U poslijepodnevnim satima na području općine Konjic izbilo je nekoliko velikih požara, a to je potvrdio načelnik Civilne zaštite Općine Konjic Husein Hodžić.
“Sve raspoložive jedinice Profesionalne vatrogasne postrojbe Konjic su na terenu, imamo nekoliko aktivnih požara na različitim dijelovima općine, a riječ je o otvorenim požarima šume i niskog rastinja”, kazao je Husein Hodžić.
Dim koji se širi s požarišta okolo Konjica spustio se i u samo gradsko jezgro.
Show ‘Ples sa zvijezdama’ napustila je Nives Celzijus. Svestrana Nives nije bila pretjerano razočarana ispadanjem što je i potvrdila tijekom emisije uživo.
-Prvo ću se naspavati, posvetiti djeci, pisati zadaće – izjavila je pjevačica i spisateljica. A prije pisanja zadaće s kćeri Taishom i sinom Leoneom Nives je odlučila odmoriti i to u zagrljaju kolege iz showa, Slavka Sobina.
– I tako neki divni ljudi uđu ti u život i pomisliš: “Bože, koliko sam privilegirana!” Sve ostalo je manje važno – napisala je Celzijus na svom Instagramu uz fotografiju na kojoj u ogrtaču spava pored glumca. Fotografija je oduševila njezine pratitelje, ali i Slavka. – Ma daaaaaaaj. Šećer teški – dodao je Sobin. Oduševljenje nije krila ni donedavna voditeljica na radiju Extra FM. – Ja sam isto njegov fan. Pre ste – poručila je oduševljena Ecija Ivušić.
vecernji list
U Bosni je danas sunčanije prije podne. U poslijepodnevnim i večernjim satima u Bosni se očekuju lokalni pljuskovi, moguća i slaba grmljavina. U Hercegovini veći dio dana sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U večernjim satima naoblačenje s juga proširit će se na cijelu zemlju.
Vjetar slab, prije podne sjeveroistočnog smjera. U drugom dijelu dana vjetar postepeno mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 1 i 5, na jugu zemlje od 8 do 12 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 17 i 23.
U srijedu u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Lokalni pljuskovi i slaba grmljavina su izgledni od sredine dana prema večernjim satima. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 3 i 8, u Krajini i na jugu zemlje do 12. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 17 i 23.
U četvrtak u Bosni umjerena naoblaka. U Hercegovini oblačno sa slabijom kišom u drugoj polovini dana. Jače naoblačenje s juga u noći na petak. Vjetar umjerene jačine, s jakim udarima, južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9, u Krajini i na jugu zemlje do 13. Najviša dnevna temperatura zraka u Bosni između 16 i 22, a u Hercegovini od 14 do 18 stupnjeva.
U petak u našoj zemlji oblačno s kišom. U Hercegovini su izgledne obilne padaline. Vjetar umjerene jačine istočnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 11. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 11 i 18 stupnjeva.
Čekajući vlak koji je vozio na relaciji Frankfurt – Stuttgart ,opazih da mi u susret ide poznato lice.
To je bio moj susjed Dario za kog sam znala da je zadnje dvije godine u Njemačkoj.
“Od kud Vas kod nas”-u šali je dobacio Dario pružajući mi ruku.
Ukratko sam sažela moj posjet i pitala ga kako se snašao u Njemačkoj, mada sam dosta toga već saznala od njegove majke koju bih sretala u prolazu.
“Danas je nedjelja,pa ne radim. Lijep je dan i posjetit ću prijatelja iz Mostara koji sada živi u Darmstadtu. Ujedno je nedjelja i jedini dan kad mogu vrijeme posvetiti sebi jer kroz tjedan radim. Zbog posla sam i došao jer dole ga nisam mogao naći.
Na to se ne mogu žaliti, ali nije sve ni bajno. Prvi put baš o svemu sam moram misliti. Hrana mi je problem. Ne znam kuhati,a i nemam vremena. Većinom pojedem u objektima brze prehrane. Tu je onda i održavanje apartmana čistim i svega onoga što prije nisam radio.
Radiš-zaradiš,ali i potrošiš. Tako u krug.
Najteže mi je zbog majke koja je dole sama. Njoj uvijek govorim da mi je predobro, da imam svaki dan na poslu kuhani obrok i da mi je posao kao iz snova.Lažem joj da bi lakše podnijela moj odlazak jer ima samo mene.
Za Uskrs je neću moći posjetiti i to mi je teško jer sam za Božić išao.
Slagao sam joj da ćemo svi iz firme imati zajednički ručak i da neću biti sam.
Jednostavno, takve stvari lažem da joj bar na neki način oblakšam jer poznajući moju majku rastužilo bi je jako saznanje da ću ovaj Uskrs provesti sam daleko od nje”- govorio je Dario dok smo se pozdravljali
Vlak je već sljedeće minute krenuo, a s njim i moje misli.
Dariovu mamu Blagicu sam susrela prije petnaestak dana na povratku iz Katedrale.
Dario je bio sin jedinac kojega je rodila dosta kasno. Kao i svaka majka svom djetetu je nastojala pružiti sve što je u njenoj mogućnosti.
Međutim, Dario kao i dosta mladih iz Hercegovine zbog nemogućnosti pronalaska zaposlenja bio je prinuđen otići u tuđi svijet.
Tako i teta Blagica kao i mnoge majke “živi od Božića do Božića”-za susrete sa svojom djecom.
“Neće mi moj Dario doći za Uskrs- nema puno slobodnih dana.
Tužna sam, ali barem mi je lakše jer gore će sa svojima u firmi imati zajednički ručak u nekom restoranu. Samo da nije sam jer bi mi srce puklo od tuge.
I pričala sam ti da mu je dobro na poslu, ima svaki dan topli kuhani obrok,pa mi odmah lakše.
Rekla sam ja njemu da ću i ja u sestre u Čapljinu otići za Uskrs da se ne sekira što sam sama.
A, neću sine nigdje, bit ću kući sama. Lažem da bi njemu bilo lakše.
Nisam mu ni govorila da imam probleme sa tlakom.Što ću ga opterećivati,ovako slažem da mu bude lakše”-tako je teta Blagica govorila pri zadnjem susretu.
U trenutku su moje misli kretale puno većom brzinom od vlaka koji se primicao odredištu.
Kroz glavu su mi prolazile laži majke i sina.
Laži s kojima su nastojali bar na neki način oblakšati jedni drugima.
To su bile dobronamjerne laži koje su posljedica surove istine i odlaska mladih iz Hercegovine.
Daniela Škegro/HERCEGOVINA.IN
Španjolski i talijanski mediji su uvjereni kako će hrvatski veznjak u ljeto promijeniti klub odnosno da nema velike šanse da s Barcelonom odradi ugovor do kraja (2021.). Najviše se spominje milanski Inter koji je u isto vrijeme u lovu na Luku Modrića.
Rakitić je već nekoliko puta ponovio da ne želi nigdje iz Barcelone, da je prezadovoljan na Camp Nou te je jasno sugerirao kako bi rado završio karijeru u katalonskom ponosu.
No u Interu su navodno ozbiljno zagrizli za Rakitića, a u medijima se barata i informacijom da je Barcelona spremna prodati našeg reprezentativca za iznos od 50 milijuna eura.
Kada bi se to i ostvarilo Rakitić bi postao najskuplji hrvatski nogometaš, jer je dosad najveća odšteta isplaćena za našeg igrača bila ona za Mate Kovačića kada je iz Intera dolazio u Real (38 milijuna eura).
Inače, Inter bi se u ovaj posao bacio samo ukoliko u prvenstvu izbori mjesto koje ga vodi u Ligu prvaka, a zasad mu to ide po planu, jer je na trećem mjestu, a prva četiri kluba Serie A izborit će plasman u najelitnije klupsko natjecanje.
Danas, 2. travnja 2019. godine navršava se deset tužnih godina od prerane smrti našeg kolege i prijatelja, sportskoga urednika i novinara Ivana Ćubele- Ćubija.
Ivan Ćubela – Ćubi rođen je 1964. godine u Mostaru, gdje je proveo čitav svoj životni i radni novinarski vijek prativši neumorno brojne mostarske sportske klubove radeći za nekoliko različitih medija. Pokojni Ivan jedan je od glavnih inicijatora obnove rada HŠK Zrinjski čije je sve kategorije, od onih najmlađih do seniora pratio u svim sportovima i natjecanjima. Nije bilo sportskog događaja na stadionu pod Bijelim Brijegom ili u školskoj dvorani na Bijelom Brijegu na kome nije nazočio i uvijek je u svojim izvješćima bio odmjeren, realan i pošten bez obzira na emotivnu vezanost prema Zrinjskom.
Volio je sve sportove i radovao bi se svakoj utakmici koju bi igrali Plemići ili Plemkinje u bilo kojem od sportova. Dok je bilo Ivana bilo je i izvješća sa svih utakmica iz Mostara. Nakon njegovog preranog odlaska više ništa nije isto u novinarskoj struci Mostara.
Odlaskom Ćubija Zrinjski je izgubio prije svega velikog prijatelja, a zatim i promicatelja istine o Plemićima i Plemkinjama. Danas slušajući i čitajući neke novinare srce nas zaboli za Ćubijem. Bio je i ostao bard mostasrkog i hercegovačkog sportskog novinarstva, i takav se na ovim prostorima više nikada neće roditi.
HŠK Zrinjski nije zaboravio svog Ćubija i svake godine u njegovu čast organizira se na njegovom stadionu turnir mlađih nogometnih uzrasta.
Neka ti je laka zemlja dragi naš Ćubi, nadamo se da se gore na nebu veseliš uspjesima svog Zrinjskog.
Ivan Ćubela Ćubi (02.04.2009-04.02.2019)
Rizik od smrti uslijed povećanog pulsa ne opada čak ni kad ste fit i potpuno zdravi.
Normalan puls smatra se ritam srca od 60 do 100 otkucaja u minuti. Redovna tjelovježba omogućava sporiji puls u mirovanju, no danski su znanstvenici otkrili da i sportaši i rekreativci nerijetko imaju ubrzani puls iako su možda u zavidnoj tjelesnoj kondiciji.
