Četvrtak, 21 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 31

Vlada HNŽ-a: Pojednostavljen daljnji pristup sredstvima EU fondova

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je, 37. žurnoj telefonskoj sjednici usvojila Program utroška 1.000.000,00 KM utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2025. godinu na poziciji Ministarstva financija ”Fond za predfinanciranje projekata EU-a i drugih međunarodnih institucija čijim su korisnicima ministarstva i druga tijela uprave HNŽ-a”, s ciljem osiguranja povoljnijih uvjeta za daljnji pristup EU fondovima.

U obrazloženju je istaknuto kako će ministarstva i druga tijela uprave HNŽ-a, koja mogu kandidirati više pojedinačnih projekata, dostavljati zahtjeve za preraspodjelu sredstava za odobrene predmetne projekte i programe koji će biti financirani iz sredstava Fonda. Tako će pripadajući iznosi sredstava, po odlukama Vlade, biti prebacivani svakomu pojedinom korisniku.

Ujedno, usvojena je i Odluka o preraspodjeli 240.000,00 KM iz Proračuna HNŽ-a za 2025. godinu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede upravo s pozicije Ministarstva financija ”Fond za predfinanciranje projekata EU-a i drugih projekata međunarodnih institucija čijim su korisnicima ministarstva i druga tijela uprave” za projekt MoWaCLIM. Cilj je uspostaviti sustav prikupljanja i praćenja podataka o utjecaju zaslanjenja donjega toka rijeke Neretve i njezinih pritoka na kakvoću voda, poljoprivredne kulture i biološku raznolikost neretvanske delte.

(FOTO&VIDEO) Treneri Rebac i Čilić izvršili prozivnu prvog tima NK Međugorja

Foto: Hercegovina.in | Trening i prozivka NK Međugorja

Jučer je u Sportskom centru Međugorje izvršena prozivka i trening seniorske ekipe NK Međugorja. Prvom treningu odazvalo se devetnaest nogometaša, a desetak njih je opravdano izostalo. Uz seniore, treningu su prisustvovala nekoliko perspektivnih juniora, te jedan kadet.

Nazočnim nogometašima obratili su se treneri Sejo Rebac i Josip Čilić, te prisutne nogometaše obavijestili o ciljevima NK Međugorja u narednoj sezoni. Također uputili su ih u plan priprema, a izvlačenje parova 2. Wwin lige Bosne i Hercegovine za sezonu 2025./26. upriličit će se 1. 8. 2025. godine. Liga bi trebala startati sredinom kolovoza.

“Kao što vidite krenuli smo. Prozivci se odazvalo 19 igrača s tim da ih je desetak opravdano odsutno. U odnosu na prošlu sezonu igrački kadar je znatno ojačan. Stiglo je 7-8 pojačanja koji će sigurno doprinijeti poboljšanju rezultata od prošle sezone i tu nećemo stati. U pregovorima smo s još 3-4 igrača koja će nadam se vrlo brzo biti s nama. Ambicije u ovoj sezoni što prije osigurati ostanak u Ligi, a kao i lani mlađim igračima odnosno našim juniorima i kadetima dati što više prilike da zaigraju”, kazao je za naš portal trener NK Međugorja Sejo Rebac.

Da na kraju napomenemo, da su jučer u prostorijama NS BiH izvučeni parovi omladinski selekcija koje nastupaju u Omladinskoj ligi Bosne i Hercegovine.

Već u prvom kolu lige imamo jednu dosta zanimljivu utakmicu u kojoj će se stati kadetske odnosno juniorske selekcije Stoca i Međugorja.

Hercegovina.in

Ante Rebić se nakon 12 godina vraća u hrvatski nogomet

Gotovo je! Rebić dolazi u Hajduk, bit će jedan od najplaćenijih igrača

Ante Rebić, bivši hrvatski reprezentativac, uskoro bi trebao potpisati za Hajduk. Telegram doznaje da je 31-godišnji ofenzivac postigao dogovor s Bijelima i uskoro se očekuje na liječničkom pregledu.

