U zadnjem kolu prije doigravanja za prvaka Plemići dočekali Mladost. Na krilima pobjede nad sarajevskim Sparsom košarkaši Zrinjskog dočekali su Mladost riješeni da pobjedom završe ovaj dio natjecanja.
Gosti su već mislima na odmoru i sam plasman u Ligu za prvaka je uspjeh za klub iz Mrkonjić Grada.
Prva četvrtina završila je rezultatom 23:17. Na odmor se ide rezultatom 45:39. Treća dionica završava rezultatom 68:61, da bi konačni rezultat glasio 88:79 za Zrinjski.
Nakon što je prošle godine s Norveškom nastupio na U19 Europskom prvenstvu u Finskoj, igrač HŠK Zrinjski Eman Marković ove godine igrat će na U20 Svjetskom prvenstvu u Poljskoj, koje je na programu od 23. svibnja do 15. lipnja, potvrdili su na službenoj facebook stranici HŠK Zrinjski.
Otkako je jutros lider opozicije i samoproglašeni predsjednik Venecuele Huan Gvajdo pozvao na vojni ustanak, na ulicama ove zemlje okupio se veliki broj ljudi – protivnika i pobornika predsjednika Nikolasa Madura i Huana Gvajda. Nasilje i nemiri ne staju, a obje strane ističu kako kontroliraju vojsku.
Prema svemu sudeći, obje strane imaju podršku vojske, ali pitanje je čija će podrška naposlijetku biti veća.
Na više mjesta došlo je do sukoba između demonstranata i Nacionalne garde. Pojedine agencije javljaju i da je došlo do pucnjave na Gvajdovom skupu, a bacani su i suzavci te ispaljivanji vodeni topovi. Prema pojedinim pisanjima, vojno vozilo gazilo je demonstrante.
Reakcije iz svijeta
Ruski predsjednik Vladimir Putin, zbog situacije u Venecueli, sazvao je danas i Vijeće sigurnosti, a reagirao je i državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država Michael Pompeo, koji je podržao aktivnosti na svrgavanju predsjednika Venecuele Nicolasa Madura. U objavi na svom profilu na Twitteru on je napisao:
– Danas je prijelazni predsjednik Juan Guaido objavio početak “Operacije oslobođenja” (Operacion Libertad).
Gvajda je podržala i Kolumbija. Kolumbijski predsjednik Duque pozvao je venecuelansku vojsku da podrži Gvajda da stane “uz ispravnu stanu”.
Istovremeno je britanska vlada, jedna od prvih u Evuropi koja je priznala Gvajda za predsjednika, pozvala “na mirno rješenje” krize.
– Koncentriramo se na mirno rješenje krize i obnovu venecuelanske demokratije – objavila je glasnogovornica premijerke Theresa May uz poruku da “venecuelanski narod zaslužuje bolju budućnost i da je dosta patio te da Madurov režim treba okončati”.
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro je dao podršku ustanku poručivši kako je narod Venecuele “porobljen od diktatora”.
Događaje u Venecueli prati i Europska unija.
– Ponovila bih naš stav o podršci političkom i mirnom rješavanju krize u Venecueli slobodnim i poštenim izborima. Ovo je dugogodišnji stav Europske unije koji je dobro poznat – poručila je Maja Kocijančič, glasnogovornica EU.
Oglasila i vlada Španjolske, koja je zatražila održavanje mirnih izbora te izbjegavanje prolijevanje krvi.
– Iskreno se nadamo da neće doći do prolijevanja krvi. Podržavamo mirni i demokratski postupak u Venecueli te trenutno organiziranje izbora za novog predsjednika – rekla je španjolska ministrica i glasnogovornica vlade Isabel Celaa.
Inače, Guajdov veleposlanik u SAD Carlos Vecchio danas je održao konferenciju za medije u Washingtonu i poručio da je “ovo tek početak”.
– Operacija se upravo odvija, u sljedećim satima i danima ćete vidjeti još događaja. Ovo nije vojni udar, ovo je ustavna kriza koju vodi narod Venecuele – rekao je Vecchio pozvavši ljude da izađu na ulice.
Vlada Venecuele
U međuvremenu su venecuelanski ministri obrane i komunikacija Vladimir Padrino i Jorge Rodriguez objavili da vlada suzbija plan državnog udara na koji je pozvao opozicioni vođa.
Padrino je kazao da su oružane snage odane obrani ustava i legitimnih vlasti te da je u vojarnama širom zemlje stanje „normalno“.
Inače, Maduro Gvajda naziva marionetom SAD koje ga pokušavaju svrgnuti državnim udarom. Gvajdu je zabranjen izlazak iz zemlje, što je on prekršio. Treba napomenuti i da je vlada uhitila njegovog glavnog pomoćnika, ukinula Gvajdov parlamentarni imunitet, a otvoreno je i nekoliko istraga protiv njega.
Podsjetimo, Gvajdo, čelnik venecuelanske Nacionalne skupštine koju nadzire opozicija, u jsiječnju se pozvao na Ustav kako bi preuzeo dužnost privremenog predsjednika nakon što je ponovni izbor predsjednika Nikolasa Madura 2018. proglasio nelegitimnim. Kao legitimnog predsjednika Venecuele priznalo ga je pedesetak država.
U sportskoj dvorani Bijeli brijeg u Mostaru za subotu 4. svibnja ove godine, navaljeno je održavanje prvog međunarodnog karate turnira ”Hercegovina kup 2019” u organizaciji Karate saveza Hercegovina na kojem je najavljen nastup preko 750 natjecatelja iz pet zemalja uz nazočnost sudaca sa balkanskim, europskim i svjetskim licencama.
Na turniru nastupaju najbolji mladi natjecatelji i višestruku osvajači balkanskih, mediteranskih, europskih i svjetskih medalja.
Karate savez Hercegovina okuplja sve klubove regije i broji preko 400 natjecatelja, među kojima su i jedni od najboljih karataša BiH, dugogodišnji reprezentativci s europskim i svjetskim odličjima.
Turnir započinje u 10 sati te organizatori mole sve zainteresirane da dođu i podrže ovaj veliki sportski događaj.
Iz danas objavljenog izvješća Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K evidentan je stalni porast broja osiguranika oboljelih od dijabetesa, benigne hipertrofije prostate i astme s pridruženim stanjima. U izvještaju se navodi kako 85% ukupne potrošnje lijekova s liste lijekova otpada na kronične terapije.
Ovo je izneseno na 16. redovitoj sjednici Upravnog vijeća Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K koja je danas održana u sjedištu Zavoda u Mostaru. Članovi Vijeća razmatrali su i usvojili izvatke iz zapisnika s prethodnih sjednica, Izvješće o privremenoj spriječenosti za rad do i preko 42 dana, upućivanju osiguranika na liječenju izvan Županije, potrošnji lijekova s Liste lijekova, potrošnji ortopedskih pomagala, provedenim postupcima javnih nabava i financijskom poslovanju Zavoda.
Sva usvojena izvješća odnose se na razdoblje 01.01.do 31.03.2019. godine. Također, Upravno vijeće je razmatralo i usvojilo Odluku o usvajanju DOP – a za razdoblje 2020. – 2022. godine, Odluku o visini sudjelovanja Zavoda u nabavi ortopedskih i drugih pomagala, Oduku o preraspodjeli sredstava u Financijskom planu za 2019. godinu, te Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava osiguranika Zavoda na liječenje medicinskom rehabilitacijom izvan HNŽ/K.
Smanjenje broja refundiranih doznaka i troškova
Kontinuirane analize, kontakti s izabranim liječnicima, dobra komunikacija s poslodavcima i terenske kontrole koje Zavod provodi rezultirali su smanjenjem broja refundiranih doznaka i troškova po istim. Izvješćem o privremenoj spriječenost za rad do i preko 42 dana evidentiran je pad broja refundiranih doznaka za 7% i troškova po istima za 4% ili 14.169 KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Izvješće o upućivanju na liječenje izvan HNŽ/ K za razdoblje 01.01.2019. do 31.03.2019. godine ukazuje na i dalje prisutan velik broj oboljelih osoba kojima se dijagnostika i liječenje ne mogu završiti u ugovornim ustanovama u županiji/kantonu. Ovo se ponajviše odnosi na maligne bolesti kod osiguranika svih dobnih skupina, te na oboljenja u pedijatrijskoj populaciji. Veliki dio financijskih sredstava utrošen je na usluge PET CT – a.