Ubrzan puls je onaj izmjeren pet minuta nakon što ste prestali s fizičkom aktivnošću, a prelazi 100 otkucaja. Međutim znanstvenici naglašavaju i da se rizik od smrti mijenja unutar raspona normalnog otkucaja srca.
Puls izmjeren pri mirovanju između 51 do 80 otkucaja u minuti povezan je s 40 do 50 posto povećanim rizikom od prerane smrti u usporedbi s onima koji imaju 50 i manje otkucaja u minuti. Puls od 81 do 90 otkucaja u minuti udvostručuje rizik od prerane smrti, a onaj više od 90 otkucaja u minuti utrostručuje.
Ili jednostavnije, svakih 10 do 22 srčana otkucaja u minuti raste rizik od prerane smrti za 22 posto, piše Daily Mail. Rezultati su dobiveni u studiji koja je prikupljala podatke o otkucajima srca sredovječnih muškaraca prije 25 godina, te šesnaest godina kasnije kada je ustanovljeno da je 40 posto njih umrlo. Najveći rizik bio je, naravno, na onima s najvišim pulsom…
Iako znanstvenici smatraju da je ubrzani puls genetski uvjetovan, jer se javlja i kod ljudi u formi i kod onih koji trenutno nisu na \”ti\” s kondicijom, ipak preporučaju ljudima da se počnu baviti nekom tjelesnom aktivnošću, poboljšaju prehranu i prestanu pušiti…
vecernji list
Cure novi detalji u slučaju u kojem je djevojka prije dva dana nožem teško ozlijedila 62-godišnjaka u splitskom naselju Varoš.
Prema novim informacijama, u Kamenitoj ulici odvijala se prava drama i prije nego što je 62-godišnji V.B. dobio ubod nožem u trbuh. Policija je nastavila obradu slučaja te je vjerojatno kako će ga prijaviti zbog obiteljskog nasilja i povrede prava djeteta, piše Slobodna Dalmacija.
Dijete je sve vidjelo
U stanu je tog petka poslijepodne bilo i sedmogodišnje dijete čija je 29-godišnja majka Viktorija K. uhićena zbog pokušaja ubojstva V.B.-a Dijete je vidjelo cijeli događaj i istrčalo je vani zovući susjede da mu pomognu majci. Nakon uhićenja Viktorije K. na hitnoj pomoći je utvrđeno da ima kontuzije i oderotinu na ruci.
U nastavku istrage će se utvrditi i je li Viktorija K. ovisna o drogi pošto postoje naznake kako je toga dana konzumirala heroin, a otprije se liječila tijekom tri godine boravka u komuni.
Već osuđivan zbog prodaje droge
Kako je V.B. otprije osuđivan zbog preprodaje iste droge, a i sam je konzument, to je dodatni razlog da se utvrdi eventualna intoksikacija i njega i Viktorije K. te su zbog toga uzeti uzorci krvi. Kako doznaje Slobodna, Viktorija je s djetetom došla živjeti kod V.B.-a u njegov stan u Kamenitoj ulici prije nekoliko mjeseci.
Napao je pa zaključao?
Tog dana došlo je do burne svađe, a sumnja se i fizičkog napada, na nju od strane V.B.-a koji je nakon toga zaključao partnericu u sobu. Kada je nakon nekoliko sati došao po nju i otvorio vrata, prema jednoj verziji, ponovno ju je htio udariti te se ona branila zamahnuvši preklopnim nožićem prema njemu. Zadala mu je ranu u trbuh te je on zadržan na liječenju u bolnici i nije u opasnosti po život. Sve je gledalo njeno dijete što je dovoljan element za prijavu protiv V.B.-a za kazneno djelo na štetu maloljetnika uz prijavu za obiteljsko nasilje zbog napada na Viktoriju. Nož je njegovo vlasništvo.
Prvo izjavio da se sam ranio
Nakon uhićenja i kriminalističke obrade, Viktorija K. je privedena na državno odvjetništvo gdje je takoreći priznala sve, ali ne i namjeru da ubije partnera. Prema njenim riječima, nije prije bio nasilan prema njoj ni prema djetetu. Zadržana je u istražnom zatvoru kako bi se izbjegao utjecaj na svjedoke. Dijete je smješteno kod njene obitelji. U svojoj prvoj izjavi policiji V.B. je izjavio kako se sam ranio.
Strastveni seksualni život nemaju djevojke u dvadesetima, nego žene koje su dovoljno stare da im mogu biti majke.
Zlatne četrdesete
Po istraživanju, objavljenom u reviji Health Plus, u seksu najviše uživaju žene u četrdesetima i pedesetima. Kada se tako nešto potvrdi većina ljudi pomisli na Demi Moore koja krevet dijeli s vrućim vročim Ashtonom Kutcherom, ili Kim Catrall, koja i seriji Seks i grad glumi Samanthu Jones. Umjetnica i spisateljica Molly Parkin je rekla, da je njen seksualni život dosegao svoj vrhunac u srednjim godinama: “Godine donose iskustvo i životne spoznaje, zbog kojih postaneš cjelovtija osoba, što pozitivno utječe na shvaćanje seksualnosti i samog sebe”.
Novinarka i urednica Marcelle d’Argy Smith je oduševljeno dodala, da je seksualnost u četrdesetima bolja, ukoliko pod tim pojmom ne razumijemo pojam seksa s dugogodišnjim partnerom. Magičnost seksa u zrelijim godinama potvrđuju žene koje kažu da su poslije četrdesetih počele više i bolje uživati u seksu.
Dr. Louise Foxcroft ti podatci nisu iznenadili. Tvrdi, da se sve žene u tim godinama slažu da je seks bolji nego prije. “Mnogi misle, da se žene u menopauzi uglavnom odriču seksa što nikako nije istina. Starije žene su iskusnije i samosvjesnije, zato je seks bolji“. Dr. Peter Bowen-Simpkins je stručniji: ”Seksualna požuda žena ovisi o brojnim psihološkim i fiziološkim faktorima, među kojima je svakako najvažnija hormonska razina”.
Jedan od glavnih razloga za jači libido žena u četrdesetima je povećanje testosterona. Drugo objašnjenje je da se seksualna požuda u tim godinama povećava zbog oksitocina, ženskog hormona, čije se izlučivanje povećava u trenutcima seksualnog uzbuđenja. Količina tog hormona u ženskom tijelu opada s godinama, za vrijeme seksualnih aktivnosti se razina se povećava, zbog čega žene u seksu uživaju još više.
Intenzivirao se rad na pronalaženju trase buduće autoceste na Jadransko-jonskom koridoru o čijoj eventualnoj izgradnji postoje prijepori između država Hrvatske i BiH, ali u unutar same BiH, o tome kuda bi se trebala kretati.
Najprijeporniji dio, kako doznajemo, i na kojemu rade IPSA institut iz Sarajeva te Institut graditeljstva iz Banje Luke, zajedno s drugim manjim kompanijama, pokazao se onaj kuda bi ta dionica trebala krenuti nakon “spoja” kod Počitelja s trasom autoceste na koridoru Vc.
Aktualizirati projekt
Kako je predviđeno, kod Počitelja će se ostaviti odvojak za potencijalnu Jadransko-jonsku autocestu koja se ipak neće toliko brzo graditi kao što je slučaj s pravcem na koridoru Vc, piše Večernji list BiH.
Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda smatra kako je potrebno ovu temu vratiti tamo gdje se donose odluke o financiranju, u europskim institucijama.
“U ovih pet godina zaboravljena je inicijativa koja je bila glavna prigoda BiH, a to je Jadransko-jonska autocesta. Vidimo da se Hrvatska izvlači iz onoga što je bio dogovor svih zemalja regije. Treba učiniti sve da tih 110 kilometara od Počitelja do čvorišta s Crnom Gorom ne bude bačeno u neki stoti plan”, rekao je Bevanda.
Kako doznajemo, sami projektanti dvojili su kako ispuniti nekoliko zahtjeva koji su postavljeni pred njih, od financijskih, ekoloških, strateških te napose očekivanja lokalnih sredina pored kojih bi ova autocesta trebala proći te drugi prometni pravci koji su u fazi pripreme ili realizacije izgradnje.
Iako je napravljeno nekoliko alternativa, što je standardna procedura, glavni “favorit” je trasa koja bi se nakon Počitelja dalje usmjerila sjevernim obodom Parka prirode Hutovo blato u čapljinskoj općini te nastavila prema naseljima Prenj, Hrasno, slijedila entitetsku granicu te sjeverno od Ravnog i sjevernim obodom Popova polja nastavila dalje prema Trebinju i prema spojnoj točki BiH, Hrvatske i Crne Gore.
Sama dionica od Počitelja do Crne Gore otprilike je duga 110 kilometara, a odlukama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine izdvojena su sredstva za financiranje plansko-studijske dokumentacije od oko 2,2 milijuna eura.
Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić ističe kako je Jadransko-jonski koridor tek segment prometnog povezivanja juga zemlje, ali i umrežavanje BiH sa susjedima i transeuropskim koridorima. Sve to vidi kao povezani proces.
Neum – Stolac, Vc …
“Kako se realizira projekt izgradnje magistralne ceste Stolac – Neum te završne pripreme za izgradnju mosta Počitelj preko Neretve, smatramo kako bi se, uz izgradnju autoceste na koridoru Vc, u primarne prioritete trebala uvrstiti i izgradnja prve dionice autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od čvora Počitelj na koridoru Vc do čvora Stolac na Jadransko-jonskom koridoru kako bi se ostvarilo povezivanje autoceste na koridoru Vc s magistralnom cestom Stolac – Neum”, rekao je ministar Lasić.
Usporedno s inicijativom iz BiH, vlasti u RH, međutim, inzistiraju da se Jadransko-jonska autocesta gradi u Dubrovačkom zaleđu što je, po brojnima, “mission impossible”.
