost, na čemu još treba poraditi?
– Posljednjih godina broj studentskih mobilnosti u značajnom je porastu. U prilog tomu iznijet ću podatak kako su u razdoblju od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2017. ostvarene 83 studentske mobilnosti, dok u tekućoj akademskoj godini dosad imamo oko 80 ostvarenih i odobrenih studentskih mobilnosti. Naravno, ni ovime ne smijemo biti zadovoljni, već se moramo još više truditi na kreiranju uvjeta za sudjelovanje u međunarodnoj razmjeni.
Uz pravilnik, doneseni su ili su u postupku usvajanja drugi pravni akti koji reguliraju ovu oblast. Zadaća nam je studente upoznati, ali im i olakšati proces prijave i samoga odlaska. Paralelno s ovime kontinuirano se održavaju radionice i prezentiraju stipendije veleposlanstava koja imaju sjedište u našoj zemlji. Svakako i pozitivna iskustva onih koji su sudjelovali u procesu razmjene utječu na povećanje zanimanja za boravak na stranim sveučilištima. I međunarodne ljetne škole, u kojima smo partneri, iako nisu oblik mobilnosti, potiču naše studente da kroz zajednički rad s kolegama iz inozemstva svladavaju prepreke učenja i polaganja na engleskom jeziku, ali i stječu nova iskustva.
Na koji se način strani studenti koji dođu na razmjenu na SUM mogu upoznati s aktivnostima koje nudite i kako ih što bolje uključiti u lokalnu zajednicu?
– Informacije o Sveučilištu i njegovim sastavnicama mogu se pronaći na našoj web-stranici na nekoliko stranih jezika, a napravljen je i vodič u kojemu se mogu naći detaljnije informacije kako o Sveučilištu tako i o Mostaru i Hercegovini. Nastojimo da se svatko tko dođe na Sveučilište i u Mostar poželi ponovno vratiti. Osim predavanja na koja su uključeni, nastoji ih se upoznati sa studentskim životom u Mostaru, kulturom, ali i prirodnim ljepotama našeg kraja.
U koje zemlje studenti i nastavnici Sveučilišta u Mostaru mogu otići na razmjenu?
– U okviru ERASMUS+ programa studenti i nastavnici mogu sudjelovati u programu mobilnosti u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Francuskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Portugalu, Belgiji, Latviji, Estoniji, Turskoj… CEEPUS mreža osigurava program razmjene sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni posebne programe koji našim studentima osiguravaju studijski posjet ili čak jednogodišnje studiranje u inozemstvu. Upravo zahvaljujući ovakvim programima, naši studenti su imali mogućnost provesti dio studija u Rusiji, Kini, Mađarskoj, Italiji…
Postoje li na Sveučilištu u Mostaru studiji na stranom jeziku ili zajednički studiji sa sveučilištima iz inozemstva?
– Ako se želimo legitimirati kao suvremeno sveučilište, studiji na stranom jeziku su nam na izvjestan način imperativ. Na Sveučilištu u Mostaru trenutačno se na Medicinskom fakultetu izvodi integrirani studij medicine na engleskom jeziku. Filozofski fakultet može ponuditi pojedine studijske programe na stranim jezicima. Na ostalim ustrojbenim jedinicama postoji mogućnost izvođenja nastave pojedinačnih kolegija na nekom stranom, najčešće engleskom jeziku.
Jedan od najvećih problema mladih jest nezaposlenost. Možete li kazati kako mobilnost može smanjiti nezaposlenost?
– Nezaposlenost mladih i obrazovanih ljudi problem je ne samo naše zemlje ili onih iz neposrednog nam okružja već i razvijenih zemalja. Sudjelovanjem u mobilnosti na nju ne možemo izravno utjecati. Ali ona neizravno zasigurno ima pozitivan utjecaj.
Naši studenti najčešće odabiru sveučilišta koja su po broju studenata veća od našeg i na kojima studira veći broj studenata iz inozemstva. Za vrijeme boravka razvijaju različite sposobnosti, od jezičnih, komunikacijskih pa do unaprjeđenja osobnih vještina istodobno usvajajući nova znanja. Sve ovo im može pomoći da na globalnom tržištu rada, kada se na njemu nađu, prepoznaju i iskoriste prilike.
Sveučilište u Mostaru organiziralo je i prvi tjedan mobilnosti, a tom prigodom u Mostaru su boravili predstavnici europskih sveučilišta. Kakva su iskustva?
– Tjedni mobilnosti odlična su prigoda da se promovira visokoškolska ustanova na kojoj se događaj organizira, ali, jednako tako, i prigoda da se ojača suradnja između partnerskih ustanova te da se razmijene i eventualno usvoje uspješnija iskustva i prakse. U nastojanju da poboljša svoju mobilnost na svim područjima, Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Mostaru odlučio je krenuti i u takav način prezentiranja i otvaranja svoje institucije prema visokoškolskim ustanovama diljem Europe.
Staff Week Training na Sveučilištu u Mostaru u svome je petodnevnom programu u središte svojih prezentacija i rasprava stavio ključnu problematiku kada je u pitanju mobilnost, a to je, prije svega, prepoznavanje nastavne i nenastavne mobilnosti i proces odabira kandidata, ali jednako tako razmijenjena su iskustava i primjeri dobre prakse na gostujućim partnerskim ustanovama.
Vecernji.ba
Standardi medijske politike u Bosni i Hercegovini nažalost niti u 21. stoljeću nisu na prihvatljivoj demokratskoj razini. Vidljivo je to i po donošenju sudskih odluka koje u službi određenih ideologija i politika pokušavaju utjecati na neovisnost medijskog djelovanja, ali i po nekim medijskim objavama koje svjesno plasiraju neistine i potiču javni i medijski linč osoba koje se ne uklapaju u njihove ideološke i političke interese i okvire.