U protekla tri mjeseca 2019. godine utrošeno je 61.397 KM za ovu uslugu što je porast za 42,6% (nominalno 18.339 KM) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Kada je riječ o potrošnji lijekova s liste lijekova, za prva tri mjeseca 2019. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine evidentirano je smanjenje broja izdanih recepata i pakiranja, uz neznatan porast financijski izražene potrošnje od 0,4%. Govoreći o potrošnji lijekova direktor Zavoda, Rade Bošnjak, istaknuo je kako procesi i procedure koje Zavod provodi evidentno donose dobre rezultate jer, već nekoliko godina unatrag, potrošnju lijekova s Liste lijekova Zavod održava u planiranim okvirima.
”Kroz prethodne godine broj osiguranika korisnika lijekova s Liste lijekova kontinuirano se povećava, a uzrok istome je povećanje broja kroničnih bolesnika, kao i transparentnost Zavoda koji osiguranicima pruža pravodobne i sveobuhvatne informacije o njihovim pravima iz zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite”, kazao je direktor Bošnjak.
Financijsko poslovanje
Izvješće o financijskom poslovanju Zavoda za razdoblje 01.01.do 31.03.2019. godine pokazuje kako su, u prvom tromjesečju 2019. godine, ostvareni prihodi od 36.497.345 KM što je 26,43% od iznosa predviđenog Financijskim planom za 2019. godinu s tim da izvršenje prvog kvartala uključuje cijeli iznos prihoda od redovite distribucije premije osiguranja pa je realna slika izvršenja ukupnih prihoda 24,94%, odnosno 88.298 KM niže od plana prvog kvartala.
Međutim, ostvareni prihodi na razini su planskog prosjeka prihoda od doprinosa zaposlenih što upućuje na realno očekivanje ispunjena Financijskog plana Zavoda za 2019. godinu. Pored usvojenih izvješća Upravno vijeće Zavoda donijelo je i Odluku o visini sudjelovanja Zavoda u nabavi ortopedskih i drugih pomagala.
Ortopedska pomagala
Kronološki gledano, Zavod je, temeljem zahtjeva osiguranika i inicijative Ministarstva branitelja HNŽ/K, Vladi ove županije/kantona uputio prijedlog izmjene i dopune Odluke o obujmu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala koji se mogu propisivati u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja.
Predloženu odluku Vlada je prihvatila, a Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K donio je Odluku o visini sudjelovanja Zavoda u nabavi ortopedskih i drugih pomagala. Usvojenim odlukama proširena su prava osiguranika korisnika ortopedskih i drugih pomagala i to na način da su proširene medicinske indikacije temeljem kojih osiguranici mogu ostvariti pravo na pelene kao i indikacije temeljem kojih osiguranici mogu ostvariti pravo na invalidska kolica. Također, po zahtjevu Ministarstva branitelja HNŽ/K za pomagala natkoljena i potkoljena proteza uvedena je nova kategorija i to „aktivni osiguranici“ od 26 godina starosti pa na više.
Riječ je o osiguranicima koji nemaju potrebu mijenjanja proteze svako dvije godine. Ovim osiguranicima omogućena je realizacija natkoljene ili potkoljene proteze s rokom trajanja od 48 mjeseci i duplo većim financijskim sudjelovanjem Zavoda. Odlukom o preraspodjeli sredstava u Financijskom planu Zavod je osigurao sredstva za plaćanje laboratorijskih nalaza dijaliziranim pacijentima u bolnicama.
Isključivi razlog donošenja ove odluke je izbjegavanje nerijetkih situacija oštećenja fistule za dijalizu prilikom uzimanja uzorka krvi za nalaze i poboljšanje kvalitete života ovih pacijenata kojima će uzorci krvi biti uzimani u bolnici tijekom dijalize umjesto dosadašnjeg načina po kojemu su trebali odlaziti u pripadajuće domove zdravlja poradi davanja uzorka krvi za nalaze.
O velikom senzacionalnom otkriću, fosila tragova dinosaura na brdu Pasjeka kod Neuma na svome blogu pisao je dr.sc. Goran Glamuzina.
Kako piše, ovo je prvo pravo otkriće nedvojbenih fosilnih okamenjenih tragova ovih najpopularnijih životinja na svijetu u našoj zemlji, te je kao takvo, ali i kao uvertira u sigurna buduća otkrića novih otisaka dinosaura u Hercegovini.
”Kako bi izbliza snimio same tragove dinosaura morao sam gotovo riskirati život jer se nalaze na posve nepristupačnom mjestu. No, na svu sreću bilo kakvo buduće snimanje iz blizine ovih vrijednih tragova dinosaura, neće trebati raditi čovjek već dron”, piše nam Glamuzina.
Dodaje kako otkriće ima ogromnu daljnju implikaciju ne samo za Općinu Neum, već i za čitavu zemlju koja definitivno sadrži fosilne ostatke dinosaura, a o znanstvenoj vrijednosti da i ne govorimo. Preliminarnim autorovim obilascima dijelova terena u Općini Neum, već su pronađeni pojedini otisci koji bi mogli pripadati ne samo divovskim četveronožnim dugovratim dinosaurima, već i veliki troprsti otisci koje su ostavili veliki dvonožni dinosauri predatori, upravo iz skupine dinosaura teropoda čuvenog Tyranosaurus rexa.
Stoga, s velikim ponosom, možemo otvoriti novu ‘sezonu lova’ u Hercegovini, a posebice na širem prostoru neumskog zaleđa i Popova polja, – sezonu lova na dinosaure, piše na kraju svoga rada dr. Glamuzina.
Više informacija možete pročitati na blogu dr. sc. Gorana Glamuzine.
Proljeće je simbol novoga života, snage, energije, pozitive, pa ne čudi da mnoga imena asociraju na ovo godišnje doba. Donosimo izbor od po 15 imena za djevojčice i dječake koja u sebi nose živost proljeća, piše Zadovoljna.hr.
15 PROLJETNIH IMENA ZA DJEVOJČICE
1. Vesna je staroslavenska božica mladosti i proljeća, koja je imala vlast nad sunčevom toplinom, a time i obnavljanjem prirode.
2. Po predaji, Vesna je kći Lade, božice ljeta, ljubavi i ljepote, koja se budi u proljeće i njezina vlast jača kako sunčeva energija biva sve snažnija.
3. Zora je staroslavenska božica jutarnjeg svanuća, koja suncu daje snagu.
4. Živa je u slavenskoj mitologiji božica života.
5. Flora je božica proljeća i cvijeća u rimskoj mitologiji.
6. Maja je rimska božica polja i plodova koja se povezuje s proljećem, a po njoj je nazvan peti mjesec u godini (maj, svibanj).
7. Aurora je rimska božica svitanja.
8. Iris je u grčkoj mitologiji božica duge.
9. Među grčkim božicama godišnjih doba, Talata (Talo) božica je proljeća, pupoljaka i cvjetanja, zaštitnica mladosti.
10. Anastazija (Asja, Stana) potječe od grčkog anastasias – ‘ponovno rođena, uskrsla, preporođena’.
Na biljke i cvatnju asociraju Cvijeta (Cvita), Nevena (Neva), Jasmin(k)a, Ljiljana (Lili), Ljubica (Viola, Violeta).
15 PROLJETNIH IMENA ZA DJEČAKE
1. Vid i Vito potječu od latinske riječi vita – ‘živ, pun života’.
2. Luka ima korijen u latinskoj riječi lucus – ‘lug, gaj, šuma’.
3. Mladen očigledno potječe od riječi “mlad”.
4. I za muška proljetna imena možete pronaći inspiraciju u staroslavenskoj mitologiji. Boginja proljeća Vesna dolazi u pratnji boga proljeća Jarila, od kojega potječe ime Jaroslav. Jarilo, bog proljetne vegetacije i plodnosti, povezan je s drevnom svetkovinom Jurjeva.
5. U proljeće Vesnu prati i Stribor, staroslavenski bog vjetra i šume.
Postoje i muške inačice imena koje podsjećaju na proljetno vrijeme, biljke i cvatnju, kao što su Goran (Silvio, Silvije), Vedran, Zoran, Dubravko, Cvjetko (Florijan), Jasmin, Neven, Jasen, Javor.
Proslavljeni košarkaš Dražen Dalipagić, koji je na Filipinima proglašen najboljim košarkašem svijeta,ušao u Kuću Slavnih danas je sa suprugom Sonjom posjetio Mostar.
Sonja je bila prvakinja bivše Jugoslavije u tenisu.
Dražanov posjet je bio privatne prirode i u obiteljskom ozračju sa bratom Sašom Dalipagićem zamjenikom Ministra prometa ,koji je i sam dugogodišnji sportaš, igrač, trener i direktor kluba.
Saša je stigao u društvu svoje supruge, ugledne odvjetnice Nade.
Zanimljivo je da su obadvije gospođe Dalipagić bile svojevremeno missice, a čija ljepota i profinjenost ne blijede s godinama.