Nakon što je jučer U15 Futsal akademije HFC Zrinjski slavio visoku pobjedu od 11:4 nad vršnjacima iz AF Mostar SG Staklorada, dana su oni mlađi odigrali zanimljivu utakmicu protiv vršnjaka iz ŠF Tango Istočno Sarajevo.
Prošlog ponedjeljka stariji uzrasti ova dva kluba su također odigrali zanimljivu utakmicu o čemu smo već ranije javljali na našem portalu.
Danas su članovi Futsal akademije HFC Zrinjski odigrali odličnu utakmicu, te slavili visoku pobjedu od 9:3. Strijelci za FA HFC Zrinjski su bili: Josip Bošnjak 3 gola, Sandro Zovko 2 gola, Matej Kvesić 2 gola, te po jedan pogodak su postigli Jakov Rozić i Mateo Knezović.
Za momčad Futsal akademije HFC Zrinjski danas su nastupili: Marin Tole, Sandro Zovko, Matija Raguž, Matej Kvesić, Ivan Pehar, Josip Bošnjak, Josip Šimunović, Jakov Rozić i Mateo Knezović. Trener ekipe: Vladimir Vladisavljević.
Male Plemiće na ovoj utakmici pratili su i nogometaši HŠK Zrinjski Miloš Filipović i Marko Perišić.
[Best_Wordpress_Gallery id=”90″ gal_title=”Najmlađi članovi Futsal akademije HFC Zrinjski slavili pobjedu nad vršnjacima Tanga”]
Nešto više od četiri mjeseca nakon što je u njihovom stanu na zagrebačkim Strugama na spavanju brutalno zaklao svoju 77-godišnju strinu Mariju Minković i njenog 50-godišnjeg posinka Sinišu, Županijsko državno tužiteljstvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv 35-godišnjeg Damira Minkovića.
Tereti ga za dvostruko teško ubojstvo na okrutan i podmukao način, od kojih je jedno prema osobi s težom tjelesnom i duševnom smetnjom.
Prema optužnici DORH-a, Minković je u noći s 23. na 24. studenog 2018. nasilno ušao u njihovu obiteljsku kuću te ih odlučio ubiti kako bi se domogao njihovog novca.
Osumnjičeni je svojoj strini Mariji, tvrdi Tužiteljstvo, prišao s leđa i nožem joj zadao nekoliko reznih rana s prednje strane vrata. Bio je svjestan da je slabo pokretna i da se ne može braniti.
Nakon toga je prišao s leđa i strininom posinku Siniši, osobi s težom tjelesnom i duševnom smetnjom, te ga nožem izbo po licu, ramenima, tijelu, rukama i dlanovima, a s leđa mu je zadao po vratu još nekoliko reznih rana.
Oboje su iskrvarili nasmrt, a Damir Minković krenuo je u pretragu stana u potrazi za novcem. Prekopao je sve ladice u vitrini dnevne sobe u kojoj je umirovljenica držala oko 6.000 kuna (1.500 KM).
No, novac nije našao, nego je iz strininog novčanika uzeo još nepoznat novčani iznos. Nakon ubojstva, Minković je sjeo u autobus te se odvezao djevojci u Beograd.
Iza sebe je ostavio stravičan prizor, koji su opisali susjedi.
– Ona je dolje ležala na podu, noge gole, u spavaćici je bila. Sva ušpricana u krvi, znate kako to izgleda. To je sve što sam ja vidjela. Ja sam bježala van. Ja ne znam uopće na koji način sam došla van i za tren je policija došla – prepričala je tada susjeda Kata Križajić za RTL.
Nekoliko dana kasnije Damir Minković rano ujutro autobusom je krenuo za Zagreb, a policija ga je na Bajakovu izvela iz autobusa i uhitila.
Jedanaestogodišnja djevojčica iz Drvara i majka čiji su inicijali M.Z. (44) teško su ozlijeđene u ovom mjestu kada je dijete pokrenulo automobil koji je potom udario u metalnu ogradu, rekao je Srni glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova HBŽ Ivica Vrdoljak.
“Policijska stanice Drvar dobila je dojavu zaposlenih Doma zdravlja Drvar da su dovezeni žena i dijete koji su zadobili ozljede u prometnoj nezgodi”, rekao je Vrdoljak i dodao da su dojavu zaprimili jučer oko 18.30 sati.
Ozlijeđenima je ukazana liječnička pomoć nakon čega su obje prevezene u u bolnicu u Livno, da bi dijete potom u teškom stanju prebačeno u Klinički-bolnički centar u Splitu.
Iz policije su naveli da se na mjestu događaja došlo do saznanja da je dijete u jednom momentu ušlo u “mercedes” i pokrenulo vozilo, te da je vozilo udarilo u metalnu ogradu i nanijelo teške ozljede majci.
SRNA
Iz Udruženja građana ‘Naša djeca’ u petak su upozoreni od više građana Mostara da se u gradskim ugostiteljskim objektima nudi kupovina dječjih bojanki u korist podrške radu Udruženja “Naša djeca – Our kids u BiH”.
Zloubotreba
– Naime, kako smo informirani radi se o prodavačima opunomoćenim ispred Agencija ‘AD Kard’ d.o.o, Sarajevo koji koriste ime Udruženja ‘Naša djeca – Our kids u BiH’ navodeći da sredstva od kupovine navedena agencija uplaćuje u svrhu pomoći Udruženju. Ovim putem obavještavamo javnost da se radi o zloupotrebi imena Udruženja ‘Naša djeca – Our kids u BiH’ i pozivamo sugrađane na oprez – kaže se u priopćenju za javnost ove organizacije, te napominju da će u svrhu sprječavanja navedene zloupotrebe podnijeti krivičnu prijavu.
Također, iz udruge ‘Vedri osmijeh’ navode da su i oni obaviješteni da i u njihovo ime njima nepoznate osobe prodaju slikovnice i slične materijale tvrdeći da prihod ide za udrugu ” Vedri osmijeh”.
– Želimo obavijestiti javnost da naša udruga nema nikakve veze s takvim aktivnostima i da na taj način ne osiguravamo prihode. Ujedno se zahvaljujemo svim dobronamjernim ljudima iz različitih dijelova BiH koji su nas i ranije kontaktirali kada bi se događale slične malverzacije – kažu se u demantu udruge ‘Vedri osmijeh’.
Pobjegla iz kafića
Kako se doznaje, jednu od osoba koja se lažno predstavljala u jednom od mostarskih kafića ‘provalili’ su građani. Mlađa ženska osoba je i fotografirana kao i navodna punomoć kojom se koristila. Kad su joj neki od prisutnih rekli da laže, ona je odgovorila: „Nećete mi pokvariti raspoloženje, ja radim svoj posao“.
Međutim, na prijetnju da će pozvati policiju ona je počela plakati i pobjegla iz kafića, tvrde očevici.
Dnevni list
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović ocijenio je kako je sve spremno za uspostavu Vijeća ministara BiH koje bi, kako je rekao, trebalo biti formirano za tridesetak dana.
– Izjava je usuglašena između tri politička bloka (HDZ BiH, SDA i SNSD) i sada smo došli u fazu da trebamo razgovarati o raspodjeli resora, za što će nam trebati oko 30 dana – kazao je Čović novinarima u ponedjeljak u Mostaru u pauzi sjednice Predsjedništva HNS-a.
Kada je u pitanju formiranje vladajuće većine na federalnoj razini, ponovio je kako se razgovara sa svim partnerima kako bi se napravio plan i program, odnosno agenda za naredne četiri godine.
– Prva točka te agende trebala bi biti izborno zakonodavstvo jer bez toga nema smisla ulaziti u bilo kakvu aktivnost – poručio je predsjednik HNS-a.
Upitan koliko je DF poželjan kao partner u vlasti, Čović je odgovorio kako SDA predvodi politički blok bošnjačkih stranaka, a koga će oni imati u tom bloku, dodao je, to je apsolutno njihova stvar.
Što se tiče današnje sjednice Predsjedništva HNS-a, Čović je kazao kako je za predsjednika Glavnog vijeća HNS-a ponovno izabran Božo Ljubić.
– Ljubić je izabran uvjerljivom većinom. Smatram da je on obavljao izvrstan posao i da je Glavno vijeće zajedno s HNS-om napravilo jedan iskorak. Ima tu još jako puno raditi i zbog toga je dobio danas ovakvo povjerenje – kazao je Čović.
Prvi čovjek HNS-a nije želio komentirati doživotnu kaznu zatvora Radovanu Karadžiću, kazavši kako je do sada komentirao samo presudu u slučaju Prlić i ostali.
– Svaki zločinac je zločinac, ako je oko toga presudio sud. Nisam ja taj koji definira nečiju poziciju, a druga je stvar kako mi to doživljavamo kao akteri vremena, a ja jesam akter vremena u kojemu se događao užasan rat. Bez obzira o kome se radi, svatko onaj tko je činio zločine zbog njih će morati odgovarati – ustvrdio je Čović.
Kada su u pitanju migranti, o kojima je bilo riječi na sjednici HNS-a, Čović je poručio kako bi bh. institucije trebale zatvoriti granice “jer se mora znati tko ulazi u zemlju”.
– Stav HNS-a je da se moramo ponašati kako uređeno pravno društvo iako smo svjesni da to nismo. HNS će ići u tom pravcu da zatražimo da institucije BiH zatvore svoje granice u pravom smislu te riječi, da znamo tko ulazi i tko nam je u ovoj državi, jer mi to danas ne znamo – istaknuo je Čović i poručio kako se građanima BiH mora pružiti sigurnost.
Upitan je li na sjednici bilo riječi o “paraobavještajnoj aferi”, Čović je odgovorio potvrdno i kazao kako je mišljenja da sve što se do sada događalo apsolutno “špekulacija i igra određenih ljudi da stvore jedan poseban ambijent u BiH, uoči nekih događanja” i dodao kako to nije prvi put da se radi na takav način.