Jedan od vrhunaca takvoga djelovanje je presuda Suda BiH kojom je osporen natječaj za urednika dokumentarnog programa BHT1. U presudi se kaže kako izabrani urednik Tvrtko Milović „nije ispunjavao jedan od uvjeta natječaja, a to je besprijekorno poznavanje novinarskog kodeksa, uređivačkih načela, svjetskih standarda novinarstva“.
Svatko razuman bi se nakon ove kvalifikacije trebao upitati: na osnovu rezultata kojih testova i kojih kriterija je Sud donio takvu odluku te, još više, je li Sud mjerodavan donositi odluke o tome koliko koji novinar ili urednik besprijekorno poznaje novinarski kodeks, uređivačka načela i svjetske standarde novinarstva? Mi u Odjelu za kulturu, sport, medije i informiranje GV Hrvatskog narodnog sabora BiH stojimo čvrsto na stajalištu da to nije mjerodavnost suda i da je Sud BiH u ovome slučaju podlegao pritiscima određenih javnosti te grubo prekršio svoje ovlasti.
Posebno nas zabrinjava što je javna, a sada evo i sudska hajka na BHT1 i gospodina Milovića potaknuta činjenicom da gospodin Milović kao novinar i urednik nije htio prihvatiti ideološki diskurs i javne narative koje unitarističko-šovinistički mediji i pojedinci nastoje nametnuti kao jedinu istinu u BiH u koju se niti smije sumnjati, niti ju se smije propitivati. Posebno nas žalosti što određene strukovne medijske udruge, kao ni istaknuti medijski pojedinci, ne samo da nisu snažno javno osudili spomenutu unitarističko-šovinističku praksu nego su se svrstali u njene pokretače i glavne protagoniste.
Dajući punu potporu tijelima BHRT-a i gospodinu Miloviću, pozivamo i na snažnu reakciju domaćih i međunarodnih profesionalnih udruga, tijela vlasti i međunarodnih organizacija kojom bi se zaustavile zlouporabe medija i pravosudnih institucija i osigurala zaštita međunarodno zajamčenih prava: javnosti na informiranje, medija na neovisno i profesionalno obavljanje svojih funkcija te pojedinca na zaštitu temeljnih ljudskih prava, stoji u priopćenju iz Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje.
Koliko puta čujemo da je život nepredvidiv? Fra Stojan Damjanović,rođen u Ljutom Dolcu kod Širokog Brijega, to jako dobro zna. On je svećenik i trenutačno živi na otočiću Visovcu. Kao mlad radio je u Njemačkoj gdje je dobio unutarnji poziv za odlazak u svećenike te u misiju u Afriku, piše Večernji list BiH.
Naš je život prepun propitkivanja, sumnji, traganja. Ni fra Stojan nije izuzetak. Do 28. godine je radio u Njemačkoj i živio poput većine ljudi. A onda se dogodila prometna nesreća kada doživljava obraćenje, javlja HRT.
– Poslije te nesreće, kada sam završio u bolnici, počeo sam razmišljati što je život, zašto sam ja tu na ovoj zemlji. Tako da sam u bolnici dobio jedan unutarnji glas koji mi kaže ‘Oostavi sve, idi u Afriku’. Ja sam se zbunio, nisam se mogao pomiriti s time, jesam li ja normalan, jesam li poludio? Onda sam rekao: ‘Bože, ako je do tebe, nema problema, ali ako nije, izbij mi to iz glave’ – sasvim iskreno priča fra Stojan u reportaži emisije “Dobro jutro, Hrvatska”.
Nije ga pustilo. Godinu dana je napravio privatni novicijat, posvetio se molitvi, zadržao uži krug prijatelja poslije čega daje otkaz te se prijavljuje splitskim franjevcima. Svojom je odlukom iznenadio i obitelj, majku, sestru i brata u rodnom Ljutom Dolcu kod Širokog Brijega.
– Oni su očekivali svaki dan da se oženim. To je bio šok za njih, nisu mogli spavati i bila je velika muka, što se to događa? Majka mi je rekla ‘Sine moj, nemoj se ljutiti, ali odi ti psihijatru’. Ja sam je razumio, nisam se ljutio ni na koga, ja sam imao čvrst stav. Oni su vidjeli da je to nešto posebno tako da im je bilo jako teško, ali su na kraju prihvatili kad su vidjeli da sam ja sretan i zadovoljan, da to nije neki moj hir, nego da tu imaju dublji temelji i da je to Božji poziv – kaže.
Nakon šest godina prilagodbe franjevačkom bratstvu odlazi u Afriku, u Demokratsku Republiku Kongo.
– Nije mi bio problem prilagoditi se dolje uvjetima života, jesti ono što oni jedu. Ta vrućina, ti izazovi, bolesti, malarija, imaju dolje nekih parazita koji dođu ispod nokata… Ja sam bio aktivan, po prirodi sam takav, volim raditi, volim organizirati poslove. Kasnije su me prebacili u kuću odgoja pa sam odgajao mlade – prepričava.
Prebolio je fra Stojan u Africi malariju čak 15 puta, preživio rat između plemena Tutsi i Hutu! Zanimljivo je da je poglavica plemena Baši, gdje je živio, govorio hrvatski jezik zahvaljujući našim misionarima.
– Onda je on nama dao, kako je bio prijateljski raspoložen, šume, zemlje koliko treba da možemo graditi škole, bolnice, crkve, sve što treba. Jer njemu je bila čast da se njegovo mjesto razvija, tako da nas je podržavao i običan narod. Kad smo trebali nešto graditi, oni su fizički pomagali, a mi smo ono što treba kupiti za novac njima kupili – nastavlja. Ni hrana mu nije predstavljala problem.