Nastavljamo priču od jučer. I ova je kao jučerašnja s košarkaških terena. Nakon drame i utakmice protiv HKK Široki uslijedilo je gostovanje kod HKK Brotnjo koje je tada domaće utakmice igralo na Širokom Brijegu.
U ta vremena koja su bila još ratna s punktovima vojne policije teško je bilo i izađi iz grada, pa je malo tko i išao na te utakmice. Nas nekoliko još pod dojmom nereda na domaćoj utakmici protiv HKK Široki isplanirali smo otići i na tu utakmicu. Na dan utakmice našli smo se i sjeli da popijmo nekoliko piva da se zagrijemo. Kako sam već rekao teško je bilo izađi iz grada, pa tako je još teže bilo naći prijevoz pogotovo na utakmicu. Ipak nakon kraćeg dogovora i ispijene gajbe piva mi smo krenuli pješice put Žovnice. Računali smo da će nam neko stati i dovesti nas do Širokog.
Tako smo se podijelili u dvije grupe i stopirali smo malobrojna auta koja su većinom bila ili vojna ili policijska. Onaj tko bi naišao u čudu bi nas gledao onako s navijačkim rekvizitima. Ipak i to vrijeme bilo je ljudi koji su znali što znači kada neko voli sport i navijanje, pa smo se prebacili do Širokog Brijega. Valjalo je još otići i do dvorane koja je bila baš na Brijegu u okviru srednje škole.
Iskreno očekivali smo probleme s obzirom na neredu u Mostaru, ali izgleda da nas niko nije očekivao pa smo se domogli te famozne dvorane. Osim nas koji smo skupa krenuli na Široki gore je došla još jedna poveća grupa navijača Zrinjskog. Smjestili smo se na dno dvorane i kada smo počeli navijati i skakati iskreno sam očekivao da će ta tribina jednostavno pući.
Na utakmici su se pojavili i neki navijači Širokog, ali osim verbalnih provokacija nije bilo većih incidenata. Za divno čudo nije bilo ni policije, a navijači Brotnja su bili više simpatizeri koji su došli pogledati utakmicu. U to vrijeme Brotnjo je imao najbolju ekipu, pa su naravno vodili cijelu utakmicu. Mi smo bili nezadovoljni igrom pa smo u poluvremenu ušli u teren i rekli jednom članu Uprave Zrinjskog da ćemo baciti bombu. Naravno jedine bombe koje smo imali naravno bile su bombice s konjakom koje smo ponijeli da se dodatno zagrijemo, ali to ljudi tada nisu znali s obzirom na to da je svatko u tom vremenu bio naoružan.
Trajala su uvjeravanja da se sklonimo s terena, i obećali su nam da će nam na sljedeće gostovanje platiti autobus i hranu i piće, pa smo se mi ipak sklonili s parketa. Utakmica je nastavljena, Zrinjski je naravno izgubio, a nama se valjalo vratiti u Mostar.
Izašli smo ispred dvorane i smišljali što ćemo kada je naišao jedan automobil u kome su bili 2 navijača Brotnja koji su se ponudili da nas povezu do vrha Žovnice, pa će oni dalje preko Miljkovića a da se mi snađemo. Naravno u autu smo pričali o košarci i sportu, a kada smo došli do Žovnice već je bio mrak.
Kontali smo da će nam neko od policije na punktu zaustaviti neko auto da dođemo do Mostara. Ali policajac koji je bio na dežurni spavao je kao zaklan u kontejneru. Nekome od nas je palo na pamet da zastavu Herceg- Bosne koja je bila na punktu skinemo i na njeno mjesto stavimo Englesku navijačku što smo i učinili.
Nakon toga smo čovjeka u kontejneru probudili i on je onako bunovan skočio da i ne zna gdje je. Mi smo se malo našalili s njom oko zastave i tada mu je bilo još nejasnije što se dogodilo. Na kraju smo vratili zastave na svoja mjesta i malo sjedili s našim stražarom na punktu dok napokon nije naišao neki čovjek koji nas je i sjeo do Mostara.
Pročitajte i jučerašnju priču o neredima na utakmici HKK Zrinjski-HKK Široki Brijeg
U obračunu navijača na utakmici Zrinjski-Široki korišten pištolj, policija jedva smirila strasti
HERCEGOVINA.in
Münchenski kolodvor je gotovo uvijek pun putnika. “Ispod dvajes eura ne more”-ponavljao je vozač starijoj gospođi koja ga je gledala u nevjerici držeći u ruci malu torbicu. “Kako bolan dvajes eura za ovu malu torbicu. Kazali mi da će desest bit dosta, ionako nema ništa vele vridno u njoj već malo sestri nešto spremila”-objavšnjavala je gospođa koja nije putnica već samo šalje torbu.
“Nema priče reka sam dvajes eura. Ako ti je puno vrati je kući. Neću ja nikog molit. Trebamo i mi popit kavu, a trebamo počastit i na granici. Ako oćeš-oćeš”-neumoljiv je vozač Kako se našla bez nekog velikog izbora, gospođa mu je dala 20 eura i udaljila se od kolodvora.
“Vidiš pajdo,nema šale. Odma kažeš dvajeska je mala torba slanje. Niko je pajdo neće vraćat ponovo kući već će platit . Pokvare nam oni naši što uzmu za ove male deset eura, pa navikaju na jeftino. Ne more to pajdo kad nas dvojica voze”-kroz smijeh je govorio svom kolegi vozaču koji je sjedio u busu.
U bunkerima buseva koji putuju za domovinu iz Njemačke ima doslovno svega i svačega. Tako nije ništa čudno vidjeti dijelove od freza, auta, čak i skutere kompletne, plastične bačve,tepihe,…i mnogo čega. To je kao neki ritual da se vuče “svega i svašta” Putnici su posjedali, prtljaga se složila i bus je krenuo na vrijeme. Bus je topao i moglo se “raskomotiti.” Kreće iz zvučnika poviše glava”himna” “Domu mom,jedinom….” To bi nekako bila i svojevrsna “najava”,da komunikacija među putnicima može otpočeti.
-“Markane,ode li i to obr’zat lozu?” Jesam Staniša. Ima unde onin Zdravko što sebe radi. Ja nako vazda volin bit doli kad se to radi. Kako sam u penziji onda ne tribam gledat kad ću se vratit. Malo i prozračin kuću. Obađen po selu. Od kad su dica gori to je vazda zatvoreno.”
“Markane tako i ‘vamo. Evo ja treća godina u mirovini. Žena više voli bit gori radi dice i unuka. Samo liti tri miseca ko i vazda budemo dolika.” -“I meni moj pajdo drago doli. Iman pajda,pa sidnemo, zamezimo. Odemo i u lov di kad”.
“Bogu fala samo nek nas zdravlje posluži .Koliko naše generacije nije mirovinu dočekalo ili nisu u njoj uživali. Ne daj ti Bože samo bolesti. Sve drugo se predevera moj pajdo.”
“Jakako moj Markane. Bože ti nama zdravlja i ra’tluka” Dok su moji suputnici ugodno čavrljali, ja sam vadila namirnici po namirnicu iz svoje ručne torbe. Na graničnim prijelazima nije bilo velikih čekanja. Malo veća gužva stvorila se na graničnom prelazu “Gornji Vinjani.
Nastavit će se….
Daniela Škegro/HERCEGOVINA.IN
Ne propustite pročitati prve nastavke Priča iz autobusa za Njemačku
Priče iz autobusa za Njemačku: Mara i Luca dršću zbog punih torbičaka, Ante stišće Maksuziju
Priče iz autobusa za Njemačku 3 dio: Janje moja,šta misliš ‘oće li nas pritresat na Salzburgu?
Daniela Škegro: Vozač ubacuje film “Prosjaci i sinovi” koji 80 % putnika zna napamet
Daniela Škegro: Priče iz autobusa za Njemačku
U prometnoj nesreći koja se dogodila u ulici Mostarskog bataljona u Mostaru teške tjelesne ozljede zadobio je stariji pješak.
Kako prenosi Klix.ba, nesreća se dogodila oko podne kada je automobil Mini Cooper udario pješaka na pješačkom prijelazu.
Intervenirala je ekipa Hitne pomoći koja je konstatovala teške povrede i prevezla muškarca u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar.
Mrtvo tijelo nestale starije muške osobe pronašli su u ponedjeljak pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), nakon što su ga uočili pretraživanjem dronom.
Iz HGSS-a su priopćili kako su jutros u potragu za starijim muškarcem uključilo se šest njihovih pripadnika iz Stanice Slavonski Brod s potražnim timom (vodič i pas), dronom, te jedan član Stanice Požega.
Nedugo nakon dolaska na teren, prilikom pretraživanja dronom pronađeno je tijelo nestale osobe, nakon čega je obavljen očevid.