– Ako nešto kažete onda za to morate imati vremenski prostor, sadržajni okvir i informaciju da se nešto događalo, a ovako vi samo nagađate da je netko nekoga zvao i oko nečega razgovarao. To dovoljno govori kako mi funkcioniramo kao država. Ali kada to još kaže jedan resorni ministar, s uvjerljivim stavom, a bez ikakvih detalja, onda se to naravno dovodi u pitanje – istaknuo je Čović koji tvrdi da je afera lansirana u vremenu dolaska (Andreja) Plenkovića u Neum.
– Mi to sve sa zabrinutošću pratimo – kazao je čelnik HNS-a i poručio “što prije zaživi pravna država utoliko će nam svima biti lakše”.
vecernji.ba
Mladi džudaši mostarskog kluba ovog su vikenda nastupali na dva međunarodna judo turnira i to u Sv. Nedjelji (pokraj Samobora) i Berkovićima.
Na judo turniru “Sakura Kup” održanom u Sv. Nedjelji nastupalo je 511 natjecatelja i 43 judo kluba iz 4 države.
Mladi Borsaši nastupali su u sastavu od 6 natjecatelja uzrasta U10, te su osvojili 3 odličja.
Medaljama su se okitili:
Lovro Tipurić (zlato), Antea Zovko (srebro) i Lovro Božić (bronca).
Judo turnir “Kup Berkovića” okupio je oko 300 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a mladi Borsaši na ovom su se turniru okitli sa 11 odličja.
Osvajači medalja su:
ZLATO: Petar Frljič, Mihaela Kordić, Noa Skoko i Petra Jovanović.
SREBRO: Ivan Nikolić, Marko Soldo i Vito Slokar.
BRONCA: Tvrtko Slokar, Antonio Kordić, Petar Ivanišević, Benjamin Kordić.
Napomenimo da je Judo klub Borsa proteklog vikenda iznjedrio novih pet državnih prvaka, te je zauzeo poziciju najuspješnijeg judo kluba Bosne i Hercegovine u sveukupnom poretku kadeta i kadetkinja do 18 godina.
U Funtani (Istra) je u ponedjeljak ujutro pri padu s građevinske dizalice poginuo jedan radnik, a drugi je ozlijeđen, a težina njegovih ozljeda zasad nije poznata, izvijestila je u istarska policija.
Kako se doznaje, nesreća se dogodila u autokampu “Istra”, gdje su radnici slovenske tvrtke dizalicu razmontiravali, a poginuo je državljanin BiH srednjih godina.
Policija je u 9,10 sati primila dojavu da je u kampu na području Funtane jedan radnik pao s građevinske dizalice s visine od 35 metara i poginuo, a da je drugi na dizalici ozlijeđen, te da vatrogasci pokušavaju doći do njega. U međuvremenu su pripadnici porečke javne vatrogasne postrojbe spustili ozlijeđenog radnika i prevezli ga u bolnicu.
Na mjestu nesreće policija će, zajedno s mjerodavnim državnim odvjetnikom, obaviti očevid kako bi se utvrdile sve okolnosti u kojima se ona dogodila, prenosi Hina.
Prva intervencija dogodila se u nedjelju 31. ožujka oko 13:30 sati patrola policije PI Glavatičevo je u mjestu Borci u Općini Konjic , zaustavila i kontrolirala vozilo marke “Peugeot” kojim je upravljao M.H. a na mjestu suvozača je bila osoba P.M. , oba iz Mostara.
Isti su tom prilikom dragovoljno predali patroli policije dva smotuljka zeljaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu Marihuanu .
Osobe su lišene slobode i nad istim je izvršena kriminalistička obrada.
Druga intervencija dogodila se isti dan u večernjim satima u Mostaru, točnije u 23:30 sati, kada je patrola policije je na Trgu Ivana Krndelja u Mostaru primjetila tri NN muške osobe sumnjivog ponašanja.
Utvrđeno je da se radi o osobama A.Š., S.Đ. i M.Ć.svi iz Sarajeva. Osobe su tom prilikom dragovojno predale patroli policije manju količinu bijele tvari koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu Speed i manju količinu zeljaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu Marihuanu.
Osobe su lišene slobode i zadržane radi kriminalističke obrade.
Istu večer oko 22:00 sata na kolniku koji je u izgradnji u mjestu Kiševo u općini Neum , dogodila se prometna nesreća u kojoj je vozilo marke VW Golf kojim je upravljao S.J.z Zavidovića udario u radnu mašinu “Finišer” vlasništvo “Integral Inžinjering” Banja Luka.
Vozač S.J. kao i suvozači A.B.i A.J. su zadobili ozljede neutvrđenog stupnja te su prevezeni u bolnicu u Južni logor u Mostaru.
Na licu mjesta izvršen je očevid.
Tijekom vikenda iz oblasti spriječavanja i otkrivanja kriminaliteta , na području HNŽ-a , registrirano je 11 prijava, od čega na području Mostara 6, na području Čapljine 4 i na području Konjica jedna,
Registrirano je i sedam prekršaja iz oblasti javnog reda i mira i to na području Mostara 6 i na području Konjica jedna.
Zabilježeno je 13 prometnih nesreća i to na području Mostara 6, na području Konjica, Neuma, Čitluka, Stoca, Rame, Jablanice, Čapljine po jedna u kojima je jedna osoba zadobila lakše tjelesne ozljede dok su tri osobe zadobile ozljede neutvrđenog stupnja.
mup hnž
Nikad kraća, a nikad uspješnija humanitarna akcija „Hercegovina za Milu„, koja je u Posušju i Grudama provedena za samo 40 sati, okončana je jutros u 9 sati.
Zahvaljujući srčanom facebook postu o garažnoj prodaji društvene aktivistice Anke Galić iz Posušja, kojoj se nakon par minuta pridružila i Melita Pezer iz Gruda sa svojim postom, ove dvije općine su se podigle na noge.
Za nekoliko sati po lokalnim kafićima su postavljene humanitarne kutije te je počelo sakupljanje stvari za garažnu prodaju.
Kako su za Grude Online ispričale cure iz organizacije sve se odigralo impulzivno i u najkraćem mogućem vremenu.
„Ma nemamo mi pojma što se dogodilo. Ljudi su zvali, donosili novac, stvari, pravili torte, kolače… Kafići su sami improvizirali kutije i postavljali, djeca su skupljala između sebe. Ljudi su otkidali od sebe koliko su mogli. Nismo imali vremena skoro ništa organizirati, niti srediti potrebne dozvole, a i bio je početak vikenda. Zahvaljujući brzim reakcijama ljudi, uz pomoć volontera sama akcija je završena s više nego odličnim rezultatom. Hercegovina je pokazala ogromno srce. Ono što moramo napomenuti je da su akciju podržali isključivo mali, obični ljudi velikog srca bez ikakve pomoći od strane institucija i gospodarstvenika„
Službeni rezultati najbrže humanitarne akcije provedene u Hercegovini su prikupljnih 156000 kuna koje su uplaćene na račun udruge Nora Šitum.
Bravo Hercegovino na tebe se uvijek može računati!
Koliko god se trudim napraviti što bolju pripremu pred svaki izlazak u ovo čarobno gorje, uviđam da sam bez vodiča tek prolaznik koji ne vidi ono što bi trebao te da nisam u stanju opisati što to zapravo vidim
Gomile beskorisnog stijenja, ostatci kuća iz nekadašnjih sekundarnih naselja a koja su u davno vrijeme zapravo bila gdjegod i primarna, suhozidi koji se s neba gledani vjerojatno čine nekakvim mističnim znakovljem i pismom Zemljana iz vremena kad su bili nomadi, od nicanja prve pa do sleđivanja posljednje planinske travke, vodene nakupine koje se pojave ondje gdje ih najmanje očekujete, naknadno postavljani spomenici nad tajnovitim grobovima, šumarci koji imaju priče koje sam ne mogu doznati i štošta drugog te osobito nerijetko i neugodna samoća u pustarama u kojima vam može zakazati auto ili ćete zalutati, učvrstili su me u odluci da pokraj sebe uvijek moram imati nekoga tko zna gdje idem e da bih znao i zašto uopće idem. Stari Šudur je jedini na kojeg sam naišao a koji nikakva pitanja ne postavlja, njegov je ruksak uvijek spreman, kao da stalno iščekuje hoće li ga netko pozvati u predjele njegova djetinjstva. Šudur se budi s prvim cimskim pijetlom i inzistira da se polazi rano. Dobro, može i rano.
Eko-država
Noć prije nastavka avanture, na televiziji sam slušao izjavu predsjednika županijske Turističke zajednice Semira Temima, a koji je najavio kako će sljedeća turistička sezona u okolini Mostara imati u ponudi i zalaženje u ove prostore, ove koje godinama, kao kiša okolo Mostara, obilazim i nastojim približiti ljudima. Iskreno, drago mi je da sam to čuo. Samo što bih volio da se više ne koriste ti ofucani pojmovi tipa ”potencijali”, ili ”neiskorišteni” prirodni resursi ili ljepote, jer nije dobro kad čovjek novog vremena skuži negdje nekakav potencijal i nastoji ga iskoristiti. Ajmo se dogovoriti da ćemo se, recimo – poslužiti tim resursima i ostaviti ih lijepima i divljima, kakvi sada jesu i ne ostavljati nikakva traga za sobom. Ali, da je ovaj golemi prostor, tamo od padina Prenja i Čvrsnice, Drežnice, Raške Gore pa evo do ovih pustara i Blidinja, cijela jedna eko-država, uglavnom nepoznata ljudima izvan planinarskih u sličnih krugova gola je istina i velika šteta.
Ovdje ”posla” imaju tragači za špiljama, mineralima, endemskim biljem, leptirima i drugim životinjama, arheolozi ili povjesničari, tragači za predajama i pričama, ukratko – svi. I nitko ne mora biti nužno profesionalac.
Naišli smo na skupinu lovaca, na njihovom redovitom zbornom mjestu ovdje, podno zaselka Kulašin, na usputnoj livadi. Dosta ih je a samo jedan karabin vidim. Pa ne bih rekao da idu ”pod mus” nešto ustrijeliti, možda će zaganjati kakva vepra, ali u svakom slučaju će se naći na kakvom lovačkom loncu ili tepsiji. Uz planinare i bicikliste, lovci najviše krstare ovim širokim prostorom.