– Dolje se jede sve, i kukci se jedu, skakavci, mravi, termiti, zmije, mačke, gusjenice. Ja sam to jeo. Kad živiš u toj sredini, postaje ti normalno, nije više problem. Vole oni počastiti. Jako znaju njihove žene s umacima. Njima je drago, čast im je u njihovoj sredini počastiti misionara, jednog bijelca, kako ne, puno im to znači! Puno im znači da ih prihvatiš, da se s njima družiš – prepričava nam.
Prihvatio je fra Stojan Damjanović već 15 godina život u samostanu Visovac, na rijeci Krki. Oazi mira i božanske ljepote. Zanima ga biljni svijet, neke je sadnice poput banane i kiana donio iz Afrike. Piše poeziju koja je objavljivana u mnogim časopisima. Napisao je dvije knjige, u pripremi je nova.
Nadahnjuju ga ljudi, oni u Africi i ovi ovdje, dosta čita, bori se s valovima, kojih se ne boji kao ni novih iskušenja koja mu život donese.
Upisi u prve razrede osnovnih škola su završeni, a prvi podaci govore kako je došlo do pada broja učenika. Iako se podaci za većinu općina još uvijek zbrajaju, brojne govore kako je u Mostaru došli do znatno pada tek upisane djece u škole.
Prema informacijama koje je Ero.tel dobio iz Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a, u mostarske škole je upisano tek 932 djece u prve razrede. Njih 519 ih je upisano u škole koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, te 413 u škole koje rade po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku.
Usporedbe radi, prošle godine je grad Mostar objavio kako je u škole upisano 1019 prvašića, dok je nadležno županijsko ministarstvo objavilo podatak kako se radi o broju 989. U svakom slučaju, ove godine je broj manji i to za sobom povlači niz pitanja. Kao prvo, očito je kako će posljedice pada nataliteta i iseljavanja mladih biti sve veće.
Kada u jednoj godini izgubite nekoliko razreda u odnosu na prethodnu godinu, onda sigurno možete reći kako je situacija ozbiljna i traži niz koraka i promjena kako bi se negativni trend zaustavio. S druge strane, postavlja se pitanje što će biti s prosvjetnim djelatnicima koji će zbog ovoga postati tehnološki višak.
Ako samo u Mostaru imate tri do pet razreda manje, ovisno o tome koji je podatak od prošle godine točan, a slične brojke se očekuju i u ostalim općinama, onda se dolazi do brojke kako će najmanje još 15-ak prosvjetnih djelatnika biti priključeno skupini koja je označena kao tehnološki višak.
A ta skupina broji već sada preko 200 uposlenih u prosvjetnom sustavu HNŽ-a. Ovim pitanjem će se uskoro baviti Vlada HNŽ-a i sindikati koji će još jednom pokušati naći odgovore na ova pitanja i probleme.
Profesori Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore su, nakon mjerenja mladih nogometaša KF “Feronikeli” iz Glogovca, kluba koji je ovogodišnji prvak Premijer lige Kosova, obavili i mjerenje mladih fudbalera KF “Shkëndija”, iz Tetova, koji su obranili titulu prvaka Sjeverne Makedonije i osvojili treću titulu.
Direktor Akademije kluba za mlađu generaciju igrača, Erhan Selimi, i treneri Mensur Jakupi i Takshedin Kasami, koji su nazočili mjerenjima, dobili su uvid u rezultate potkožnih i visceralnih masti, procentualne vrijednosti mišićne mase i parametre metabolizma.
Mjerenja su realizirali prof. dr Duško Bjelica, mr Jovan Garadašević, mr Ivan Vasiljević sa kolegama iz Prištine, inače doktorandima fakulteta u Nikšiću, dr Fitimom Arifijem i mr Samijem Sermakshajem.
Profesor Bjelica je ukazao da dijagnostika, osim uloge u vrhunskom sportu, značajniju ulogu ima u radu sa mladim sportašima jer omogućava da se utvrde individualne karakteristike i balansira optimizacija trenažnog i natjecateljskog procesa.
Radnik u kamenolomu preduzeća “Granit” u Jablanici smrtno je stradao u nesreći koja se dogodila oko podneva. Ovu informaciju potvrdili su iz “Granita”.
Kako se doznaje, poginuo je Hasan Velić (59). Za sada nije poznato kako je došlo do nesreće.
Očevid obavljaju pripadnici PU Jablanica.
Ured za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala Republike Hrvatske (USKOK) raspisao je tjeralicu radi uhićenje i izručenja Seada Tabakovića iz Čapljine zbog sumnje da je, kao član organizirane kriminalne grupe, izvršio krivična djela neovlašteno posjedovanje, proizvodnja i trgovina nedozvoljenim drogama.
Ekstradicioni pritvor
Sud BiH donio je jučer rješenje kojim su Tabakoviću ukinute mjere zabrane i određen mu je ekstradicioni pritvor.
No, Tabakovićevo ime nije nepoznato policijskim organima, a njegova kriminalna priča vrlo je zanimljiva. On je prije rata, kako doznajemo, radio kao policajac u Hrvatskoj, gdje je nečasno otpušten. Poslije rata se zaposlio u Graničnu policiju BiH, ali je i tu nečasno otušten. Zajedno sa još 15 osoba pred Sudom BiH, optužen je 2012. godine zbog zloupotrebe položaja i uzimanja dara i drugih oblika koristi.
Tabaković se nakon toga, krijući sve informacije, uspio uvući u Savez logoraša BiH. Predstavio se kao borac i ratni vojni invalid. Poslije su to službeni podaci Ministarstva za boračka pitanja demantirali.