Isti izvor navodi da će Rebić u Hajduku biti jedan od najbolje plaćenih nogometaša. Ključnu ulogu u ovom transferu igrao Ivan Rakitić, Rebićev nekadašnji suigrač iz reprezentacije i novi tehnički direktor splitskog kluba.

Rebić se nakon 12 godina vraća u hrvatski nogomet. Posljednje dvije sezone nije se proslavio u Bešiktašu i Lecceu. Najveći trag u karijeri ostavio je u Milanu za koji je zabio 29 golova uz 17 asistencija u 123 nastupa.

Za Hrvatsku je odigrao 42 utakmice i zabio tri gola, a reprezentaciju je napustio nakon sukoba sa Zlatkom Dalićem na Euru 2021. godine.

Hrvatska šalje kanader kao pomoć u gašenju požara u Prozor/Rami

Foto: MORH

Veliki požar koji je u četvrtak poslijepodne zahvatio stoljetnu borovu šumu iznad naselja Podbora i Ploče u općini Prozor-Rama i danas je aktivan i širi se prema području Kolivreta. Nakon neizvjesne noći, stanje je danas dodatno pogoršano ponovnim rasplamsavanjem vatrene stihije.

Ekipe civilne zaštite i vatrogastva stalno su na terenu i nadljudskim se naporima bore s plamenom. Već jučer je u nekoliko navrata djelovao naš air-tractor iz Zračne luke Mostar, a od rano jutros požar aktivno gasi i helikopter Oružanih snaga BiH. Nakon što su poduzete sve potrebne predradnje kako bismo osigurali i nužnu međunarodnu pomoć, imam potvrdu da će se gašenju uskoro pridružiti i kanader iz Republike Hrvatske – kazala je predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, poručivši kako je županijska vlada pripravna svim svojim kapacitetima pomoći u suzbijanju požara.

U ovomu je trenutku najvažnije brinuti o gasiteljima, obraniti ljude i njihovu imovinu, stambene i gospodarske objekte, a poslije ćemo sagledavati razinu nastale štete – dodala je Buhač.

Sud u Hagu presudio je da kršenje klimatskih obveza nije zakonito te najpogođenije zemlje mogu tražiti odštetu

Resurse trošimo osamdeset posto brže nego ih planet može obnoviti. Donesena važna klimatska presuda

Presuda u Haagu

Jučer, 24. srpnja, osam dana prije nego lani, iscrpili smo sve prirodne resurse koje planet može obnoviti tijekom cijele godine. Od danas pa do kraja 2025., živimo – klimatski, energetski i ekološki – na kredit. Preciznije: ulazimo u ekološki minus, a taj dug iz godine u godinu samo raste.

Ekološki dug mjeri razliku između onoga što Zemlja može prirodno obnoviti i onoga što mi, ljudi, potrošimo. Trenutno trošimo resurse 80 posto brže nego što ih planet može regenerirati, što znači da živimo kao da imamo gotovo dva planeta na raspolaganju.

Pomicanje granica

Prema najnovijim podacima organizacije Global Footprint Network koja izračunava dan kada Zemlja ulazi u ekološki minus i Sveučilišta York, već od danas koristimo resurse koje planet više ne može nadoknaditi, čime dodatno povećavamo već postojeći ekološki dug koji trenutačno od početka mjerenja 1970-ih iznosi zastrašujuće – 22 godine. Drugim riječima, i kada bismo odmah zaustavili svako daljnje prekomjerno trošenje, prirodi bi trebalo više od dva desetljeća da se oporavi.