U HGSS-u ističu kako je potreba naprednih tehnologija uvelike od pomoći ljudskim snagama na terenu te doprinosi cijelom sustavu traganja.
“Koliko je bitna pravilna primjena dokazuje i kontinuirana suradnja s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe, koja je u vrlo kratkom roku osigurala zonu za obavljanje letačke operacije bespilotnim zrakoplovom HGSS-a i tako pridonjela potražnoj akciji”, stoji u priopćenju.
S obzirom na veliki broj upita koji se prije svega odnose na status šefa stručnog stožera Blaža Sliškovića, a koji su posljedica neutemeljenih napisa u medijima u posljednja tri dana, HŠK Zrinjski želi još jednom ponoviti da glavni trener, njegov stručni stožer i cijela momčad i dalje imaju bezrezervnu podršku Kluba.
HŠK Zrinjski s posebnim naglaskom želi izraziti zadovoljstvo pokazanim karakterom momčadi u posljednjih sedam utakmica te od stručnog stožera i igrača u posljednja četiri kola prvenstva očekujemo još jači angažman i nastavak vjere u osvajanje novog naslova prvaka, a neutemeljene napise ne želimo demantirati i tako davati na važnosti medijima koji to ne zaslužuju.
Jedna maloljetna osoba je poginula, a još dvije maloljetne i jedna odrasla ozlijeđene u prometnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Donji Vakuf – Jajce u mjestu Torlakovac.
Nesreća u kojoj su sudjelovali putničko motorno vozilo Opel Zafira kojim je upravljala B. S. iz Hrvatske i teretno motorno vozilo kojim je upravljao V. S. iz Sarajeva, dogodila se oko 10:30 sati u mjestu Torlakovac, piše Klix.ba.
Vozač teretnog vozila prošao je bez ozlijeda dok su svi ozlijeđeni iz Opela prevezeni u bolnicu u Travniku.
Na mjestu događaja poginuo je jedan maloljetnik iz Hrvatske, dok je još dvoje maloljetnika ozlijeđeno, kao i vozačica. Zbog uviđaja koji je u tijeku, a kojeg obavljaju službenici OKP PU Jajce, promet je u potpunosti obustavljen.
Kada se Severina udala za Igora Kojića, mnogi su prognozirali da će pjevačica za manje od godinu dana ostaviti sina poznatog folkera. Međutim, četiri godine kasnije, Seve i Igor i dalje su u sretnom i stabilnom braku.
Keba se veoma promijenio otkako mu je Severina postala snaha, bar tako tvrde njegovi susjedi.
“Što da vam kažem o njemu? Nije baš neki ksusjed za primjer”, rekao je prvi Kebin susjed na Bežanijskoj kosi, gdje živi gotovo pola estrade..
“Da ste me pitali o Breni, Bobi, Saši Popoviću… Pa i da vam kažem nešto lijepo. Ovako, stvarno nemam što”, rekao je sredovječni gospodin, koji nije želio da se predstavi i fotografira.
“On je prije nekako bio pristupačniji, srdačniji… Javljao se ljudima na ulici. Međutim, to više nije slučaj. Obično stavi naočale, pa se pravi da ne vidi nikoga, ili je na telefonu, ili, kao, žuri… Činjenica je da ima mnogo posla i obveza, međutim, lijepa riječ i pozdrav spadaju u kućni odgoj”, kažu drugi susjedi, optužujući ga da neće da se javi kada ih sretne.
Prodavačica u obližnjoj prodavaonici rekla je da je Keba i prije nego što se njegov sin Igor oženio Severinom bio arogantan, ali da je nakon te svadbe postao dodatno nadobudan.
“On se ponaša kao da je Seve njegova žena, a ne Igorova. Treba da vidite kada sa njom nekuda krene. Kada sa Severinom izađe na ulicu, toliko podigne nos, da para oblake. Toliko je pun sebe, da je to nepodnošljivo. Razumijem da „glumi ludilo“ u javnosti i na televiziji, ali pred susjedima je baš ružno”, kaže žena u prodavaonice u kojoj Kojići često pazare za Alo.
Od kraja veljače obustavljen je promet na dijelu ulice Dr. Ante Starčevića u mostarskom neselju Centar 2 zbog postavljanja kolektora.
Radovi će se izvoditi na dijelu od hotela “Ero” do spoja sa ul. Vokića i Lorkovića u dužini od 270m, a na osnovu Ugovora koji je potpisan između Grada Mostara i HP Investinga.
Kao obilaznica koristi se ulica Dr. Mile Budaka i ul. Vokića i Lorkovića, a kako teku radovi možete pogledati na nekoliko naših fotografija.
Trenutno se kopa završni dio koji spaja ulicu Dr. Ante Starčevića sa ulicom Vokića i Lorkovića.
Hercegovina.in
Antarktika sadrži najveću količinu leda na Zemlji na jednom mjestu i, uz Grenland, predstavlja apsolutnu točku preživljavanja ili umiranja našeg planeta i života na njemu uslijed klimatskih promjena koje je svojom industrijom pokrenuo i pothranjuje moderni čovjek.
Metković i Ploče će nestati, more će doći skoro do Mostara
Prošlogodišnje veliko istraživanje klimatologa, glaciologa i drugih stručnjaka, objavljeno u Natureu, donosi užasan zaključak da su klimatske promjene na Antarktici dovele dotle da se godišnje s tog zaleđenog kontinenta otopi nešto više od 200 milijardi tona leda, a najgore od svega je to što je doslovno izmjereno sve brže i brže otapanje.
Ovakvi rezultati vrlo su loša vijest za mediteransku zemlju na skoro pa drugom kraju svijeta, za Hrvatsku, i to ne samo zbog jadranske obale. Tako je izmjereno da je otapanje Antarktike tijekom posljednjih pet godina bilo triput brže nego prije 10 godina, da je u odnosu na 1997. sada pet puta brže. Dosadašnji doprinos podizanju razine mora uslijed izlijevanja vode s otapajućih antarktičkih ledenjaka od 1992. iznosi 8 milimetara.
To u ukupnom rastu mora u proteklih četvrt stoljeća nipošto nije puno. Problem je u tome što je 40 posto tog leda otopilo, posljedično i porasla razina mora isključivo uslijed zagrijavanja i kolapsa Antarktike, tijekom posljednjih pet godina.
Logika stvari i elementarna matematika ukazuju na to da će stvari s Antarktikom biti sve gore i da se slobodno može računati da će, kao i do sada, promatranja klimatskih promjena u prirodi dokazivati sve katastrofičnija predviđanja, a opovrgavati sva ona umjerenija predviđanja stope potapanja gradova uz obale mora, suša, oluja, izumiranja vrsta, izbijanja bolesti, gladi, ratova, masovnih seljenja stotina milijuna klimatskih izbjeglica.
Danas se u kontekstu posljedica klimatskih promjena u pravilu govori o scenarijima u slučaju zagrijavanja do 1,5°C, 2°C, 3°C i 4°C do 2100. Kako sada stvari stoje, a stoje tako da ne samo da nismo zaustavili stopu zagađenja atmosfere stakleničkim plinovima, u prvom redu s CO2, nego sve više povećavamo industrijsko zagađenje, na putu smo da do kraja stoljeća ubijemo i sebe i planet zagrijavanjem od 4°C, otprilike.
Pariški klimatski sporazum, iz kojega je Donald Trump istupio, a mnogi najveći zagađivači na svijetu koji jesu ostali u njemu neće mu stići niti udovoljiti sa svojim ciljevima, navodi cilj najvećeg zagrijavanja od ne više od 2°C, nadajući se da bi to bilo dovoljno da se klima jednom uspije popraviti, nakon tko zna koliko desetljeća. Tek kao želja, na koju isključivo zbog profita svojih nacionalnih ekonomija malo koja država svijeta ozbiljno računa, navodi se cilj od 1,5°C.
Svijet bi, dakle, bio neopisivo sretan ako bi uspio dosegnuti onaj prvi cilj, a van sebe od sreće ako bi dosegnuo onaj drugi. Tih pola stupnja Celzija razlike za otočne državice poput Tuvalua, Malediva i niza drugih, odnosno za zemlje poput Bangladeša ili Nizozemske značio bi razliku između nestanka i opstanka. Samo pola stupnja više ili manje značit će i za našu zemlju. A na to nećemo morati čekati do 2100. godine, nego puno, čak i zastrašujuće ranije.
Express je već pisao o analizama o Hrvatskoj kao prekrasnoj, resursima bogatoj zemlji, ali ujedno i jednoj od najranjivijih u svijetu na klimatske promjene. U scenariju zagrijavanja svijeta od 1,5°C Hrvatsku bi tukli klimatski ekstremi (suše, oluje, ispadi razornih valova vrućina i hladnoća), ali bi uspjela održati svoje glavne prirodne značajke. Čak i porast razine mora uslijed otapanja leda značio da bi se skoro cijela jadranska obala uspjela održati bez posebnih šteta.