”Ustavider vodin!”, prenu me Šudur iz nezaokružena razmišljanja usred Bogodola. ”Vodin ti živi rudar Marko Vrljić, moga bi i on s nami! Markooo, ooo, Markooo… Ma di ga đava nosa iz kuće vako rano! Ooo, Markoooo.”
”Ooo, Marko! Di si, evo te Šudur traži”, zavikat će i žena upravo izišla u jutarnji mraz. Gospođa Kata zazvala je muža Marka koji se ukazao iz sušnice nad kojom se vije dim. I taj s pijetlovima ustaje. Pozvaše nas u kuću. Topli šporet, raspelo, slike svetaca i djece s unučićima, klasika. Odmah na stol kava, rakija, sir, suho meso, domaći kruh… Zar nismo u žurbi, Šudure? Ajde, nije Čabulja zec da pobigne! Dobro.
Marko je zanimljiv, jako zanimljiv osamdesetogodišnjak, nekadašnji rudar. Trebao je sa ženom davno sići u grad gdje inače živi, ali kako godine nailaze, njih dvoje se sve teže spuštaju dolje u te gužve. Kata ima vrlo praktične, ženske razloge:
”Kad se u gradu živi, unda se mora gracki živit! Ne moreš ti bit u Mostaru a odat raščupane kose i živit seoski. Nije to br’te ured. Moraš otić vrizerki. A u Bogodolu ne moram. Moram otić zubaru i misecima se mučit dok on sve to ne napravi, a vodin ne moram. Kad budem spremna na vrizerku i zubara, unda ću i sać doli! Ku’ ćemo iz ove lipote…” Ode Kata ubrat koji list raštike, imaju oni u omanjem vrtu u kojega je Marko navukao zemlju – svega. Zima je i raštika je najmanje dvaput tjedno na jelovniku.
”Donesider, Marko, čoviku univormu da je vidi!”, Šudur će.
”Donesider, Kate, univormu, oće čovik da je vidi!”, Marko će.
”Mogli smo to kad se vratimo.” i ja ću, premda ni ne znam od kud bi se trebali vratiti jer ne znam ni kamo će me povesti. Rudarska odora i kapa u Marku su izazvali ponos. U toj je odori bio sa Šudurom i još pokojim živim rudarom na predstavljanju knjige D. Vidovića, ”Mostarski rudnici”.
Marko je jedan od najglasovitijih rudara. Zapravo nije kanio biti rudar. Htio je na željeznicu, takvo što. Zaposlio se na Staroj jami, čekajući da mu se negdje drugdje riješi zamolba. I dočekao mirovinu kao rudar! Ta Stara jama se više puta nalazila pod vodom. I Marko s njom. Bio je fizički radnik sve dok se ta nevoljna rupa u Orlacu napokon nije zatvorila. Onda je položio ispit za pomoćnog kopača. Da, da, dragi moji. Nisi mogao ni pomoćni kopač bit ako nisi položio ispit… Radio je na svakoj novootvorenoj jami i svašta proživio.
”Ajmo mi, ljudi, pa ćemo usput o svemu!”
Ajmo.
”Oj, Markane moj, ostade ti rakija, nader’ ti!” ispružila je Kata bočicu s bistrom lozom, te uz Šudurove tri pive koje je ugurao u torbu, eto fine količine alkohola, ”za ugrijat se.” Još nisam čuo da se netko pivom pred Božić grije, niti sam čuo za ženu koja trči za mužem i nosi mu rakiju! Slava starim brakovima!
Zlatna značka
Uspinjali smo se zavojitim putom, dobro proširenim i nisam očekivao tako dobar put ovuda. Starci kažu da je put rezultat nastojanja njihovog susjeda Vlade Čuljka, Vlado je dobar čovjek a starina mu je gore, a uvijek je bio u nekim strukturama i ima lijep status u aktualnoj vladajućoj strukturi.
Spominju puno toga što je Vlado pomogao da se obnovi, a ponajviše je pomogao na obnovi komunikacija, škola, crkava itd… Ajde, fino. Ako bude doma, navrnut ćemo kod njega, kažu starci.
Njihov razgovor pun je zanimljivih detalja te mi ga je teško pratiti i pamtiti jer njih ne zanima ništa okolo. A mene zanima. Otvaraju se panorame, pogledi na široke doce i planinske kose, posvuda oni kameni ”znaci”. Na jednoj koti ima života, nekoliko čvrstih objekata i povelika štala. To je posjed Radovana Prskala Galića iz Bogodolske Ladine, puno je ovaca u njega i ne mogu sve stati dolje u zaselku, pa je, evo, i ovdje organizirao njihov boravak i kako je jedini stočar ovdje, onda su ovcama na raspolaganju sve ove livade koje su ponegdje iznenađujuće široke. Oćemo li mu navrnut, pita Marko a Šuduru se baš ni ne da jer su u Galića opaki psi i jedan ga je, ako sam dobro shvatio, jesenas dolje u Ladini zgrabio za ”prkno”! Iz Markove priče razabirem da je dvadeset i četiri godine proveo kao pripadnik čete za spašavanje i da je po mračnim jamama naše zemlje doživio svašta, da je vadio ljude koji gore a da je i on nekoliko puta pomalo gorio. Najteže mu je bilo izvlačiti tijela mrtve subraće koju za života nikada nije upoznao, kako je to bilo za jedne velike nesreće u rudniku u Brezi. Bio je hrabar i izdržljiv, a negdje na zalasku kopačke i spasilačke karijere – a u međuvremenu je postao KV kopač – 1984. godine iz Sarajeva je stiglo rješenje kojim mu se dodjeljuje zlatna značka, a rudari su te kolege iz poštovanja zvali ”vitezovi”. Markov život je drama, tu sumnje nema premda on o njemu govori kao o odigranoj utakmici s povoljnim rezultatom, bez vidnijih uzbuđenja.
Otvaraju se rajski dolovi njedara Čabulje. Planina jest suha i bezvodna s ove strane, ali je prelijepa.
Ovaj bolji dio puta još traje. Eno Vladine kuće! uglas će njih dvojica, i, stvarno, lijepa, vrlo lijepa nova kuća izvila se iza velike krivine nad velikim poljem punom ostataka nekadašnjeg sela. Kuća nema ogradu, a po uređenom vrtu jezde tri golema psa, takve još ne vidjeh. Kavkaskog su podrijetla i ne mogu se prisjetiti te rase. Oni bi da iz’đemo i pozdravimo Vladu, ali neka me nervoza dohvatila zbog tih lijepih pasa. Nikog pred kućom ne vidim, a ne znam ni kako će reagirati ova tri gizdana na nepoznate ljude, pa potsjetih starce da doista nemamo vremena. Uskoro smo stajali nad golemom udolinom ispresijecanom suhozidima i ostatcima kuća. Sve kuće su bile stisnute jedna uz drugu i sve u dnu livada. Dvije su pod krovom, male i sive. Marko upire prst u njih.
”Tu sam se rodio i otalen u vojsku otiša. Pedeset četvrte. Tu je živilo osam ”stanova” (obitelji, kuća i sl., op. D. M.) Nas je u kući bilo šesnes, ja u vojsku a ćaća odveo sve nji u Slavoniju. Ja se vrno iz vojske a ćaća tamo umra. Gledan ja onu ravnicu. Zemlje koliko oćeš. Al, jopet – nije moja. A dadnu ti i papire da – jes’. Neće mi se duša tu navić. I ja pravo vamo. Sve drugo je kako sam ti i opriča. Nisam se pokaja. A, svašta me tralo… Mene je čovik, eto nedavno je umro, pokoj mu duši, Ivan Marić, zvani Cekiljević, udrio kamenom što se baca s ramena posrid oka. Ja sam volio bacat kamena s ramena, bilo je u nas dobri bacača a ja sam bio među boljim. Kokad sam bio jak ko bik. A u’ranio se u vojski. Šta je meni bilo onu stinu od sedam kila baci! Ja bih bacio, unda bih sidio i gleda druge i mota du’an. Tako je i tad bilo. Motam ja, taman da pripalim, kad neko: Pazi! Otišo mu kamen preko ruke, i taman kad sam se okrenuo, on u livu stranu glave, pored oka. To bi konja ubilo. Eto, ja osta…”
Slike djetinjstva
Gledamo u njegovo rodno polje i u sjetnim mu očima kao da vidim slike njegova djetinjstva. Čuju se zvona, rika, blejanje i lavež. Mirišu mlijeko i proljetna trava. Naganjaju se djeca i planina ulazi u noć u ritmu stapova i mećaja.
Ajmo na Vanjaču!, kaže Šudur i prenu Marka iz ovog emotivnog stanja. Ajmo, rekoh i ja, premda pojma nemam gdje je to. Važno je da je uz planinu i da je put još prohodan.
Dragan Marijanović/oslobođenje
N. P. (1952.) iz mjesta Sitneši, u općini Srbac sinoć je iz pištolja ubio nevjestu I. P.(1978.).
Ubojstvo se dogodilo u porodičnoj kući u mjestu Sitneši, oko 19.55 sati, potvrđeno je iz Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka.
Uviđaj na licu mjesta obavio je dežurni okružni javni tužitelj, Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka Aleksandar Simonović, zajedno s policijskim službenicima Policijske uprave Gradiška.
Tužilac je naložio da se poduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere na rasvjetljavanju okolnosti počinjenog krivičnog djela.
S mjesta događaja su izuzeti tragovi koji će se koristiti za potrebe vještačenja, a naložena je i obdukcija tijela smrtno nastradale, koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu RS.
Osumnjičeni za ubistvo je lišen slobode, a nakon obavljene kriminalističke obrade uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, bit će sproveden radi ispitivanja u Okružno javno tužilaštvo Banja Luka.
Nakon ispitivanja osumnjičenog, tužitelj će donijeti odluku o stavljanju prijedloga za određivanje mjere pritvora.