Tabaković je, međutim, uspio u međuvremenu doći čak do mjesta predsjednika Skupštine Saveza logoraša, a od kraja 2013. do 2018. godine bio je predsjednik logoraša u Čapljini. Sve je za “Avaz” potvrdio Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.
– Nažalost, bio je predsjednik Skupštine. Nismo znali i nismo mogli znati tko je kakav. Na sjednici Skupštine prošle godine izbrisali smo ga iz evidencije zajedno sa još desetak drugih osoba koji su urušavali Savez – rekao je Mešković.
Napao delegaciju
Tabaković je prije dvije godine, govori Mešković, napao delegaciju Saveza, a napravio je i sačekušu.
– Fizički nas je pokušao napasti, ali nije znao u kojem smo vozilu bili. Reagirala je i policija, koja je napravila krivičnu prijavu protiv njega. Prije desetak dana, dobio sam i presudu za klevetu. To je čovjek koji je pokušavao da zavodi teror u Savezu. Više puta je tražio da koristi službeno vozilo, pokušao je da to pravda nekim bezveznim razlozima, ali mu nije uspjelo – kaže Mešković te ističe da mu je žao što je Tabaković ikad bio član Saveza.
Podsjećamo, Tabakovića je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) uhitila prije tri dana u Čapljini. Prošlog tjedna, također u Čapljini, slobode je lišen i Damir Čilić, koji se sumnjiči da je pripadnik iste kriminalne grupe i kojem je Sud BiH već odredio privremeni pritvor.
Tri propala pokušaja šverca drogom
Tabaković se, zajedno sa još šest osoba, tereti da su u najmanje tri slučaja sudjelovali u pokušajima međunarodnog krijumčarenja nedozvoljenih supstanci, ali su sve njihove akcije završile neuspjehom
U prvoj akciji, na području Čapljine kupili su više od 15 kilograma marihuane, koju su namjeravali prevesti Škodom Fabijom u Njemačku. Pakete marihuane sakrili su u prostor za rezervni točak i stražnji branik. Nisu uspjeli otići dalje od Graničnog prijelaza Slavonski Šamac.
Ni druga akcija nije im uspjela. Tabaković je, zajedno sa svojom grupom, ponovo kupio marihuanu i pokušao je prevesti u Njemačku radi preprodaje.
Šesti po redu Festival glumca BiH ove godine ugostit će deset profesionalnih kazališnih produkcija iz Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije i BiH. Program je krenuo već 23. travnja prvim repertoarskim ciklusom, predstavljanjem romana “Znaš li Nunu Montiljo?” autora Edina Krehića u suradnji s Messovim programom „Modul memorije 2019“, a službeno otvaranje festivala je u petak, 7. lipnja, na velikoj sceni Narodnog univerziteta u Konjicu s početkom u 19.30 sati.
Na samom otvaranju festivala nastupit će ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo koji će izvesti predstavu “Gazi Husrev-beže ili: Bukagije” za koju tekst potpisuje Džemaludin Latić, režiju Tanja Miletić-Oručević, a glume Aldin Omerović, Emir Fejzić, Vedran Đekić, Merima Lepić-Redžepović, Ejla Bavčić-Tarakčija, Ermin Sijamija, Helena Vuković / Mona Muratović, Mehmed Porča, Aleksandar Seksan, Damir Kustura, Hasija Borić-Stojić, Riad Ljutović, Alen Muratović, Nerman Mahmutović, Davor Sabo i Matko Šegulić.
Pored Narodnog pozorišta Sarajevo u Konjicu će ovoga mjeseca gostovati i Sarajevski ratni teatar SARTR, Srpsko narodno pozorište Novi Sad, Centar za kulturu Tivat, Bosansko narodno pozorište Zenica, zagrebačko kazalište “Lectirum”, Narodno pozorište Mostar, Albanski teatar u Skopju. Pored kazališnih predstava planiran je i bogat popratni program s promocijama knjiga i časopisa, izložbama i koncertima.
”Sinergijom različitih partnerskih organizacija i institucija ostvarili smo jedan od naših najznačajnijih ciljeva, a to je stvaranje ambijenta da Konjic postane središte, odnosno grad teatra, koji svoje potencijale otvara regiji”, stoji u priopćenju Narodnog univerziteta u Konjicu, organizatora Festivala glumaca BiH. Festival glumaca BiH završit će 28. lipnja dodjelom dodjele nagrada i priznanja i koncertom Divanhane.
Specifičnost festivala je u tome što je žiri, zapravo, publika koja će svojim glasovima odabrati najboljeg glumca i glumicu Bosne i Hercegovine, a laureati će biti ovjenčani maskama konjičkih drvorezbara.
FENA
31.5., oko 15 sati, djelatnici Policijske uprave Čapljina su zbog postojanja osnova sumnje da su počinili više kaznenih djela ‘Krađe’, odnosno džeparenje više stranih državljana, na području Starog grada Počitelja lišili slobode osobe J.O. (1997.) iz Živinica i A.O. (1982.) iz Banja Luke.
Osobe su zadržane i nad njima je izvršena kriminalistička obrada, a o svemu je upoznat tužitelj, priopćeno je iz MUP-a Hercegovačko – neretvanske županije. Za protekli vikend (u vremenskom razdoblju od 31.5-3.6.) iz oblasti sprječavanja i otkrivanja kriminaliteta, na području Hercegovačko-neretvanske županije, zabilježeno je 16 prijava (na području Mostara 11, na području Čapljine jedna, na području Konjica tri i na području Neuma jedna prijava).
Napokon su Mostar i Hercegovina “spojili” dva lijepa sunčana dana. Protekli period oblačno, kišno i tmurno vrijeme mnogima je donosilo glavobolju, a ponajviše poljoprivrednicima. Turista nije doduše manjkalo, ali turistički radnici zasigurno će reći “bilo je i boljih dana”.