– Svake godine iznova pomičemo granice do kojih si dopuštamo ekološku štetu – već sada dugujemo planetu barem 22 godine obnove, i to u savršenom scenariju u kojem zaustavljamo daljnju štetu već danas. Želimo li i dalje zvati ovaj planet svojim domom, moramo ambiciozno krenuti prema prilagodbi većoj nego ikad prije i ublažavanju počinjene štete, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, jedne od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.

Iako je Dan ekološkog duga relativno stabilan posljednjih deset godina, i dalje svake godine dolazi sve ranije. Tijekom pandemije 2020. godine došlo je do kratkog predaha – Dan ekološkog duga tada je zabilježen tek 22. kolovoza, najkasnije u posljednjih pola stoljeća. Zatvorene tvornice, prazni gradovi i zaustavljeni promet donijeli su privremeno olakšanje planetu. No već sljedeće godine sve se vratilo na staro. U 2021. i 2022. godini datum se pomaknuo unazad – na 29. i 28. srpnja – što znači da smo prirodne resurse iscrpili još ranije. U 2023. i 2024. godini datum je nakratko pomaknut na početak kolovoza, no ne zato što smo trošili manje, nego zbog nove metodologije i preciznijih podataka o globalnoj potrošnji.

– Za postizanje cilja UN‑ovog IPCC‑a smanjenja emisija ugljičnog dioksida za 43 posto do 2030., potrebno je pomaknuti Dan ekološkog duga unatrag čak 19 dana godišnje tijekom sljedećih sedam godina, upozorili su iz Global Footprint Networka 2023. kada se, zbog nove metodologije izračuna, Dan ekološkog duga pomaknuo na početak kolovoza. No, trendovi pokazuju da se svijet kreće u suprotnom smjeru.

Povijesni zaključak

No, osim ekološke i moralne, sve više se otvara i pravna dimenzija klimatske odgovornosti. Pod snažnim pritiskom otočne države Vanuatu, Ujedinjeni narodi zatražili su od Međunarodnog suda pravde (ICJ) tumačenje ključnih pravnih pitanja vezanih uz klimatsku krizu. Ono što je počelo kao studentska inicijativa pretvorilo se u povijesni trenutak: svjetska pravna elita pozvana je da razjasni što države smiju i moraju kad je riječ o zaštiti Zemljine klime. U prosincu prošle godine, Palača mira u Haagu bila je pozornica nečega što su promatrači nazvali »David protiv Golijata«. U ročištima bez presedana, više od 100 država i međunarodnih organizacija iznijelo je svoja stajališta – najviše u povijesti Suda – a mali otoci dobili su prostor koji im inače nije dostupan u globalnim pregovorima. U povijesnom mišljenju, Međunarodni sud pravde (ICJ) presudio je da države koje krše svoje klimatske obveze postupaju nezakonito i da bi najpogođenije zemlje mogle tražiti odštetu.

Sud je jednoglasno zaključio da države imaju stroge obveze zaštititi klimatski sustav i da ta zaštita mora obuhvatiti i buduće generacije. Najsporniji, ali ključni zaključak glasi: pravne posljedice mogu uključivati reparacije za štetu koju su pretrpjele ranjive države. Dokazivanje uzročno-posljedične veze je izazovno, ali – kako ističu suci – nije nemoguće.

– Klimatske promjene su hitna i egzistencijalna prijetnja, naglasio je predsjedavajući sudac Yuji Iwasawa. Sud je odbacio argumente velikih onečišćivača da su postojeći klimatski sporazumi dovoljni te potvrdio da države imaju »stroge obveze« zaštititi klimatski sustav – ne samo za sadašnje, nego i buduće generacije.

Ovo mišljenje dolazi u trenutku kada pregovori na političkoj razini ne daju željene rezultate, a veliki zagađivači često izbjegavaju obveze dogovorene Pariškim sporazumom. Pravna borba za klimu stoga sve više seli u sudnice – jer klimatske promjene, kako kaže fidžijski student Vishal Prasad koji je pokrenuo inicijativu, živimo svakodnevno.