Istraga u vezi s počinjenim kaznenim djelom ubistvo je u tijeku.
Loše navike vezane uz hranu, spavanje te općenito stil života debljaju nas, a da toga ponekad nismo ni svjesni. Kasne večere, hrana na velikim tanjurima, pa čak i izbjegavanje svakodnevnog vaganja samo su neke od navika koje utječu na prikupljanje viška kilograma.
No, riješite se zabluda! Uz malo truda, poneku novu (dobru) naviku i održavanje discipline možete izbjeći debljanje. Za početak izbacite gazirana pića, uvedite disciplinu u spavanju te pročitajte istraživanja koja su sakupili stručnjaci s portala Women’s health i tako potvrdili negativan učinak loših navika. Ubuduće se više informirajte o zdravoj prehrani.
1. Konzumiranje nemasne ili hrane s malo masnoća
Proizvodi s niskim udjelom masti ili bez masti štede tek nekoliko kalorija. Bezopasne masnoće zamijenjene su lošom izvedbom ugljikohidrata koji se brzo probavljaju i prouzrokuju navalu šećera, a odmah nakon toga osjećaj gladi.
2. Ignoriranje nutricionističkih savjeta i izbjegavanje vaganja
Ako se informirate o prehrani, veća je vjerojatnost da ćete izgubiti suvišne kilograme. Kanadski istraživači poslali su savjete o prehrani i vježbanju tisuću ljudi i otkrili kako su primatelji počeli zdravije jesti te su uveli fizičku aktivnost u svoj dnevni raspored. I redovito vaganje, vjerovali ili ne, može pomoći u gubljenju suvišnih kilograma. Istraživači sa sveučilišta Minnesota otkrili su da oni koji se svaki dan važu gube dvostruko više na težini od onih koji se ne važu redovito. Dobro je vagati se svaki dan u isto vrijeme.
3. Previše ili premalo sna
Prema istraživanju Wake Foresta, osobe koje su na dijeti i spavaju pet sati ili manje nakupe do dva i pol puta više masnoća oko trbuha dok oni koji spavaju više od osam sati nakupe tek malo manje masnoća. Za optimalnu težinu trebalo bi u prosjeku noću spavati šest ili sedam sati.
4. Konzumiranje besplatnih zalogaja u restoranima
Iako su zalogajčići koji se nude u restoranima prije glavnog jela ukusni, oni sadrže nepotrebne kalorije i zato biste ih trebali izbjegavati. Grickalice, keksi, čips s umakom i slične namirnice sadrže samo prazne kalorije te ih možemo smatrati junk foodom.
5. Konzumiranje gaziranih sokova, čak i dijetnih
Prema istraživanju iz 2005. godine, pijenje jednog ili dva gazirana soka dnevno povećava mogućnost da budete pretili za gotovo 33 posto. Slična situacija je i s dijetnim gaziranim sokovima koji zbog umjetnih zaslađivača koje sadrže samo otvaraju apetit. Umjesto sokova birajte vodu jer prema jednom istraživanju sudionici koji su popili dvije čaše vode prije obroka izgubili su 30 posto više od težine od onih ispitanika koji nisu pili vodu.
6. Preskakanje obroka
Mnogi preskaču obroke jer smatraju da će na taj način smršavjeti. No, preskakanje obroka zapravo vodi k pretilosti, osobito kad je riječ o doručku. Istraživanje iz American Journal of Epidemiology otkriva da osobe koje preskaču doručak imaju 4,5 puta veću mogućnost da postanu pretile. Tome je tako jer preskakanje obroka usporava metabolizam i pojačava glad. Samim time dolazi do prejedanja pri sljedećem obroku.
7. Prebrzo jedenje
Jeste li znali da je želucu potrebno 20 minuta da kaže vašem mozgu da mu je dovoljno? Prema istraživanju objavljenom u Journal of the American Dietetic Association, oni koji sporo jedu unose 66 kalorija manje po obroku, ali u usporedbi s onima koji brzo jedu, osjećaju kao da su pojeli više.
8. Previše gledanja televizije
Prema istraživanju Sveučilišta Vermont, ispitanici s prekomjernom težinom koji su smanjili vrijeme provedeno uz televizor za 50% sagorjeli su u prosjeku dodatnih 119 kalorija na dan. Dok gledate televiziju, zaposlite ruke suđem ili rubljem kako ne biste posegnuli za grickalicama.
9. Naručivanje kombiniranih obroka
Naručivanje kombiniranih obroka možda štedi nekoliko kuna, ali s njima dobivate previše hrane. Istraživanje objavljeno u Journal of Public Policy & Marketing pokazuje da naručivanje takvih obroka nosi sa sobom dodatnih sto ili više kalorija u odnosu na pojedinačno naručivanje. Prije naručivanja razmislite treba li vam odrezak ili sendvič s pićem, prilogom i desertom.
10. Švedski stol
Svi koji žele izgubiti kilograme velikog neprijatelja pronalaze i u švedskom stolu koji mami obilnim količinama hrane. Ako se nađete na ručku ili večeri koja podrazumijeva švedski stol, sjednite leđima okrenuti trpezi kako biste izbjegli fokusiranje na hranu.
11. Jedenje iz velikih tanjura
Mnogo hrane na velikom tanjuru automatski podrazumijeva i mnogo kalorija. Držite porcije pod kontrolom birajući manje tanjure,
12. Postavljanje tanjura na stol
Umjesto da hranu poslužujete na stolu, poslužujte je iz kuhinje. Istraživanje časopisa Obesity otkrilo je da ljudi konzumiraju čak 35 posto više hrane kada se hrana poslužuje za stolom. Ljudi će se ustručavati tražiti više hrane ako to znači da se morate dići od stola i donijeti je iz kuhinje.
13. Bijeli kruh
Pretili ljudi koji u prehranu uvrste cjelovite žitarice lakše gube kilograme, tvrdi studija objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition. Integralne namirnice sadrže više vlakana i nutritivno su jače od rafiniranih žitarica.
14. Veliki zalogaji
Istraživanja pokazuju da ljudi koji uzimaju velike zalogaje konzumiraju 52 kalorije više u jednom navratu od onih koji uzimaju manje zalogaje i žvaču hranu duže. Manji zalogaji povećavaju sitost, a užitak u hrani je veći.
15. Kasne večere
Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Obesity, oni koji jedu iza 20 sati navečer tada unesu većinu kalorija u danu i imaju najviši indeks tjelesne mase. /HMS/
Ovoga vikenda judaši mostarske Neretve nastupili su na VIII Međunarodnom judo turniru “Kup Berkovića” u Berkovićima koji je okupio preko 300 natjecatelja iz 28 judo klubova iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Zbog blizine samog natjecanja, treneri mostarskog kluba su odlučili da na ovaj turnir povedu i svoje najmlađe natjecatelje, odnosno članove kluba kojima je ovo ujedno i prvi turnir, ne nadajući se ikakvim uspjesima osim da vide i osjete čari samog natjecanja.
Na iznenađenje trenera i njihovih roditelja najmlađi članovi kluba su ipak pokazali da oni tu nisu došli samo da bi gledali. Veći broj početnika Neretve je uspio da osvoji neku od medalja i što je veoma bitno pokazali su veliku volju i želju za neka naredna natjecanja. Kako se navodi iz kluba, bila je i koja suza zbog neosvojene sjajnije medalje.
Od ukupno 28 judo klubova, mostarska Neretva je ipak uspjela da osvoji i ekipno 4 mjesto po broju zlatnih medalja, a klub je imao 10 finalista što je za veliku pohvalu. Ukupno je osvojena 21 medalja, od toga 6 zlatnih, 4 srebrene i 11 brončanih.
Zlatne medalje osvojili su:
Gabrijela Previšić -25 kg
Marija Marić -40 kg
Martina Rogić +57 kg
Korina Džidić -44 kg (2 zlatne medalje)
Stjepan Salmanić -55 kg
Srebrene medalje osvojili su:
Jelena Ćeško -25 kg
Petar Marić -42 kg
Helena Čule -70 kg
Sergej Jarendić +73 kg
Brončane medalje osvojili su:
Ivano Čarapina -28 kg
Josip Ćavar -22 kg
Lana Čarapina -36 kg
Teo Tepeš -42 kg
Marija Begić -22 kg
Pavle Bošnjak -50 kg
Josip Previšić -73 kg
Vlado Glavaš -31 kg
Rino Vrljić -46 kg
Tea Miličević -70 kg
Marija Marić -44 kg
Veoma smo zadovoljni što su najmlađi članovi kluba prije svega ponijeli lijepo iskustvo sa svog prvog natjecanja, što su iskoristili vrijeme nakon natjecanja za druženje i igru.
Što se tiče samog natjecanja, sve je bilo korektno, domaći klub JK Berkovići na čelu sa g. Jovom Samardžićem je sve lijepo organizirao, a jedina primjedba je nekorektno suđenje pojedinih sudaca. Iz godine u godinu suđenje na našim turnirima je očajno, sudačke greške se konstantno ponavljaju i nikome ništa, doći ćemo u situaciju kada će se pobjednik znati i prije početka natjecanja.
Onda se čak nekad pitamo da li više i da nastupimo na nekim turnirima. Mišljenja smo da se neke stvari moraju promijeniti, da se sportašima ne stvara kriva slika i da sport bude zdravo nadmetanje, druženje i zabava.
Vremenom će se pokazati tko će nastaviti sa profesionalnim bavljenejem ovog prelijepog i plemenitog sporta ili će ga napustit iz nekog razloga. Sve u svemu nemojmo dopustiti da ih i iz sporta tjera nepravda, stoji u priopćenju kluba.
Tih godina hercegovački derbi bio je najznačajniji za navijače Zrinjskog, pogotovo ako se radilo o gostujućoj utakmici. Od prvog susreta Zrinjskog i Širokog stvorio se neki prestiž, premda su navijači Zrinjskog uvijek bili brojniji. Taj navijački prestiž u nekoliko navrata pretvorio se i navijačke nerede, tako da su utakmice dva rivala svrstavane u visoko rizične.