U tom slučaju dvije trećine područja u svijetu kojima klimatske promjene prijete da ih pretvore u pustinje, u pustinje se ipak ne bi pretvorila. Ali, samo pola stupnja više i sve to će se dogoditi. U Hrvatskoj bi tako Slavonija i Baranja postale pustinje u pravom smislu riječi, i to već za nekoliko desetljeća, nepogodne i za uzgoj hrane i za život, dok bi Dalmacija, Kvarner i Istra u nekim dijelovima postale kamene pustinje, u nekim drugima polupustinje, otprilike kao što je to izgledalo u nekim dijelovima Maroka ili Španjolske prije galopirajućih klimatskih promjena.
Od turizma uz more u Hrvatskoj više ne bi bilo ništa jer bi užasno nedostajalo vode, a i bilo bi ili će biti naprosto previše vruće da bi odmor na takvom mjestu ikome bio ugodan. Sve to odnosi se na scenarij od samo 2°C zagrijavanja u odnosu na prosjeke svjetske klime do 1990. godine, odnosno, samo pola stupnja više ili manje našoj zemlji znači kataklizmu ili opstanak. A stvarnost je danas takva da se velika većina klimatologa svijeta slaže oko toga da današnjim ponašanjem jurimo prema scenarijima od ili 3°C ili 4°C.
Najnoviji podaci o šokantnom ubrzavanju otapanja Antarktika novi su dokaz da klima koju je industrijsko zagađenje svijeta izbacilo iz ravnoteže nema niti najmanje milosti ni prema čovjeku ni prema prirodi, idu u prilog najgorim realnim scenarijima rasta razine mora po svijetu, a opovrgavaju ona umjerena predviđanja. Tek 2014. UN-ov IPCC donijelo je prognozu o rastu mora do 2100. između 28 i 98 centimetara.
Što se Hrvatske i najvećeg dijela svijeta tiče, to bi još bilo granično podnošljivo, samo je problem u tome što se u tom smislu računa na puno niže zatopljenje atmosfere, kao i to što ovo predviđanje ne uzima u obzir niti kolaps ledenog pokrivača na Arktiku, koji je ne samo površinski manji, nego je i tanji, što je još opasnije; ne uzima u obzir suludi ritam otapanja Grenlanda, a sada čak i Antarktike.
Znanstvenici iz Bouldera oko Stevea Nerema kažu da njihova opažanja svjedoče o najmanje 65 centimetara u odnosu na more iz 2005., te navode već itekako uočljiv rast razine mora u obalnim područjima diljem svijeta. Pažljivim promatranjem to se može već uočiti i po hrvatskim gradovima uz Jadran.
Bivšeg NASA-in glavnog klimatologa Jamesa Hansena uprava NASA-e i državne vlasti godinama su proganjale, čak su mu cenzurirali javne istupe i pregledavali mu poštu, zbog predviđanja koja su se tada tumačila kao “neznanstvena” i “histerična”, da bi se sada pokazivala čak i kao umjerena.
On je 2016. predvidio da će već do polovice stoljeća more porasti za jedan metar. Da bi samo godinu i pol poslije toga ne bilo tko nego Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA objavio da će zagrijavanje od 3°C značiti rast razine mora između 4,4 i 9,9 metara. Express je na osnovu toga izradio karte hrvatskih gradova uz Jadransko more.
Ispalo je da će to značiti da će Pula biti razbijena na nekoliko otočića, praktično uništena, da će Rijeka biti potopljena sve do razine Trsatske gradine, da će sasvim nestati Nin, najveći dio Zadra, da će postojati još samo Biograd pod morem, da će nestati pola Šibenika, Solina, Kaštela i Splita, cijeli Trogir, kompletna gradska jezgra Dubrovnika, te da će delta Neretve, skupa s Pločama i Metkovićem, nestati pod morem, a da će na tom mjestu zjapiti zaljev do duboko u BiH, zapravo do pola puta do Mostara.
Ono što je problem s posljednjim vijestima s Antarktike je, prvo, to što je odavno izmjereno da bi otapanje svog leda diljem svijeta, a i to dolazi u obzir, značilo podizanje razine mora diljem svijeta za nešto više od 60 metara, drugo, to što se Antarktiku do sada smatralo uglavnom stabilnom akumulacijom leda bez obzira na klimatske promjene i, treće, to što se posebno istočnu Antarktiku smatralo jedva osjetljivom na otapanje.
Čak su se stotine puta lobisti naftnih, plinskih i industrija ugljena, kao i automobilske industrije, ne jednom razbacivali podacima o tome da je u istočnoj Antarktici zabilježen rast ledenjaka. Samo, sada je izmjereno – znači nije riječ o predviđanjima, nego o činjenično sto posto sigurno utvrđenom stanju – da se galopirajući otapa zapadna Antarktika, a da je istok kontinenta pokazao da se otapati počeo i on, te da se može računati da i tamošnje otapanje hvata zalet.
Najveći dio leda koji se trenutno otapa na Antarktici odnosi se na dva velika ledenjaka – Pine Island i Thwaites. Otapanje njih dva oslobađa skoro polovicu cjelokupnog antarktičkog otapanja. Utvrđeno je i to da se tamošnje otapanje posebno brzo odvija zbog “potkopavanja” ledenjaka u moru uslijed morskih struja koje su sve toplije.
Već sada se strahuje, vrlo utemeljeno, da će Antarktika uskoro, umjesto dva velika ledena štita, imati dva velika mora. A onda će stvari krenuti još gore. Sav taj led znači sve više vode u oceane, a to onda znači i sve gore podizanje razine, između ostalog, i našeg Jadrana i potapanja povijesne baštine i prirode uz koje su naši preci živjeli tisućama godina.
Express
Neko je u Aklamu, predgrađu Midlsbroa, nacrtao muške spolne organe oko rupa na cesti – i one su odmah popravljene, iako su tamo stajale godinu.
Oko nekoliko najgorih rupa koje živciraju lokalce više od godinu neko je sprejem nacrtao muške spolne organe i rupe su gotovo odmah popravljene.
Brad Nicholson objavio je nekoliko fotografija u lokalnoj Facebook grupi “Loving Acklam” i mnogi su bili impresionirani.
“Kakva genijalna ideja da se poprave rupe”, “Vjerovatno će biti popravljene do jutra” – komentirali su korisnici Facebooka kad su osvanule fotografije muških spolnih organa na grupi, a idući dan to se odmah i dogodilo.
Iako su neki primijetili da takvi popravci “neće izdržati ni šest mjeseci”, metoda je mnoge oduševila, a fotografije su izazvale puno pažnje na internetu.
Alojna Anopina (14) pronađena je mrtva u području napuštene tvornice. Polina Kavaleva (13) pala je s vrha zgrade narednog dana. Obje djevojčice su, nagađa se, pokušale napraviti selfije prije nego što su pale u smrt.
Alojna je pronađena prva, 26. travnja, kako leži mrtva u krugu tvornice hrane u Atkartsku, u regiji Saratov. Sutradan je pronađena i Kavaleva, koja je pala s krova stambenog bloka u Džerdžinsku, u regiji Nižnji Novgorod.
Policija je objavila da je Anopina bila s prijateljima na vrhu zgrade i pozirala za selfi prije nego što se okliznula i pala u smrt. Prijatelji Kavaleve su izjavili da se ona “zateturala i pala” preko ivice devetokatnice dok se slikala.
Policija i bolničari su brzo stigli na mjesto nesreće nakon poziva svjedoka, ali ih nisu mogli spasiti.
Nadležni organi u Rusiji proučavaju oba slučaja i ispituju sve moguće teorije o smrtima djevojaka.
Jutro draga kako si mi?
-A posrano, eto kako!
Šta je bilo ženo moja, ko je ljutio?
-Ta će bit, vidi vremena moja ti.
Ma šta ćeš moja ti, ne možemo ga mi mijenjati.
-Ne možemo, zato i jesam posrano!
Vala ne znam šta bi ti rekla ženo moja?
-Šta god mi kažeš svejedno mi je!
Sad sam i ja nervozna skroz?
-Blago tebi ti si sad, a ja ima dva dana otkad pada ova rospija!
Ma ja kontala staće kurva, pa ćemo za 1 maj kako smo i planirale.
-Štaš bona kontat, ta vidiš da onaj Vaklula ima 5 dana drobi kako nema ništa od roštilja za 1. maj.
A i jes mu vala glava za loše prognoze!
-jes vala dobro si rekla moja ti.