Hrvatska potrošila svoje resurse već 27. travnja

U našoj regiji situacija je još alarmantnija. Hrvatska je svoj Dan ekološkog duga obilježila već 27. travnja, više od mjesec dana ranije nego lani. Slovenija je granicu prešla 8. travnja, Crna Gora 24. travnja, Srbija 8. svibnja, a Bosna i Hercegovina 17. svibnja. Jedino Albanija, s datumom 13. rujna, i dalje ostaje unutar ekoloških granica znatno duže od svojih susjeda.

Datum ulaska Hrvatske u ekološki dug znači da građani Republike Hrvatske troše resurse koji odgovaraju dugotrajnom kapacitetu planeta, već tri mjeseci ranije nego što je globalni datum (27. srpnja). Trend ranijeg ulaska ukazuje na rast ekološkog otiska, odnosno da Hrvatska troši više prirodnih resursa nego što ih njezini ekosustavi mogu obnoviti.

Papa Lav XIV.: Zemlja trpi zbog pohlepe

Početkom srpnja i papa Lav XIV. upozorio je na opasnosti klimatskih promjena. »Ekstremni prirodni fenomeni uzrokovani klimatskim promjenama izazvanim ljudskom aktivnošću rastu po intenzitetu i učestalosti, a da ne govorimo o srednjoročnim i dugoročnim učincima ljudske i ekološke devastacije koje uzrokuju oružani sukobi«, naveo je u pismu. Lav XIV. je napisao da se u raznim dijelovima svijeta »naša Zemlja pustoši«. »Sa svih strana«, nastavlja papa, »nepravda, kršenja međunarodnog prava i prava naroda, teške nejednakosti i pohlepe koja ih potiče dovode do deforestacije, zagađenja i gubitka bioraznolikosti«. Nasljednik pokojnog pape Franje upozorio je da se srednjoročni i dugoročni učinci »ekološke devastacije« ne uzimaju dovoljno u obzir.

Sv. Jakov apostol – zaštitnik hodočasnika i putnika

Kao svog naročitog zaštitnika poštivali su ga tijekom stoljeća hodočasnici i putnici, zatim srednjevjekovni vitezovi, liječnici, kožari, ratari i voćari. Na slikama je obično prikazan kao putnik sa štapom u ruci, ponekad s mačem.

† MOLITVA SVETOM JAKOVU APOSTOLU †
Jakove, čovječe molitve,
moli da možemo slušati i odgovoriti na Božji poziv u našim životima.
Jakove, sveti apostole,
moli se da budemo Isusovi učenici u riječi i djelovanju.
Jakove, odani prijatelju Isusov,
moli se da budemo jaki u svojoj predanosti jedni drugima.
Jakove, ribare, zaštitniče radnika,
moli za nas u našim naporima i pomaži onima koji traže posao.
Jakove, svjedoče Isusova preobraženja,
moli da vidimo Božju slavu koja se otkriva u našim životima.
Jakove, suosjećajni učitelju,
moli se da jedni drugima služimo u ljubavi.
Jakove, vjeran Božjem pozivu,
moli za nas u našim naporima da živimo našu katoličku vjeru.
Jakove, utjeho uznemirenih,
moli za one koji pate.
Jakove, sveti mučeniče,
moli se da budemo spremni prihvatiti vlastitu smrt.
Blaženi Jakove, neka nam tvoj unutarnji duh mira, dobrog rada, učeništva i molitve uvijek budu nadahnuće.
Sveti apostole, hodaj s nama na našem putu vjere. Neka nam tvoje molitve pribave mudrost da raspoznaju Božji poziv i snagu da izdržimo, kako bismo mogli rasti u svetosti i radovati se u zajedništvu sa svim svetima. To tražimo kroz Krista, našeg Gospodina. Amen .
Od sv. Jakova možemo štošta dobroga naučiti, prije svega spremnost za žrtvu, nepokolebljivu vjeru i budnost nad izazovima i stranputicama današnjice. Zato se utecimo zagovoru toga sveca i postanimo čvrsti, nepokolebljivi i jaki u vjeri danas, sutra i zauvijek.
Zahvaljujući Djelima apostolskim, mi saznajemo kako ga je 44. godine u Judeji, mačem pogubio kralj Herod Agripa. Vojnik koji je uhitio Jakova, osobito kako hrabro prima smrtnu osudu, molio je oproštenje te postao kršćaninom, dok ga je sam apostol poljubio, rekavši mu: Mir s tobom. Tako im je obojici odrubljena glava.
Obično biva prikazan kao putnik s štapom u ruci, dok kod drugih biva prikazan s mačem, što podsjeća na njegovo pogubljenje od mača.
Prvi je to od apostola koji je podnio mučeničku smrt.
Njegovo tijelo biva kasnije preneseno u Compostelu (Španjolska), dok mu grob u srednjem vijeku postaje, uz Rim i Jeruzalem, najsvetijim hodočasničkim mjestom – Santiago de Compostela.