Vjerujemo da bi možda broj bio i veći da je umjesto kiše Hercegovina imala više sunčanih perioda. Danas i jučer sunce je okupalo Hercegovinu, a naš reporter napravio je kratku šetnju i sa nama podijelio fotografije koje je snimio u staroj gradskoj jezgri Mostara.
Mnogobrojni građani BiH oštećeni su za tisuće maraka, nakon što su kupili namještaj u nekoj od prodavaonica salona “Nefa namještaj”, ali ga nikada nisu dobili. Kupci su avansno uplatili čitav iznos za željeni komad namještaja, međutim prije nego što im je on isporučen, sve prodavaonice, ne samo u BiH, nego i u regiji su doslovno preko noći zatvorene, a građani nemaju kome da se obrate. Oštećeni su također i zaposlenici “Nefa” salona kojima nisu izmirene plaće, piše dnevni-list.ba.
Akcijama privlačili kupce
Prije nepunih godinu dana ”Nefa namještaj” je otvorio svoju poslovnicu u Mostaru. Veliki broj stanovnika Hercegovine je kupovao namještaj u ovoj trgovini, akcije su stalno bile na snazi, što je dodatno privlačilo kupce. I onda su nestali preko noći. I to ne samo u Mostaru nego i u ostatku BiH, te u Srbiji gdje su imali tvornicu.
Društvene mreže preplavljene su raspravama i komentarima korisnika koji su na isti način ostali bez svog novca i namještaja. Brojni kupci su prevareni i u Mostaru i Bijeljini, gdje su također radnje ovog ruskog proizvođača zatvorene.
„Nefa“ je proteklih dana napravila kaos i u Srbiji, a kako pišu tamošnji mediji “ova kompanija je doslovno pobjegla iz Srbije i ostavila više od 500 radnika na cjedilu, te je oštetila stotine kupaca kojima nije isporučila plaćenu robu”.
Kako pišu srbijasnki mediji, riječ je o ruskoj kompaniji namještaja “Spilit“, a prema podacima Agencije za privredne registre Srbije 49 posto “Spilita” je u vlasništvu beogradskog “Hollodexa“, a 51 posto u vlasništvu ruskog partnera “OOO Korolj Divanov” dok je “ Hollodex” stopostotni vlasnik “Nefa namještaja”. Prema pisanju “Blica”, iza obje tvrtke stoji i ruski biznismen Andrej Hodasevič, vlasnik dvije velike fabrike namještaja u Rusiji.
Oglasili se u Srbiji, na BiH zaboravili
Ova kompanija je u Vranju 2017. godine započela proizvodnju namještaja. U veljači ove godine je otvorila novi pogon i u Somboru. U Srbiji imaju 34 prodajna salona, isključivo u tržnim centrima. Prodavaonice “Nefa namještaja” u BiH su se otvorile prošle godine, a sjedište firme je registrirano u Bijeljini.
Ova kompanija je ugasila i profile na društvenim mrežama te web stranice, da bi na službenoj srbijanskoj web stranici osvanulo obavještenje kupcima i radnicima ove kompanije u Srbiji.
– Iskreno se izvinjavamo zbog stresa koji ste pretrpjeli na osnovu medijskih objava o “ruskim lopovima i prevarantima” koji su ukrali vaš novac i pobjegli iz zemlje. To nije točno. Sve do prošlog mjeseca smo redovno financirali poslovanje kompanija, pri čemu je visina ulaganja u tijeku travnja premašila pola milijuna eura. Naši zaposleni su i pored donijete odluke o zatvaranju kompanije nastavili redovno da vam isporučuju namještaj sve do 23.05. prema planu trebalo je da sva potraživanja kupaca budu osigurana namještajem i riješena. Nažalost, poslije neistinitih objava u medijima izbila je konfuzija u magacinu, te više nismo u mogućnosti da vam isporučujemo namještaj zbog opasnosti po vas i naše zaposlene. Želimo da vas uvjerimo da niko od naših kupaca i zaposlenih neće biti prevaren. Svi ćete dobiti svoj novac – napisao je investitor “Nefa projekta”, Andrej Hodasevič. Nitko iz ove kompanije se nije oglašavao kada je u pitanju rješavanje ovog problema u BiH.
Obeštetiti prevarene građane
Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH su kazali da su do dobili nekoliko prijava nezadovoljnih kupaca kada je u pitanju ovaj slučaj.
– Zatvaranje poslovnica ovog salona namještaja izazvalo burna negodovanja potrošača. Institucija ombudsmana je tokom imala nekoliko telefonskih prijava potrošača, kako iz Republike Srpske, tako i iz Federacije BIH, što ukazuje da se radi o alarmantnoj pojavi koja je posljedica nepoštene prakse trgovca – naveli su iz Institucije ombudsmana.
Podsjetili su da Zakon o zaštiti potrošača u BiH na jasan način regulira obavezu trgovca da obavlja trgovinsku djelatnost na pošten način odnosno na način koji nije u suprotnosti sa dobrim poslovnim običajima. Također, navedeni Zakon propisuje prekršajnu novčanu kaznu u iznosu od 2.500 KM – 5.500 KM za trgovca koji prodaje proizvod na način koji je u suprotnosti sa dobrim poslovnim običajima. Cijeneći navedene zakonske propise i prijave potrošača, nameće se zaključak da je u pitanju nepoštena poslovna praksa trgovca koja nanosi štetu osnovnim pravima i ekonomskim interesima potrošača.
– S tim u vezi, Institucija ombudsmana će čim prije, a u suradnji sa nadležnim službama za inspekcijske poslove poduzeti određene mjere kako bi se prevazišla predmetna problematika te kupci na adekvatan način bili obeštećeni – navode iz ove institucije.