Navijači Zrinjskog su redovito u velikom broju dolazili na Pecaru, a ovaj puta ću o Kup utakmici odigranoj u sezoni 2004/2005. S obzirom na to da se radilo o radnom ranu, put Pecare je krenuo veliki broj navijača Zrinjskog. Navijači su se već u ranim jutarnjim satima počeli okupljati ispred stadiona pod Bijelim brijegom. Pao je dogovor da se krene u koloni prema Širokom Brijegu. Kada je došlo vrijeme za polazak skupilo se preko 50 automobila, te jedan prepun autobus u koga su se ukrcali mlađi navijači. Naravno policija je sve to kontrolirala, te je kolona pod pratnjom krenula prema Širokom. Na Polugu je policija sa Širokog napravila punkt gdje su pregledavana sva vozila. Već ti je došlo do sitnih incidenata s policijom koja je iz auta uzimala sve ono što je sličilo na navijačke rekvizite koji bi se mogli koristiti i u druge svrhe. Nakon nekih sat vremena kolona je pod pratnjom krenula na Široki. Dolaskom na Široki formirana je kolona u kojoj se krenulo prema stadionu. Veliki broj navijača Zrinjskog krenuo je samostalno, tako da je broj navijača rastao kako se približavala utakmica.
Da ne bi bilo sve u redu opet se pobrinula policija koja je na ulazu u kavez ponovo vršila pretrese koji su se odužili. I tu dolazi do kraćih okršaja s policijom, koja je za ovu prigodu bila opremljena za razbijanje demonstracija, pa čak je ispred stadiona bilo parkirano borbeno oklopno vozilo.
Na kraju su navijači Zrinjskog ispunili gostujući kavez do vrha, a dio navijača smjestio se i na ostale tribine. Navijanje na utakmici bilo je odlično, i po prvi puta na nekom od gostovanja se čulo navijanje s dvije tribine. Kavez je pjevao Zrinjski, a tribina istok Mostar. Na ovoj utakmici prvi puta se pojavila sada već legendarna parola navijača Zrinjskog: Sve prolazi sve se mijenja, idu dani idu godine. Samo Zrinjski ostaje ponos moje Hercegovine.
.Na ovoj utakmici Ultrasi su podigli parolu u čast Pape Ivana Pavla, tako da je ovo bilo izuzetno zanimljivo navijačko gostovanje.
Na samoj utakmici došlo je do naguravanja sa zaštitarima, ali sve se završilo s tim sitnim incidentom. Nakon utakmice kolona je krenula prema Mostaru i onda se vidjelo da su navijači Zrinjskog zaista izvršili pravu invaziju na Široki. Naravno bilo je puno masovnijih gostovanja poslije toga, ali ova utakmica će ostati upamćena jer je igrana srijedom, ali i ostati upamćena po premijeri kultne parole koja je i danas itekako aktualna.
Ova utakmica bila je predigra za uzvrat u kome su Navijači Zrinjskog bili uvjereni da su Plemići pustili prolaz Širokom, pa su u teren pobacali navijačke rekvizite, a zatim i prosvjedovali pred stadionom. O tome ipak drugom prigodom.
[Best_Wordpress_Gallery id=”88″ gal_title=”Invazija na Široki”]
U koliko vam se ne sviđa ime koje ste dobili od roditelja nakon rođenja moguće je promjeniti i ime i prezime, a za to vam je potrebno nešto novca, dosta papirologije i strpljenja.
Kako je za Faktor rekla Nihada Čomor, stručna savjetnica za odnose s javnošću MUP-a Sarajevske županije najčešći razlozi zbog kojih građani mijenjaju ime ili prezime su zbog pogreške u matičnoj knjizi rođenih, zbog promjene samo jednog slova u imenu obično specifičnog za engleski alfabet, kao i iz razloga što se podnositeljima zahtjeva ne sviđa ime koje su dobili po rođenju.
Kako su kazali iz MUP-a SŽ, uz zahtjev za promjenu osobnog imena potrebno je priložiti i izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, ne starije od 6 mjeseci, izvod iz matične knjige vjenčanih ili uvjerenje o slobodnom bračnom statusu, ovjerenu kopiju presude o razvodu braka (ako je brak razveden), kopiju osobne iskaznice, uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja zahtjeva ne vodi kazneni postupak, uvjerenje nadležnog poreznog organa da nema neizmirenih poreznih obveza, uvjerenje Uprave za neizravno oporezivanje, da nema neizmirenih carinskih obveza.
Ukoliko se zahtjev predaje putem opunomoćnika, potrebno je priložiti punomoć i ovjerenu izjavu podnositelja zahtjeva o osobnom imenu kojim se u budućnosti želi služiti, a izjavu ovjerava općinski organ, sud ili notar, te osam KM županijske administrativne takse. – Zahtjev za promjenu osobnog imena ili prezimena podnosi se nadležnom sektoru za administraciju MUP-a, prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, a zahtjev se rješava u zakonskom roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva – kazala je Čomor.
Čomor ističe da se promjena osobnog imena ili prezimena neće odobriti osobi protiv koje se vodi kazneni postupak, ili osobi koja je osuđena za kazneno djelo dok kazna nije izvršena, ili dok traju pravne posljedice osude, osobi za kojom je raspisana međunarodna tjeralica, kao ni osobi za koju se utvrdi da je zahtjev podnijelo radi izbjegavanja obveza utvrđenih aktom nadležnih organa.
– Što se tiče same procedure, važno je napomenuti da se rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja odmah po pravomoćnosti u nadležni matični ured, kao i u organ u kojem se vode evidencije o prebivalištu građana, a sve u skladu sa Zakonom o osobnom imenu. Osoba kojoj je odobrena promjena osobnog imena ne može podnijeti novi zahtjev za promjenu osobnog imena u roku od pet godina od dana izvršenog upisa promijenjenog osobnog imena u matične knjige, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano – pojašnjava Čomor.
Iz MUP-a ističu da je osoba koja je promijenila ime ili prezime, dužna u roku od 15 dana od dana izvršenog upisa promjene u matične knjige podnijeti zahtjev za zamjenu osobnih isprava, osobne iskaznice, putnih isprava, vozačke dozvole i drugih isprava.
Kao što se i očekivalo, topliji dani će biti pogodni da sve više migranata koji se nalaze u BiH krenu preko Hrvatske prema Zapadu. U Bihaću su već primjećene grupe koje su krenule na put, javlja Deutsche Welle (DW).
“Nekoliko manjih i većih grupa se okupilo u Bihaću i u subotu oko podne je krenulo u brda preko kojih, po svemu sudeći, planiraju doći do hrvatske granice.” Ovim riječima se u redakciju DW iz Bihaća javio njemački fotograf York Wegerhoff.
Prema njegovoj procjeni u blizini granice BiH i Hrvatske već se nalazi oko 400 migranata. On kaža da se na poljima kroz koja su migranti prošli već vide ugazane staze.
“Na putu do šuma prave kraće pauze i nastavljaju svoj put. Topli proljetni dani su potaknuli migrante da nastave svoj put prema Zapadu”, piše Wegerhoff. Wegerhoff je razgovarao sa stanovnicima Bihaća koji su mu rekli da su im “sa službene strane rekli da se pripreme za još više izbjeglica”. Inače, kaže Wegerhoff, u gradu je vidan broj migranata.
Ovaj njemački fotograf je bio i u Velikoj Kladuši u kojoj je, kako kaže, “trenutno mirno i nema ni traga onom što se moglo vidjeti prije nekoliko mjeseci”. O mogućnosti da će dolaskom proljeća u BiH, a po svemu sudeći u pravcu Zapada krenuti već broj migranata preko Balkanske rute je nedavno pisao i austrijski list Standard.
“Migranti, koji iz Grčke žele stići u pravcu sjevera, tada mogu lako preći preko planina jer se ne moraju boriti protiv višemetarskog snijega”, pisao je ovaj list.
“Bosanskohercegovačke vlast očekuju sada ponovno porast ilegalnih prelazaka granice. Između 1. siječnja i 10. ožujka je, prema navodima UNHCR-a, u zemlju stiglo 2366 izbjeglica. S obzirom na broj dolazaka u prva dva mjeseca 2019. godine možemo ipak poći od toga da će se rastući trend nastaviti”, rekao je Neven Crvenković iz UNCHR-a za Standard.
Bh. vlasti su zabrinute jer Grčka planira prebaciti 6000 podnositelja zahtjeva za azil sa otoka na kopneni dio zemlje. Jer to znači da bi ti azilanti mogli krenuti u pravcu sjevera. 2018. godine je više od 23 000 izbjeglica sa otoka prebačeno na kopneni dio zemlje – prihvatni centri na otocima su prepunjeni, a uvjeti koji tamo vladaju su strašni.
Onaj tko boravi na kopnenom dijelu zemlju može pokušati krenuti „Bosanskom rutom”. U posljednjem izvješću UNHCR-a se stoga navodi: „Zbog toga su hitno potrebne mjere kako bi se bilo pripremljeno za takav scenarij”.
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je pokrenuo alarm. „Postoje informacije, da je u Grčkoj na putu oko 70 000 izbjeglica, koje imaju želju i namjeru stiću u srednju Europu”, upozorio je on navodeći da je to ozbiljan problem”, pisao je Standard.
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni.
Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu od 8 do 12, a dnevne od 15 do 21, na jugu do 24 °C.
Napušteno selo Hutuvan, na kineskom otočiću Šengšanu, izgleda kao iz bajke, pa je samim tim velika atrakcija. To je zaista jedna neobična turistička destinacija.
Nedaleko od kontinentalne Kine i 64 kilometara od Šangaja nalazi se Šengšan. Otok je samo nekoliko kilometara širok, a prekriven je visokim brdima. Jedina stvar koja ga čini posebnim je nekadašnje ribarsko selo Hutuvan.
Nekada je Hutuvan bilo prosperitetno ribarsko selo, a 80-ih je tu živjelo oko 3.000 stanovnika.