Incident kod Mostara: Više osoba napalo državljane Hrvatske na benzinskoj crpki

Foto: Ilustracija

24.7.2025. godine u PS Mostar Sjever je prijavljeno da se na benzinskoj crpki Petrol, u naselju Salakovac, dogodila tuča više osoba.

Patrola policije je na licu mjesta zatekla A.P. (1999), N.B. (1992), M.G. (2001), B.M. (2007) i Z.P. (2001), svi državljani R Hrvatske, koji su prijavili da ih je desetak NN osoba napalo na spomenutoj crpki, te da su im oštetili vozilo i otuđili osobne stvari i dokumente.

Izvršen je očevid, te poduzete sve potrebne mjere.

(FOTO) Mostar uživa u ljetu – Otvorena manifestacija „Ljeto s Turističkom zajednicom Grada Mostara“

U organizaciji Turističke zajednice Grada Mostara, u srijedu 24.7.2025. godine je otvorena kulturno-zabavna manifestacija „Ljeto s Turističkom zajednicom Grada Mostara“, koja će trajati do 2. 8. 2025. godine.

Manifestacija je započela projekcijom francuskog filma „En Corps“ pod otvorenim nebom na platou ispod Starog mosta. Publika je uživala u snažnoj i emotivnoj filmskoj priči, a večer je dodatno obogatio DJ Zlaja, koji je nakon projekcije rasplesao okupljene svojim glazbenim setom.

Program se nastavlja večeras, petak, 25. 7.2025.godine, kada nas ponovno očekuje večer europskog filma i glazbe pod zvijezdama. Na istom mjestu, podno Starog mosta, s početkom u 20:30 sati, prikazujemo norveški film„Ninjababy“, a nakon toga, od 22:00 sata, atmosferu preuzima DJ Amer Šehović.

Pozivamo sve građane Mostara, turiste i zaljubljenike u film, glazbu i ljetnu atmosferu da nam se pridruže i uživaju u jedinstvenom spoju kulture i zabave pod mostarskim nebom.

Podsjećamo, središnji događaj očekuje nas u nedjelju, 27.7.2025. godine, kada se program seli iza kuće Mujage Komadine. Toga dana najmlađi će imati priliku sudjelovati u glazbenoj radionici pod vodstvom Marka Jakovljevića u suradnji s Udrugom Down sindrom Mostar, a održat će se i projekcija animiranog filma. Bit će otvorena i izložba dječjih radova, kojom službeno započinje ovogodišnja manifestacija. Istoga dana započinje i stvaranje umjetničkog murala u sklopu programa Rezon mural.

U narednim večerima program se nastavlja projekcijama filmova iz Francuske, Norveške, Švicarske, Španjolske i Italije, a svaku filmsku večer pratit će koncerti i DJ setovi. Na glazbenoj sceni predstavit će se rock bendovi, te mostarski kantautor Sanel Marić Mara. Za poseban umjetnički ugođaj pobrinut će se i pjesnici te će u četvrtak 31. 7. 2025. godine bit održana i večer poezije.