Gatačka policija u mjestu Miholjače, na području ove općine, oduzela je oko dvije i po tisuće kutija cigareta.
Kako je priopćeno iz PU Trebinje, policijski službenici Policijske stanice Gacko su 01. lipnja 2019. godine, prilikom vršenja opservacije, pronašli i oduzeli 2.490 kutija cigareta različite vrste.
– Policijski službenici Policijske stanice Gacko su u 20:30 sati na magistralnom putu M-20, u mjestu Miholjače, zaustavili i kontrolirali putnički automobil marke Mercedes, kojim je upravljalo N. T. (43) iz Goražda. Izvršenom kontrolom i pregledom vozila uočena je veća količina cigareta za koje N. T. nije posjedovalo potrebnu dokumentaciju – navodi se u priopćenju PU Trebinje i dodaje da je N. T. je saslušan u svojstvu osumnjičenog zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina, a nakon dokumentiranja navedenog djela protiv njega će biti dostavljen izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju.
Proteklog je vikenda, u organizaciji Mepas Malla i HT ERONET-a, priređeno Super finale 2019., ususret najuzbudljivijoj utakmici sezone, finalu Lige prvaka u Madridu između Liverpoola i Tottenhama.
Najmlađi posjetitelji uživali su na platou Mepas Malla u demonstriranju nogometnih vještina, a najbolji od njih su i nagrađeni. Naime, HT ERONET je pobjednicima osigurao odlične Alcatel 3 2019 DS i Alcatel 1S DS smartphone, a za neke od nagrada pobrinuo se Sport Vision.
Jedna od nagrada bila je i službena lopta UEFA Lige prvaka – Adidas Madrid Final 2019., kojom su najmlađi isprobavali svoje vještine pucanja na gol. Uz natjecanje i izvođenje slobodnih udaraca, ljubitelji najvažnije sporedne stvari na svijetu mogli su naučiti i različite nogometne trikove od nogometaša Zrinjskoga i Širokog Brijega.
Duh Madrida i nogometna groznica, zahvaljujući HT ERONET-u i Mepas Mallu, širili su se gradom, a druženje je obilježeno nizom zabavnih trenutaka i izvrsnim raspoloženjem.
Ovog vikenda judaši mostarske Neretve nastupili su na Međunarodnom judo turniru u Splitu, točnije Podstrana na Kupu Sv. Ante. Turnir je okupio oko 350 natjecatelja iz Hrvatske, Ukrajine i Bosne i Hercegovine.
Mostarska Neretva Nastupila je sa 23 natjecatelja, a ukupno su se u Mostar vratili sa 21 medaljom i sa najviše osvojenih zlatnih medalja od savih klubova koji su nastupili na ovom turniru. Osvojeno je 11 zlatnih, 7 srebrenih i 3 brončane medalje, a imali su i dva klupska finala. Neretvine galebice i galebovi su imali ukupno 18 finalnih borbi, što je za veliku pohvalu.
U ukupnom poretku klub je osvojio pehar za najuspješniju trećeplasiranu ekipu sa duplo manje natjecatelja od prve dvije najuspješnije ekipe. Mora se naglasiti kako su djevojčice Neretve do 8 godina bile najuspješnija ženska ekipa toga uzrasta na cijelom turniru te najuspješnija ekipa ml.kadeta, uzrasta do 16 godina.
Zlatne medalje osvojili su:
Josip Ćavar -21 kg (U8)
Jelena Ćeško -25 kg (U8)
Ivano Čarapina -30 kg (U10)
Pavle Bošnjak -50 kg (U10)
Luka Bošković -34 kg (U12)
Korina Džidić -44 kg (U14)
Hrvoje Knezović -66 kg (U14)
Domagoj Jozeljić -66 kg (U16)
Helena Čule +70 kg (U16)
Josip Previšić -73 kg (U16)
Sergej Jarednić +81 kg (U16)
Srebrene medalje osvojili su:
Marija Begić -25 kg (U8)
Gabrijela Previšić -28 kg (U8)
Marija Skender -32 kg (U8)
Teo Tepeš +42 kg (U8)
Lana Čarapina -36 kg (U14)
Ana Vranješ -48 kg (U14)
Hrvoje Knezović -66 kg (U16)
Brončanu medalju osvojio je:
Petar Marić -42 kg (U10)
Marija Marić -40 kg (U10)
Ivan Jukić -42 kg (U12)
Peto mjesto ovoga puta osvojio je Filip Dujmović sa dvije dobivene i dvije izgubljene borbe, ali uzme li se u obzir da su naši članovi na ovom turniru mahom bili početnici,te da je Dujmoviću također ovo bio prvi turnir u životu, mišljenja smo da je bio izvrstan. Sedmim mjestom ovoga puta morali su se zadovoljiti Vlado Glavaš i Ante Stipanović.
Tisuće osoba su se u nedjelju navečer u Sevilli oprostile od Jose Antonija Reyesea, 35-godišnjeg španjolskog nogometaša poginulog u subotu u prometnoj nesreći, a ondje je doputovao i dokapetan hrvatske reprezentacije Ivan Rakitić.
Lijes s preminulim Reyesom bio je dovezen na Sanchez Pizjuán, stadion kluba Seville, u pripremljenu kapelicu. Ondje je bio položen lijes, pored slike nogometaša, a brojni nogometni djelatnici i prijatelji donosili su vijence. Među njima Rakitić koji je igrao s Reyesom u Sevilli od 2012. do 2014. godine.
“Ne možemo vjerovati što se dogodilo. Mislili smo da nije istina. Ostavio nas je šokirane”, rekao je 31-godišnji Rakitić okupljenim novinarima.
“Najvažnije je sada misliti na njegovu suprugu, roditelje i djecu. Na sve njegove bližnje”, dodao je Rakitić koji je bio kapetan Seville od 2013. do 2014. nakon čega je prešao u Barcelonu.