Ipak, nagli razvoj Kine ostavio je traga na selima. Brodovi su postali preveliki da uopće uplove u luku Hutuvana. To je predstavljalo ne samo ekonomski problem već je utjecalo na osnovne životne potrebe.
Također, zbog zabačene lokacije, mještani su se počeli iseljavati. Godine 2002. selo je službeno ostalo bez stanovnika.
Danas u potpunosti ga je preuzela priroda. Kuće su prekrivene puzavicama i mahovinom, to je možda i najzelenije selo na svijetu. Kada je ponovo otkriveno 2015., vrlo je brzo postalo destinacija za turiste i putnike. Ipak, vlasti su bile zabrinute kako će se na otok odraziti iznenadna navala turista.
Kuće se iz brda spuštaju sve do mora. Nekima nedostaju dijelovi zidova, ili možda krov, a vegetacija ih je svladala i iznutra. U pojedinim kućama je ostao i namještaj, a čini se kao da je neko čarobno uklonio ljude i zamijenio ih zelenilom, pa puzavice rastu i po krevetima i ormarima.
– U susjednim selima još ima stanovnika. Samo je Hutuvan skroz prazan i preuzela ga je priroda – rekao je fotograf Jian, koji je imao priliku posjetiti ovo čarobno mjesto.
Turistima su teren i zarasli putevi dobra kardio-vježba, a u blizini se može kupiti samo flaša vode, a nekoliko staraca se čak vratilo da budu vodiči. Tko hoće da posjeti Hutuvan, mora platiti jeftinu ulaznicu.
Sva nova vozila u Europskoj uniji morati će od 2022. godine imati ugrađen softver koji će automatski zaustaviti vozilo koje bude prekoračilo dozvoljenu brzinu.
Prijedlog je to koji će se uskoro naći pred Europskim parlamentom, a cilj je smanjiti broj prometnih nesreća koje nastaju upravo zbog neprilagođene brzine.
Spasiti živote
Softver koristi kombinaciju GPS-a, kamera za prepoznavanje prometnih znakova i naprednog softvera za mapiranje kako bi odredio lokaciju vozila i lokalno ograničenje brzine. Ako vozilo ide prebrzo, automatski će ga usporavati.
Prema riječima poljske zastupnice Roze Thun, dodatna oprema za automobile, kamione i autobuse spasit će ljudske živote.
– Sve svoje napore usmjerili smo na spašavanje života i ublažavanje povreda. Vrlo sam ponosna na Europski parlament. Usprkos svim našim razlikama, članovi su podržali ovaj ambiciozni prijedlog – izjavila je Thun.
Izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost prometa Antonio Avenoso kazao je da je ovo veliki korak naprijed kad je riječ o sigurnosti na cestama u Europi i da bi ova odredba u narednih 15 godina primjene mogla spasiti 25.000 života.
Stop za pospane
Osim ograničenja brzine, softver bi trebao i da otkrije pješake i bicikliste na cesti te da na vrijeme zaustavi vozilo.
Ovaj sistem će pratiti i budnost i pažnju vozača, a prilikom kretanja unazad moći će upozoriti vozače na pješake i predmete.
Ključ za pijane
Novi zakon otežat će i vožnju pod utjecajem alkohola. Zakonom će se propisati ugradnja uređaja za otkrivanje alkohola u dahu vozača, koji će držati vozilo zaključanim sve dok vozač ne testira svoj dah.
Zrinjski je Sarajevu napravio problem pobjedom na Koševu (0:1). Koliko će taj problem biti velik ili mali, zapravo će pokazati nastavak prvenstva. Prednost Sarajeva na ljestvici iznosi 6 bodova i ta momčad još je uvijek favorit u utrci za naslov, ali nakon pobjede samopouzdanje plemića može sve više rasti, a pritisak na Sarajevo može biti veći.
Pobjeda koja ostavlja nadu
– Vrijedna pobjeda. Sarajevo igra najkvalitetniji nogomet u ovom trenutku, tako da iz tog razloga ova pobjeda dobiva na značaju, tim više što pokazuje kako i mi imamo određenu kvalitetu i teško nas je pobijediti. Bili smo disciplinirani, posebno u obrani, nisu nam dopustili da budemo opasni u tranziciji, zabili smo pogodak, održali rezultat.
Ne mogu reći da je pobjeda zaslužena, ali su trud i želja mojih igrača nagrađeni. Ima još dosta do kraja, nije isto da smo ostali na 9 ili 12 bodova, ovih 6 bodova nam ostavlja određenu nadu da možemo kvalitetnim igrama nastaviti ono što smo počeli – kazao je trener Zrinjskog Blaž Slišković.
Jedini pogodak na susretu zabio je Staniša Mandić. Bio je blizu pogotka Mandić i na prethodnoj utakmici protiv Sarajeva u Kupu, ali tada nije baš imao sreće u realizaciji. Ipak, na ovoj utakmici odlučio je pobjednika tako što je dobro pokupio jedan “otpadak”, a ovaj pogodak može znatno utjecati na njegovu momčad u nastavku sezone. Zrinjskom su do ove utakmice nekako nedostajali samopouzdanje i goropadnost u napadu, što ih je krasilo u prethodnim sezonama. Možda nova pobjeda zapravo najviše popravi psihološko stanje u momčadi. U tom tonu glasio je i jedan od Bakinih komentara.
– Utrka za naslov bit će neizvjesna, ali se ne trebamo opterećivati obranom titule, važnije mi je što smo u solidnoj razlici u odnosu na pozicije u Europi.
Ako se ukaže prilika da napadnemo to prvo mjesto, ako nam Sarajevo to svojim kiksevima dopusti, onda ćemo je nastojati iskoristiti.
Ova utakmica će nam prvenstveno dobro doći zbog morala u momčadi. To nam je najvažnije, hoćemo li biti prvi i stići Sarajevo, teško je o tome razgovarati – komentirao je Slišković.
Sarajevo je još uvijek u velikoj prednosti u odnosu na plemiće. Toj momčadi slijedi gradski derbi sa Željezničarom na Grbavici, što je uvijek neugodna utakmica za bordo momčad, bez obzira na stanje na ljestvici. Zrinjski ugošćuje Krupu.
– Kod nas nema euforije pa ni kolega Musemić nije bio euforičan, ali sigurno ova utakmica ima trostruki značaj kada dobijete prvoplasiranu momčad. Čvrsto smo na zemlji, znamo što možemo, pokazali smo da možemo odigrati kvalitetno – dodao je Baka, a upitan vjeruje li kako Zrinjski može stići razliku, odgovorio je:
– Ne bismo dobili večeras da ne vjerujemo.
Vecernji.ba
Jutro draga kako si mi?
-E jutro ženo moja , a eooo pijem kavu!
Blago tebi moja ti, ja se već naradila!
-Ćuj blago meni, pa bona blago tebi!
Što moja sad blago meni. Ne stajem od jutros!
-Blago tebi ženo jer imaš posao.
Eno sad ko i ti bi volila da radit, a ne spavat do podne?
-Normala da bi volila, moja ti ko ne bi volio?
Aj ta znam te ja, nisi se baš slomila tražeći poso.
-Kako bona nisam? Ta znaš da sam tražila.
Jesi tražila, al si molila Boga da ga ne nađeš.
-Pravo si bezobrazna, sad ti ja kriva što tebe na poslu neka kuma maltretira!
Nisi mi ti kriva, ali nje mi je na vrh glave!
-Mogu mislit moja ti, šljegla u grad i sada niko ko ona.
Šuti ne pitaj me ništa.
-Moja ko zna i ima li diplomu ikako?
Kako misliš ima li diplomu?
-Čuj kako mislim, ta gledaš li ti išta?
Normala da gledam, ali niko ne spominje moju šeficu.
-Ali zato svi trube o lažnim diplomama!
Kakvim moja diplomama?
-Svakakvim, šta ti god treba možeš nabaviti!
Ma gdje moja ti?
-Ti si ili naivna ili nisi normalna!
Ta ću kada nisam u toku?
-Ja a u toku si svih tračeva u gradu!
Eto sad osim što sam glupa još sam i tračibaba?
-Nisam rekla da si tračibaba, ali vala nije ti mane!
Hvala ti što imaš tako lijepo mišljenje o meni.
-Aj šta se sada praviš ljuta?
Kako neću, kontala sam da si mi najbolja prijateljica, a ti tako?
-Ma bezze ti priča, ta sve mi Mostarke volimo tračati-
Golemo, sad ispa da svi u gradu zabadaju nos u tuže živote?
-Normala, ta znaš da je Mostar taki.
Ma nije da nije, ali eto! Nego šta reče o onim diplomama?
-Nisam ti ništa bona rekla.
Ma i ja bi nabavila neđe jednu, ali molim te nikom ni riječi o tome!
-Ta znaš da je u meni ko u sefu!
Joj moja nemoj me nasmijavati!
-Aj dobro možda mi nekad izleti, ali to je jače od mene.
Ništa zaboravi da sam ti išta rekla.
-Dobro moja ti, nego ajde ti radi, a ja odo u nazad u krevet ubi me ova jugovina!
Joj blago tebi moja ti.
-Laku noć odo sanjat poso i diplome ha ha ha
Seks na početku dana utječe na otpuštanje kemikalija koje utječu na raspoloženje.
Istraživanja su pokazala kako seks jača imunitet, a pojačano otpuštanje estrogena kod žena utječe na kvalitetu kose i noktiju.
Jutarnji seks potiče proizvodnju oksitocina, hormona za dobro raspoloženje, zbog čega parovi koji se odluče na jutarnji seks tokom cijelog dana osjećaju veću povezanost i ljubav.Istraživanje Sveučilišta Queens iz Belfasta pokazalo je da jutarnji seks tri puta tjedno smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara,piše Ljepota.ba.
Istraživanje iz 2009. godine otkrilo je da svakodnevni seks popravlja kvalitetu sperme dok su znanstvenicisa sa Sveučilišta Notingem otkrili da muškarci u pedesetim godinama koji imaju redoviti seks imaju manji rizik obolijevanja od raka prostate.