Manifestaciju zatvaramo u subotu, 2.8.2025.godine, završetkom murala Rezon te još jednom filmskom projekcijom i nastupom DJ-ice Lubnye.

Ulaz na sve događaje je besplatan.

Za dnevne najave i eventualne izmjene programa, pratite službene stranice i društvene mreže Turističke zajednice Grada Mostara.

Fenomenalni Marin Topić: Carinski most u Mostaru

U ovo vrijeme velikih vrućina pravo osvježenje je slika našeg velikoga umjetnika Marina Topića. Slika naziva Carinski most u Mostaru vraća nas u mladost, u vrijeme kada je za ljetnih mjeseci poznata plaža ispod mosta bila prepuna kupača. Kako sam Marin kaže on je emotivno vezan za ovo mjesto gdje je on kao i velika većina Mostaraca naučio plivati i to je njegov mali dio svemira.

“CARINSKI MOST U MOSTARU”
Ulje na platnu, 80x120cm, 2007.god.

Prometna nesreća u BiH: Poginula pješakinja

Foto: Ilustracija

U četvrtak, 24. srpnja, u prometnoj nesreći na magistralnoj cesti M 17.1 smrtno je stradala pješakinja.

“Dana, 24.07.2025. godine oko 21,30 sati na magistralnoj cesti M 17.1 u mjestu Vukovije Donje, općina Kalesija dogodila se prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali putničko motorno vozilo Audi kojim je upravljala Š.S., rođena 1992. godine iz Živinica i pješakinja N.I., rođena 1956. godine iz Kalesije.

U ovoj prometnoj nezgodi pješakinja je smrtno stradala na mjestu događaja, čiju smrt je konstatirao liječnik Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Kalesija.

Očevidom koji su izvršili policijski službenici Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Kalesija, rukovodio je dežurni tužitelj Županijskog tužiteljstva Tuzlanske županije.

U tijeku je dokumentiranje prometne nezgode po uputama i pod nadzorom županijskog tužitelja”, priopćeno je iz MUP-a TŽ.

Pizza s krumpirom i ružmarinom

Spoj pizze i krumpira – realno, što tu može ne biti fino?

Sastojci

1 glavica češnjaka, odrezanog vrha
2–3 velika krumpira, s korom, tanko narezana mandolinom
300 g brašna
1 žličica praška za pecivo
½ žličice soli, plus dodatno za začinjavanje
300 g jogurta
listovi grančice ružmarina, sitno nasjeckani
1 žlica maslinovog ulja
280 g krem sira s niskim udjelom masti
80 g kockica pancete
10 g parmezana, za posluživanje (po želji)
svježe mljeveni crni papar
šaka rikule, za posluživanje (po želji)

Priprema

Zagrijte pećnicu na 220 °C/200 °C s ventilatorom i stavite 2 velika lima za pečenje da se zagriju.

Zamotajte glavicu češnjaka u foliju i stavite u pećnicu. Pecite 30–35 minuta. Nakon što se ispeče, istisnite pečeni češnjak iz glavice u zdjelu i ostavite sa strane.

Zakuhajte veliku posudu sa slanom vodom. Dodajte kriške krumpira (odvajajući ih dok ih dodajete u vodu) i kuhajte 3-4 minute dok malo ne omekšaju. Pažljivo izvadite iz kipuće vode šupljikavom žlicom i ocijedite na kuhinjskom papiru.

Za tijesto pomiješajte brašno, prašak za pecivo i sol u zdjeli. Napravite udubljenje u sredini i ulijte jogurt, a zatim promiješajte vilicom da se sjedini.