Reyes je u subotu oko 11.40 sati, vraćajući se s treninga svoje Extremadure, stradao nakon što je njegov automobil sletio s ceste. Još uvijek se istražuje uzrok nesreće u kojoj su stradala i njegova dva bratića. Jedan je poginuo dok se drugi, iako je prvo javljeno da je također smrtno stradao, nalazi u bolnici u teškom stanju.
Istraga upućuje na prekomjernu brzinu prilikom čega je Reyes izgubio kontrolu nad vozilom pa udario u jednu barijeru vezanu za lokalne radove nakon čega je automobil izletio s ceste te se zapalio. Mercedesom Brabus S550 dosegnuo je brzinu od 237 kilometara na sat na mjestu gdje je maksimalna dopuštena brzina bila 120 kilometara na sat, izvijestili su španjolski mediji pozivajući se na policijske izvore. Policija nije službeno potvrdila tu informaciju.
“Nazvala me je majka moje supruge, koja je na televiziji vidjela što se dogodilo. Baš sam bio sjeo za stol, te sam joj odgovorio da je nemoguće, da se sigurno zabunila. Brzo sam prekinuo razgovor i nazvao Monchija (sportskog direktora Seville) te ga upitao je li to istina“, rekao je Rakitić.
“Nedavno sam bio razgovarao s Reyesom kako bi smo se vidjeli ovih dana na godišnjem odmoru, kako bi smo malo bili zajedno. Ovo su doista tužni dani”, dodao je.
U kapelicu su došli i nekadašnji Sevillin branič a sada kapetan Real Madrida, Sergio Ramos, a također i predsjednik madridskog kluba Florentino Perez.
“Bio je jedan od rijetkih igrača koji je znao prenijeti veselje kako na terenu tako i izvan njega. Voljeli smo ga u svlačionici zbog igračke kvalitete ali i zbog te sposobnosti da unese pozitivno ozračje”, napomenuo je Rakitić. Smatra kako je ovo veliki gubitak za “simpatizere Seville, španjolski te međunarodni nogomet”.
Reyes, koji je nastupao i za Real Madrid, Arsenal, Benficu i Španjolsku, tijekom ponedjeljka će biti pokopan u svom rodnom mjestu Utreri. U subotu je finale Lige prvaka između Liverpoola i Tottenhama igrano u Madridu započelo minutom šutnje nakon čega su se igrači dviju ekipa i publika oprostili od njega pljeskom.
“Za mene je na terenu uvijek postojao Jose te još devetorica suigrača. Ponosan sam što sam s njime mogao dijeliti trenutke, titule, te se dobro provoditi”, rekao je Rakitić koji je s Reyesom u dresu Seville 2014. osvojio Europsku ligu.
“Sada bih ga snažno zagrlio…jako me je ovo pogodilo. Osjećam se užasno…“, zaključio je hrvatski vezni nogometaš. U subotu je na društvenim mrežama bio objavio zajedničke fotografije s nogometnog terena, osvajanja Europske lige, te jednog meča padela, sporta sličnog tenisu popularnog u Španjolskoj.
(Hina)
Hrvatski cheerleading klub Široki sudjelovao je na jakom turniru u Zagrebu gdje je u 15 disciplina u 4 uzrasta osvojio 10 zlatnih, 3 srebrene i 2 brončane medalje te time nadmašio sve ostale sudionike.
Zlato su osvojili kadeti cheerleading tim, kadeti pom pom tim, mini kadeti solo cure Petra Karačić, mini kadeti duo pom pon Valentina Martinović i Mihaela Zeljko, duo kadeti pom pon Luna Mandić i Anamarija Galić, duo kadeti hip hop Sara Kraljević i Iva Hrkać, solo kadeti cure Josipa Ćorić, junior coed group stunt, juniori solo cure Natalija Galić, seniori pom pon duo Gabrijela Zeljko i Natalija Galić.
Srebro su osvojili mini kadeti cheerleading tim, kadeti group stunt, juniori all girl.
Brončanu medalju osvojio je Borna Kvesić u disciplini kadeti individual dečki i tim juniori.
Nakon osvajanja državnog prvenstva, kupa Hrvatske i Europskog turnira prošle godine u Mađarskoj, ovo je još jedan jak turnir na kojem je HCK Široki briljirao i tako nastavio odličan niz.
Članove HCK Široki za sami kraj sezone čeka prvenstvo Federacije Bosne i Hercegovine koje će se 16.06.2019. godine održati u Širokom Brijegu.
Mostar ima puno zanimljivosti. Primjerice ima dvije rijeke, a nijednoj nema pristupa. Možda će se jednom netko sjetiti pa poput projekta „Zagreb na Savi“, pokrenuti projekt „Mostar na Radobolji“. Možda još ima nade za spas ono malo preostalog prostora pored ove rijeke koji je još uvijek javna površina, a mogao bi biti zona odmora ili šetanja za građane pored rijeke, piše Hrvatski Medijski Servis.
Zasada se čini kako je dobro što su mu na tim dijelovima obale zarasle u korov i travu, još malo visoku metar, pa da nema bespravne izgradnje. Građani su se u Mostaru već navikli i da se trava ne kosi i ne kupi smeće sa zelenih površina. A tamo gdje su predviđeni kontejneri, ne može im se uvijek ni pristupiti.