Nego bona moramo imati rezervni plan za sutra.
-Kakav sada rezervni plan?
Pa bona plan B za 1 maj!
-Nemam ti pojma o nikakvoj rezervi ženo!
A jesi mahnita, pa đe ćemo sutra ako padala?
-Vidi budalače, ta ja znam gdje ćemo?
Pa zato te bona i zovem!
-Stvarno sam mahnita, nikako skontat šta hoćeš. Ma ubi me ova kiša!
Moja ti mogle smo vala i negdje na more trknut?
-Aj bona ta ću na moru? Mogu kisnut i u Mostaru!
Ajmo onda malo na Blidinje?
-Kakvo crno Blidinje? Ta znaš da više volim u govno ugazit nego u snijeg!
Onda šta misliš za izlet na Kravice?
-Baš ću na Kravice, i bez kiše ona voda prska na sve strane!
A šta kažeš da se počastimo nekom masažom?
-Joj tebe? Ta mogu se masirati kad god hoću, a valjda i maserke sutra ne rade!
Vala ja nemam pojma gdje bi onda?
-Ma bona mei je svejedno.
Kako bona svejedno, pa ništa ti ne odgovara?
-Normala da ne odgovara kada će kiša padati!
Golemo pa sada ako će kiša ne znači da moramo ostati u kući!
-Majke mi moje ti nisi normalna. Pa ta ću u kući za 1 maj?
Pa ženo gukni gdje ćemo onda?
-Šta mene bona pitaš? Aj ti mi reci?
Aj stavrno mi se ne da više heklat s tobom.
-Koji ti je moj sada ženo draga?
Ma daj bona!
-Šta sam ti sada ja kriva?
Ma nisi ti kriv je Vakula!
-Jes jes moja ti u pravi si!
Ništa zovem te poslije kada prođe vremenska.
-Može komotno ženo moja.
HERCEGOVINA.in
U organizaciji Grada Širokog Brijega i Povjerenstva za pripremu obilježavanja obljetnica, u srijedu, 8. svibnja 2019. godine, u sklopu obilježavanja ”Svibanjskih sjećanja 2019.” i 28. obljetnice zaustavljanja JNA tenkova u Pologu, održat će se mini maraton Polog – Široki Brijeg. Dionica je duga cca 10 kilometara.
Zainteresirani se mogu prijaviti u Gradskoj upravi Široki Brijeg – Odsjek za društvene djelatnosti ili neposredno pred start utrke u Pologu.
Tradicionalni mini maraton održava se od 1997. godine i ovo je 23. utrka po redu. Očekuje se preko 100 trkača iz cijele Hercegovine i Dalmacije.
Za sve zainteresirane, autobus za start utrke polazi u 16:45 s autobusnog kolodvora u Klancu. Start mini maratona je u 18:00 sati u Pologu kod spomen ploče. Nakon završetka mini maratona na Trgu širokobrijeških žrtava za prvoplasirane organizator je pored plaketa i priznanja osigurao i novčane nagrade:
1. mjesto 500 KM
2. mjesto 300 KM
3. mjesto 200 KM
POSEBNE NAGRADE:
Najboljih pet (5) Širokobriježana (školski uzrast) 100 KM Najboljih pet (5) Širokobriježana 100 KM Najbolje tri (3) djevojke – maratonke 100 KM Cilj posebnih nagrada je poticaj za amatere, učenike, rekreativce i djevojke.
U petak navečer, kao i subotu, 26-27.travnja, djelatnici PU Mostar u suradnji s djelatnicima Ustanove Centar za socijalni rad Grada Mostara proveli su akciju kontrole dječjeg prosjačenja na ulicama i ispred ugostiteljskih objekata.
Tom prilikom zatečeno je sedam osoba u prošnji od kojih je šest bilo malodobno. Djeca su smještena u odgovarajuću ustanovu dječje zaštite, a roditeljima, kao i zatečenoj punoljetnoj osobi izdati su prekršajni nalozi.
Akcija će se nastaviti i u dnevnim satima, na lokacijama koje su poznate djelatnicima PU Mostar i CSR Grada Mostara.
Poznato je ime novog Hercegovačkog biskupa?
30. travnja 2019
Gotova je stvar! Poznato je ime novog Hercegovačkog biskupa. Neka je BOŽE i neka je RADOŠ pa taman ne bio naš fratar i ČAPLJINSKA Legenda, piše hercegovackiportal.com
Prema pisanju Hercegovačkog portala novi Hercegovački biskup je svećenik đakovačke biskupije Vlč. Bože Radoš čije je porjeklo iz Tomislavgrada. Bliski rođak bivšeg međugorskog župnika fra Branka Radoša.
Vlč. Bože Radoš je rođen 5. rujna 1964. u Crvenicama, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina kasnije njegova se obitelj preselila u Hrvatsku pa je Bože, nakon što je završio sjemenišnu klasičnu gimnaziju u Zagrebu i Đakovu (1983.), započeo filozofsko-teološki studij u Đakovu, gdje je diplomirao 1990. godine, te 29. lipnja iste godine bio zaređen za svećenika tadašnje Đakovačko-srijemske biskupije.
Nakon toga, godinu dana je obnašao službu župnoga vikara u Osijeku te 1991. godine započeo postdiplomski studij duhovne teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i magistrirao 1994. godine na temu „Motivacija za Bogu posvećeni život. Biblijski, teološki i psihološki aspekti”. Potom je nastavio specijalizaciju, ali je 1997. godine bio imenovan na službu duhovnika u đakovačkoj Bogosloviji, koju obnaša sve do sada. Uz to, u Nadbiskupiji obnaša službu asistenta za permanentni duhovni odgoj mladih svećenika, koordinatora za duhovnu formaciju svećenika, a od 2010. je kanonik Đakovačko-osječke nadbiskupije i u više navrata bio je član Prezbiterijalnoga vijeća.
Duhovni je asistent đakovačke sekcije Udruženja hrvatskih katoličkih liječnika, član uredništva nadbiskupijskoga časopisa „Vjesnik”, a od 2013. godine i član Nadzornog odbora za Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima.
Predvodio je brojne duhovne vježbe u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Austriji, a u više navrata organizirao hodočašća u Svetu Zemlju, Italiju, Grčku, Francusku i Poljsku. Na Bogoslovnom fakultetu u Đakovu predaje: duhovnu teologiju, duhovnost Novoga Zavjeta, duhovnost Staroga Zavjeta, život i duhovnost prema svetom Pavlu, uvod u kršćansku meditaciju, misiologiju i praksu pastoralnoga vodstva. Objavio je u hrvatskim časopisima petnaestak radova u kršćanskoj duhovnosti.
Kongregacija za kler imenovala je dekretom od 28. travnja 2016., vlč. Božu Radoša, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije na službu rektora Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu.
Hercegovački portal
Četiri osobe su poginule, a nekoliko je povrijeđeno u teškom sudaru kamiona i autobusa na putu Kuršumlija–Prokuplje, objavio je MUP RS.
Sudar se dogodio oko 6.45 kod mjesta Barlovo, a autobus se tom prilikom zapalio.
Na putu se stvorila kolona vozila, a saobraćaj je zaustavljen.
Na mjestu nesreće je policija i pripadnici Sektora za vanredne situacije.
Dnevni list
Kombi sa 240 kilograma skanka, vrijednog više stotina tisuća maraka vozila je osoba koja nema vozačku dozvolu i nikada nije polagala ispit, doznaje “Glas Srpske”.
Riječ je o Benjaminu Krehiću (39) koji je upravljao automobilom nakon što su narkotici u BiH prevezeni iz Crne Gore na područje Trebinja.
“Krehić je neposredno prije nego što će ih otkriti policija volan prepustio suučesniku, državljaninu Crne Gore Miloradu Grbi (49) iz Podgorice, a on je prešao u “mercedes”, kojim je upravljao Adis Misimović (40) iz Zenice. Zatim su se uputili prema Gacku ispred kombija s drogom. Policija ih je zaustavila na ulazu u taj grad”, kazao je izvor blizak istrazi.
Pojasnio je da je Grbo, kada je vidio da su pali Misimović i Krehić, pokušao da iskoči iz kombija s narkoticima, ali nije uspio. Sve se dešavalo krajem siječnja, a spomenuti trio je završio iza rešetaka i nedavno im je Vrhovni sud Republike Srpske produžio pritvor za još dva mjeseca. Istraga u ovom slučaju još nije završena i nije podignuta optužnica. Navodno je čekano vještačenje droge, koje je skoro završeno.
Branitelj Grbe, odvjetnik Jevto Janković istaknuo je da istraga u ovom slučaju traje predugo i da se njegov branilac u istražnom pritvoru s suradnicima nalazi već tri i po mjeseca.