Kada smjesa formira grubo tijesto, istresite ga na lagano pobrašnjenu radnu površinu i mijesite dok se ne formira glatka kugla. Podijelite tijesto na četiri jednaka dijela i razvaljajte u tanke krugove promjera oko 20-22 cm.

Pažljivo izvadite vruće limove za pečenje iz pećnice i na njih stavite podloge za pizzu. Pecite 3-4 minute dok ne počne rasti, a zatim izvadite iz pećnice.

U međuvremenu, kuhane kriške krumpira pomiješajte u zdjeli s maslinovim uljem, ružmarinom i soli po ukusu.

U zasebnoj zdjeli pomiješajte krem sir i pečeni češnjak.

Premažite podlogu za pizzu krem sirom i pospite mljevenim crnim paprom. Ravnomjerno rasporedite narezani krumpir po vrhu i pospite pancetom.

Pecite na prethodno zagrijanim limovima za pečenje 10-12 minuta, dok rubovi krumpira ne postanu hrskavi, a panceta ne zacvrči. Ponovite postupak za svaku pizzu.

Završite s ribanim parmezanom i listovima rikule prije posluživanja, ako ih koristite.

Dobar tek!

Ljetna depresija i kako se nositi s njome

Jeste li ju osjetili? Evo kako nastaje ljetna depresija i kako se nositi s njome

Ljeto je vrijeme zabave, no nije tako zabavno za osobe koje baš tada upadnu u depresiju. Tužne su i tjeskobne jer im izrazito smetaju prekomjerna toplina, vlaga i pelud, uznemiruju ih prekomjerni zahtjevi koje postavljaju sebi u pogledu izgleda i provoda.

Ljetni afektivni poremećaj nije dovoljno prepoznat iako nije rijetkost, pogotovo otkako su nastupile klimatske promjene i tjedni izloženosti toplinskim valovima.

Naime, svi znaju da nedostatak sunčeve svjetlosti zimi uzrokuje tugu. No, kako možemo biti tužni i ljeti kada smo maksimalno izloženi dnevnom svjetlu?

Zdravstveni stručnjaci objašnjavaju da je upravo u tome problem – previše sunčeve svjetlosti koja isključuje proizvodnju melatonina u organizmu. Riječ je o hormonu odgovornom za ciklus spavanja i buđenja, a dugi ljetni dani mogu uzrokovati njegov nedostatak. Stoga ljetna depresija može uzrokovati gubitak težine, poteškoće sa spavanjem i općenito osjećaj “jada”.
Potrebno je više proučavanja

“Ljetna depresija sigurno zaslužuje više proučavanja, a oboljeli više brige”, rekao je za The Washington Post Norman E. Rosenthal, psihijatar s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Georgetown koji je prvi opisao ljetnu depresiju u znanstvenoj literaturi 1984. godine.

Upozorio je i na to da su simptomi zimskog i ljetnog afektivnog poremećaja različiti. Oba su obilježena tugom i nezadovoljstvom, ali pacijenti sa zimskom depresijom skloni su prekomjernom spavanju, prejedaju se i tromi su. Ljetni depresivci u mnogočemu su suprotni. Nemaju apetita i pate od nesanice.
Rizik od samoubojstva veći uz ljetnu depresiju

Zimski depresivci više su letargični, a ljetni su iznimno uznemireni pa mogu biti u opasnosti zbog povećanog rizika od samoubojstva, upozorava Rosenthal.

Po njegovu iskustvu, suicidalno ponašanje depresivaca doseže vrhunac u kasno proljeće i rano ljeto, ali opada zimi.

Svaki dvadeseti čovjek na svijetu pati od sezonskog afektivnog poremećaja, a najnovija istraživanja pokazuju da pet posto osoba s ovim poremećajem zapravo ima ljetnu depresiju.