U naselju između „Dum-a“ i „Vatikana“ kontejnerima je najbolje mjesto, zamislite upravo pored Radobolje. To je i praktično jer kad se promaši kontejner vreće sa smećem otplutaju niz Radobolju. Eto i neke koristi od rijeke. Možda se pitate zašto se moraju vrećice bacati, umjesto donijeti i lijepo staviti u kontejner. E pa kao što i djelatnicima komunalnog poduzeća nije lako doći do kontejnera, tako ni građanima to ne uspijeva uvijek. Prvo se treba probiti preko zone krupnog otpada. Naime, postalo je normalno da se posebno na tom mjestu dovozi namještaj, stari ormari i sve ono što ljudima ne treba u stanu ili u podrumima. Ne samo iz tog naselja, već i šire. Građani koji su primijetili neke stalne „prijevoznike otpada“ poslali su nam i jedan takav snimak.
Možda još ima nade da Mostar postane urbano mjesto. Ali to znači da bi trebao imati uređene prostore za odlaganje smeća i otpada, zelene površine koje se održavaju, pristup rijeci, određene dane za besplatan odvoz krupnog otpada i mjesta za to, ali i sankcije za one kojima je jeftinije odložiti građevinski materijal ili namještaj pored kontejnera nego odvesti na deponiju otpada./R.I./HMS/
Jedan od najboljih nogometaša Mostara svih vremena svakako je Vladimir Skočajić-Taramba.
U svojoj igračkoj karijeri nastupao je za FK Velež s kojim je osvojio dva Kupa bivše Jugoslavije i Apollon iz Grčke. Kako je sam uzjavio za medije u Grčkoj je bio mega popularan, ali nostalgija je bila jača i vratio se u svoj Mostar.
Kao trener prvi je odveo HŠK Zrinjski do europskih natjecanja, a danas je koordinator za mlađe uzraste u HŠK Zrinjski. Popularni Taramba svakodnovno je na stadionu u potrazi za talentima i budućim nogometnim zvijezdama. Gdje god da se pojavi plijeni veliku pozornost, jer svi žele čuti njegovo mišljenje. Veliku pozornost u gradu na Neretvi izaziva svako pojavljivanje Tarambe u nekoj TV emisiji vezanoj za nogomet, a ne tako davno na društvenim mrežama su se pisale peticije da Taramba bude stalni sukomentator utakmica Lige prvaka.
HŠK Zrinjski ne treba brinuti za budućnost sve dok je Taramba kordinator za mlađe uzraste u klubu.
27. Obljetnica osnivanja Postrojbe za posebne namjene „Ludvig Pavlović“ koja će se održati 06.06.2019. godine svečano se obilježava u općini Stolac koja je ujedno i ovogodišnji domaćin.
PROGRAM OBILJEŽAVANJA:
10:30 sati – Polaganje vijenaca kod spomen križa (centar grada)
10:45 sati – Svečani mimohod (centar grada- crkva Sv. Ilije)
11:00 sati – Sv. Misa za poginule i umrle pripadnike postrojbe (crkva Sv. Ilije)
Nakon održavanja svete mise slijedi organizirano druženje za sve pripadnike postrojbe, članove obitelji poginulih pripadnika, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i ostale mnogobrojne goste i uzvanike.
Casting i talent agencija „Zona” poziva građane Mostara i uže okolice od 35 do 70 godina da izađu na kasting za statiste koji će biti održan u nedjelju, 2. lipnja, četvrtak, 6. lipnja i petak, 7. lipnja, od 10 do 18 sati u OKC „Abrašević”.
Kasting se organizira za sudjelovanjeu ratnom filmu o Srebrenici, koji će u režiji poznate bh. redateljke Jasmile Žbanić, biti sniman u lipnju i srpnju u Mostaru. Svi izabrani statisti imat će priliku biti dio ovog projekta i za učešće dobiti naknade od 50 KM po danu snimanja.
Ovom prilikom molimo samo one Mostarce koji nisu bili na prethodno organizirani kastinzima da se odazovu. Svi oni koji su bili na ranijim kastinzima su već u našoj bazi i nema potrebe da dolaze ponovo, poručuju organizatori.
Prema izvješću Operativnog centra Civilne zaštite HNŽ, stručne ekipe jučer su intervenirale na području Gornje Duboke u općini Stolac nakon što su dobile dojavu kako je jedna žena pala u čatrnju. Intervencija je trajala skoro četiri sata, odnosno, u vremenu od 9:50 do 13:30 sati.
-Nepažnja je bila uzrok pada ženske osobe u čatrnju. Unesrećena je izvučena živa, ali pothlađena – navodi se u informaciji Operativnog centra Civilne zaštite Mostar.
Draga djeco,
Samo čisto i otvoreno srce će učiniti da zaista upoznate moga Sina, i da svi oni koji ne poznaju Njegovu ljubav po vama je upoznaju.
Samo ljubav će učiniti da shvatite da je jača od smrti , jer prava ljubav je pobijedila smrt i učinila da smrt ne postoji.
Djeco moja, opraštanje je uzvišeni oblik ljubavi.
Vi, kao apostoli moje ljubavi ,morate moliti da biste u duhu bili jaki i mogli shvatiti i oprostiti.
Vi, apostoli moje ljubavi, razumjevanjem i oprostom dajete primjer ljubavi i milosrđa.
Moći shvatiti i oprostiti je dar za koji treba moliti i njegovati ga.
Praštanjem pokazujete da znate ljubiti .
Pogledajte samo, djeco moja, kako Nebeski Otac ljubi vas velikom ljubavlju , razumjevanjem, opraštanjem i pravednošću, kako vam daje mene ,majku vaših srdaca.
I evo, tu sam među vama, da vas blagoslivljam majčinskim blagoslovom , da vas pozovem na molitvu, post , da vam govorim da vjerujete, da se nadate , da opraštate , da molite za svoje pastire i iznad svega da bezgranično ljubite .
Djeco moja, slijedite me .
Moj put je put mira i ljubavi , put moga Sina . To je put koji vodi do trijumfa moga srca.
Hvala vam.