“Jedina pozitivna stvar je što sud nije prihvatio zahtjev tužitelja da osumnjičenima produži pritvor za tri mjeseca, kako je traženo. Grbo nije sposoban da počini organizirani kriminal i nema veze sa Misimovićem i Krehićem”, istaknuo je Janković.
Spomenuti trio je prije uhićenja praćen i policija je imala informacije da će oni proći kroz Gacko s većom količinom droge. Na osnovu tih podataka organizirana je policijska zasjeda u koju su upali. Izvor blizak istrazi je pojasnio da je droga koju su prevozili osumnjičeni u BiH stigla iz Albanije, iz koje je prvo prebačena na Kosovo, gdje su je preuzeli kupci iz Crne Gore, te predali Grbi za dalji transport.
“Grba, Krehić i Misimović za prebacivanje droge trebalo je da dobiju oko 10.000 eura”, kazao je izvor blizak istrazi.
Skupa pošiljka
Prema priopćenju policije droga koju su prevozili osumnjičeni bila je namijenjena tržištu u Sarajevu i Zenici. Nabavna cijena skanka u Albaniji je nezlužbeno 700 eura po kilogramu, a ova pošiljka plaćena je 168.000 eura.
“Vrijednost narkotika na ulici je mnogo veća, jer se gram prodaje po cijeni od euro i do tri, pa se tako vrijednost zaplijenjene droge na crnom tržištu procjenjuje na oko 720.000 eura”, pojasnio je izvor blizak istrazi.
Izreka narodnog meteorologa „Travanjska klima nepouzdana svima“ jutros u Nevesinju dobija punu potvrdu. Nakon obilne kiše tijekom noći počeo je da pada i snijeg, tako da je osvanulo nekoliko centimetara sniježnog pokrivača. U sedam sati termometar je pokazivao 1 stupanj Celzijusa.
Iako nas travanjski naleti zime uvijek iznenade, pregledom meteoroloških zabilješki iz bliske prošlosti možemo se uvjeriti da su travanjska hladnoća i snijeg u Nevesinju sasvim uobičajena pojava. Sjetimo se samo 25. travnja 2016. godine kada je Nevesinje zahvatila prava sniježna vijavica i kada su putari morali na teren. Prije dvije godine, 19. travnja Nevesinje je osvanulo u sličnom ambijentu. I travanj 2015. i 2014. godine nije prošao bez snijega.
U meteorološke bilježnice upisan je i 14. travanj 2011. godine, kada je palo 12 centimetara snijega.
U arhivi starih dnevnih listova postoji podatak da je 20. travanj 1938. godine u Nevesinju pao snijeg preko pola metra. Taj dan osniježilo je u Mostaru, Dubrovniku i Podgorici.
Meteorolozi i za naredne dane najavljuju svježe i promjenljivo vrijeme sa kišom i sunčanim intervalima. Prema trenutnim prognostičkim modelima, od 4. do 7. svibnja očekuje nas još jedno ozbiljno zahlađenje sa kišom i susnježicom.
Radio Nevesinje
Hrvatski nogometni reprezentativac i zvijezda Barcelone Ivan Rakitić (31) u jednoj je kategoriji protekloga vikenda izašao iz sjene svoga prijatelja i suparnika iz Reala Luke Modrića.
Naime, Barcelonin četvrti naslov prvaka u posljednjih pet godina, osiguran pobjedom nad Levanteom (1:0), četrnaesti je Rakitićev trofej otkad je 2011. stigao u Primeru iz Schalkea, i tako je izjednačen Modrićev rekord po broju naslova osvojenih u španjolskim klubovima.
Raketa ih s Barcelonom za sada ima 13, plus trofej Europske lige sa Sevillom. I tu ne bi trebao biti kraj ovoj Ivanovoj bajci jer u igri je za još dva naslova ove sezone: u Ligi prvaka, gdje ga čekaju polufinalni srazovi s Liverpoolom, te u Kraljevu kupu u kojemu će Barcelona 25. svibnja igrati finale s Valencijom, na Betisovu stadionu u Sevilli.
Magnet za trofeje
Ivan Rakitić četvrtim je naslovom prvaka u Španjolskoj izjednačio i doseg legendarnoga kapetana vatrenih Zvonimira Bobana, koji je s Milanom između 1992. i 1999. godine četiri puta bio prvak Italije, ali po broju naslova prvaka u ligama Petice ipak strši jedan drugi Raketin prijatelj.
Naime, žustri Brođanin Mario Mandžukić kao da je magnet za trofeje: vlasnik je čak 17 titula u ligama petice, od toga šest naslova prvaka: dva s Bayernom i četiri s Juventusom kod Allegrija! K tome, Mandžukić je jedini Hrvat koji je osvajao trofeje u tri lige petice, jer ima i naslov u španjolskom Superkupu s Atléticom.
Čim su se ugasila svjetla Nou Campa nakon pobjede nad Levanteom, a Raketa ispio šampionsko pivo, odmah je aktualizirana tema njegova eventualnog odlaska iz Barcelone. Kao prijetnju stalno mu podmeću 21-godišnjeg Nizozemca Frenkieja de Jonga koji ovoga ljeta stiže iz Ajaxa.
– Želim ostati ovdje. Ne želim nigdje drugdje igrati i nadam se da klub, predsjednik i navijači misle kao i ja. Nadam se da će uskoro doći trenutak kad ću dobiti povjerenje na još tri godine – kazao je Ivan Rakitić, igrač tržišne vrijednosti 50 milijuna eura, kojega ugovor s Barcom veže do 2021. godine.
U proteklih je pet sezona skupio 263 nastupa za Barcelonu, postigao 34 pogotka i bio jedan od najstandardnijih igrača kod oba trenera, Luisa Enriquea i Ernesta Valverdea. Raketa je po svojemu stažu i po svojim dostignućima već postao legenda Barcelone!
Kad smo već kod Barceloninih titula, pogledajte ovaj fascinantan podatak o Messijevoj eri na Nou Campu. Dakle, prije Messijeva debija u dresu Barcelone, u listopadu 2004. godine, omjer titula između Barce i Real Madrida bio je 72-61 za Madriđane; a danas on iznosi 95-92 za Barcu.
Messi se izjednačio s Pirrijem
Čudesni Argentinac upravo je osvojio svoj deseti naslov prvaka s Barcelonom i tako prestigao legendarnoga Andrésa Iniestu koji u dresu katalonskog kluba osvojio devet šampionskih pehara. Iza Messija u poretku najuspješnijih igrača Barcelone s osam titula prvaka nalaze se trojica Španjolaca: Xavi, Sergio Busquets i Gerard Piqué.
U poretku najtrofejnijih nogometaša s domaćim titulama u Primeri Messi se izjednačio s čuvenim igračem Real Madrida, Joséom Martínezom Sanchezom, poznatijem kao Pirri, danas 74-godišnjakom. Ispred Messija po broju naslova prvaka Španjolske sada je samo jedan nogometaš: Francisco Paco Gento s Real Madridom u razdoblju od 1953. do 1969. godine bio je prvak čak 12 puta. Messi će u lipnju napuniti 32 godine i uopće ne manifestira znakove zasićenja nogometom. Dapače, izgleda gladniji i motiviraniji nego ikad…
Kao što smo jučer javljali snijeg je zabijelio Blidinje, a jutros su se pahuljice spustile čak i do poznatog mostarskog izletišta Rujište.
Trenutna temperatura na Ruištu je ispod nule, a prognoza za danas je kiša sa susnježicom. Najveća dnevna temperatura bit će 4 stupnja Celzijusa, dok će vjetar puhati brzinom od 5 kilometara na sat.
Osim na Rujištu, snijeg pada i na području Gacka i Nevesinja, a isti se zadržava na prometnicama, pa iz AMS Republike Srpske vozačima savjetuju maksimalno opreznu vožnju kao i posjedovanje zimske opreme iako je zakonska odredba o tome prošla.
Bila je višestruka prvakinja Jugoslavije i Hrvatske u kuglanju
U Zagrebu je jučer, 29. travnja, u 83. godini preminula legendarna hrvatska kuglačica Štefica Krištof, dvostruka svjetska doprvakinja u pojedinačnoj konkurenciji te osvajačica sedam svjetskih zlata u parovima i u ekipnoj konkurenciji.
Štefica Krištof rođena je u Zagrebu 16. kolovoza 1936. godine. Po struci nastavnica bila je višegodišnja glavna tajnica Hrvatskog kuglačkog saveza. Bila je članica zagrebačkih kuglačkih klubova: Tekstilac, Mladost i Trešnjevka. Zanimljivo je istaknuti da je prije kuglanja Štefica igrala košarku.
Bila je višestruka prvakinja Jugoslavije i Hrvatske u kuglanju. Za najbolju sportašicu Hrvatske proglašena je dvaput, jednom je bila najbolja sportašica Jugoslavije, a četiri puta bila je izabrana za najbolju sportašicu Grada Zagreba.
Nastupila je na čak 13 svjetskih prvenstava i sakupila 150 reprezentativnih nastupa.
Nizala medalje
Zlatnim medaljama okitila se u 1980. u rumunjskoj Mangaliji, gdje se popela na vrh svijeta u parovima i ekipno, zatim u češkom Brnu 1982. godine, gdje je ponovno bila članica reprezentacije Jugoslavije koja je postala svjetski prvak. Zlato je osvojila u parovima 1984. u Ljubljani te još triput ekipno: 1988. u Budimpešti, 1990. u Innsbrucku i 1992. u Bratislavi.
Titulu viceprvakinje svijeta na najvećim svjetskim smotrama u kuglanju Štefica Krištof je osvojila ekipno 1976., u Beču, 1978. u švicarskom Luzernu i 1984. u Ljubljani, dok je pojedinačno srebrna bila 1980. u Mangaliji i 1982. u Brnu.
Osvojila je i tri brončane medalje na svjetskim prvenstvima: u parovima 1992. u Bratislavi te ekipno 1994. u njemačkom Ludwigshafenu i 1998. u Celju.
Štefica Krištof osvojila je i četiri medalje na pojedinačnim natjecanjima Svjetskoga kupa, a s klubom je dva puta osvajala druga mjesta na Europa pokalu.
Usprkos teškoj bolesti i gotovo do posljednjih dana života legendarna Štefica Krištof volonerski je radila sa djecom, najmlađim hrvatskim kuglačima.
Net.hr
Vikend iza nas bio je u znaku olimpijskog boksa. U organizaciji bokserskog saveza Federacije Bosne i Hercegovine održano je drugo kolo lige FBiH. Ulogu domaćina natjecanju pripala je bokserskom klubu ‘Mostar’.
U Mostar su proteklog vikenda došli mladi boksači iz cijele Federacije BiH kako bi se nadmetali u ovoj plemenitoj disciplini. Osim što je bokserski klub ‘Mostar’ imao ulogu domaćina ovom sportskom događaju i boksači ovog kluba su imali zapaženu ulogu u ringu.
Za Mostarce su na domaćem terenu nastupili: Harun Bajgorić, Kenan Zalihić, Đani Ćorajević, Haris Bjelović i Alanna Muštović. Harun Bajgorić je poražen u kategoriji juniora do 64 kg, a Kenan Zalihić je na svom terenu, u kategoriji juniora do 75 kg protivnika savladao nokautom. Đani Čorajević je poražen u kategoriji juniora do 75 kg, ali je prisutnima u dvorani URSC ‘Midhat Hujdur – Hujka’ prikazao dobar meč.
Također, u kategoriji juniori 91+ kg pobjedu svom timu je donio Haris Bjelović. Također, pobjedu u ženskoj konkurenciji za bokserski klub ‘Mostar’ ostvarila je Alanna Muštović.
Važno je istaknuti da je osim uloge organizatora natjecanja pod okriljem bokserskog saveza Federacije Bosne i Hercegovine, bokserskom klubu ‘Mostar’ pripala i uloga domaćina 15. Internacionalnog bokserskog turnira (EUBC) koji će se održati u svibnju ove godine u Mostaru, a ovaj turnir je pod okriljem AIBA-e (International Boxing Association).
Na današnji dan 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan zbog borbe za hrvatsku samostalnost!
U Republici Hrvatskoj iz studenoga 2011., 30. travnja obilježava se kao Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Spomendan posvećen Zrinskim i Frankopanima, simbolima žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine obilježava se uz geslo Navik on živi ki zgine pošteno.
U Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 30.4.1671. pogubljeni su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Time je završila Zrinsko-frankopanska urota, a bio je to i kraj tih starih hrvatskih velikaških obitelji, koje su lišene plemstva, a njihova imanja zaplijenila je država.
Nakon pobjede carske vojske nad Turcima 1664. godine, car Leopold I sklopio je Vašvarski mir, kao da su Turci pobjednici, a ne gubitnici. Hrvatska i Ugarska nisu pristale da Turci zadrže sve osvojeno do početka rata, te se hrvatsko i mađarsko plemstva udružilo, kako bi ostvarilo svoja prava i kako bi se oduprli centralizmu i apsolutizmu bečkog dvora. Prvu urotu vodio je ban Nikola Zrinski zajedno s mađarskim palatinom Ferenc Wesselenyem. No, izostala je zatražena pomoć tradicionalnih austrijskih protivnika: Francuza, Poljaka, čak i Turaka. Nakon pogibije Nikole Zrinskog u lovu 1664., njegovo mjesto vođe urote preuzima mlađi brat Petar, sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom. Bečki dvor saznaje za urotu zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova. Car Leopold I pozvao je hrvatske velikaše 1670. u Beč pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah uhitio, te su osuđeni na smrt zbog uvrede kralja i izdaje zemlje. Petar Zrinski piše svojoj ženi Katarini oproštajno pismo (Moje drago serce), koje je već 1671. prevedeno na nekoliko svjetskih jezika. Nakon urote posjedi Zrinskih i Frankopana, gotovo polovina tadašnjih hrvatskih područja, dopala su pod upravu bečkoga dvora. Uništene su dvije najslavnije obitelji u hrvatskoj povijesti. Članovi družbe “Braća hrvatskog zmaja” 1907. godine su pronašli posmrtne ostatke hrvatskih velikaša, te su sahranjeni u Zagrebačkoj katedrali. Na grobu je uklesana izreka kneza i pjesnika Frana Krste Frankopana: “Navik on živi ki zgine pošteno“.
U vezi sa njihovom smrću neki je mletački poslanik zapisao:
“Ovo je nesretni konac dvaju toli uglednih ljudi, osobito Zrinski bijaše veoma slavljen i cijenjen, jer 60 potkraljeva ili banova slavnih dade Hrvatskoj njegova porodica.”
Oproštajno pismo napisano supruzi Ani Katarini Zrinskoj dan prije autorovog smaknuća:
Moje drago serce. Nimaj se žalostiti sverhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči, ako sam te u čem zbantuval, aliti se u čemu zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim. Ja se ufam u Boga vsemogučega, koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikajše mene hoče smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se), da se mi naukupe pred njegovim svetim thronušem u diki vekovečne sastanemo. Veče ništar ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokončanja našega siromaštva, ja sam vse na volju Božju ostavil. Ti se ništar ne žalosti, ar je to tak moralo biti. U Novem Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29 dan aprila meseca, o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju kčerju Auroru Veroniku blagoslovi. Groff Zrini Petar
Danas u Mostaru u 19.00 u kapelici Franjevačke misa za Zrinskog i Frankopana
Proljeće… čim spomenemo tu riječ osjećamo radost. Nije ni čudo jer je proljeće magično i prekrasno sezonsko doba kada priroda buja, cvjeta i pomlađuje se svugdje oko nas. S obzirom da smo neodvojivi od prirode, tako i mi osjećamo promjene iznutra.
U nama se javlja svjež nalet energije dok se naš organizam prirodno počinje regenerirati i oslobađati od nakupina masnoće i toksina. Tromost i melankolija se povlače pred sunčanim danima, a jačaju vedrina i optimizam koji obnavljaju našu mentalnu i duhovnu snagu.
Tijekom proljeća naše tijelo se prilagođava vlažnom vremenu, sve snažnijim sunčevim zrakama, većim temperaturama, promjenama tlaka zraka i pojačanim peludom u zraku. Koliko će te promjene utjecati na nas, ovisi isključivo o našem zdravlju. Svaka sezona ima svoje odlike, a kroz svaku sezonu vladaju određene biološke energije koje su kombinacije 5 elemenata – zemlja, zrak, voda, vatra i eter.
Kombinacijom tih 5 elemenata nastaju 3 temeljne biofiziološke energije – Vata, Pitta i Kapha. Vata, Pitta i Kapha energije se ispoljavaju u prirodi kroz cikluse sezonskih promjena, dnevnog ritma, a tako i u ljudskoj fiziologiji zbog čega čine svakog od nas jedinstvenim.
Ako je naše zdravlje oslabljeno, u sezoni proljeća ispoljavaju se neželjeni simptomi: proljetni umor, depresija, tromost, manjak koncentracije, suha, ispucala koža, masne naslage, usporena probava, oslabljeni imunitet, prehlade i alergije. ako možemo iskoristiti ovu proljetnu sezonu te regenerirati svoje tijelo uz savjete koje nam nudi drevna ayurveda,pročitajte na portalu Kreni zdravo.