Visoke temperature i vlažnost mogu dovesti do fizioloških promjena, uključujući ubrzan rad srca, dehidraciju i neravnotežu elektrolita. Ovi čimbenici mogu pridonijeti umoru, razdražljivosti i poremećajima raspoloženja. Ljeti je razina peludi često visoka, a to može izazvati alergije i astmu, a time i upale, što također može pridonijeti osjećaju umora i depresije.

U jednoj od svojih studija Rosenthal i njegovi kolege anketirali su ljude pitajući ih čemu pripisuju tugu u ljetnim mjesecima.

“Kažu stalna vrućina ili da ne podnose svjetlo. Ljudi su mi govorili da im se svjetlost zareže poput noža u mozak, ne mogu to podnijeti. A jako svjetlo zapravo može stvoriti predispoziciju za maniju”, upozorio je američki psihijatar.
Što uzrokuje ljetnu sezonsku depresiju

Više temperature također se povezuju s višim stopama samoubojstava u SAD-u i Meksiku, kao i s povećanom upotrebom depresivnih riječi u objavama na društvenim mrežama.

Vruće, ljepljivo vrijeme i opasnost od alergija na pelud vjerojatno su svima neugodni. Više temperature narušavaju mentalno blagostanje, povećavaju negativne emocije i umor.

Svi imamo homeostatske mehanizme koji drže fiziološke faktore unutar prihvatljivog raspona vrijednosti, ali očito nisu kod svih ljudi jednako učinkoviti.
Neki od ključnih neurotransmitera uključenih u regulaciju tjelesne temperature, poput serotonina, dopamina i norepinefrina, također reguliraju naše raspoloženje. “Možda neki ljudi imaju u njima zajedničko ishodište problema za poremećaj raspoloženja i nemogućnost prilagodbe na vrućinu i vlagu”, rekla je Kelly Rohan, profesorica psihologije na Sveučilištu Vermont.
Klimatske promjene mogle bi učiniti ljetnu depresiju dominantnom

Ljetni sezonski afektivni poremećaj mogao bi postati izraženiji i rašireniji u svijetu koji se zagrijava, predviđaju znanstvenici. “Ljetna depresija svakako ima sve veću važnost s obzirom na globalno zatopljenje i povećanu izloženost pretjeranoj toplini i vlazi”, rekla je Rohan koja kao simptom posebno ističe tjeskobu.

The Washington Post piše da su ekstremno visoke temperature povezane s većim brojem posjeta hitnoj službi za mentalno zdravlje i pokušajima samoubojstva.
Riječ je o biološkim osnovama za depresiju, iako ne treba zanemariti ni stres koji iscrpljuje zbog pritiska da ljeti treba privlačno izgledati i obavezno dobro provesti, jer se svi drugi na društvenim mrežama čine tako sretnima i opuštenima.
Kako se nositi s ljetnom depresijom

Ako se ljeti osjećate posebno potišteno, važno je da prihvatite što osjećate i potražite liječničku pomoć.

Hlađenje može pomoći, iako još nisu provedena klinička ispitivanja koja bi testirala ovu metodu. Rosenthal i njegovi kolege preporučili su pacijentima tuširanje hladnom vodom i boravak u klimatiziranim prostorima. Činilo se da je ova intuitivna intervencija djelovala i ublažila simptome. Međutim, trajala je samo dok su pacijenti ostali u hladnom, kada su se vratili na ljetnu vrućinu, učinak je ispario.

Od pomoći su i psihijatrijski lijekovi koji djeluju i kod sezonske depresije.

Kombinacija različitih tretmana – strategija hlađenja, lijekova i psihoterapije utemeljene na dokazima kao što je kognitivno-bihevioralna terapija – može biti ključ za pobjedu nad ljetnom tugom.

Brojna istraživanja potvrđuju da redovita fizička aktivnost pomaže u borbi s depresivnošću. I zato, ako je vani prevruće, pronađite alternativne načine da ostanete aktivni i prevenirate sezonsku depresiju. Započnite s vježbanjem ranije ujutro ili kasno navečer ili se upišite na fitness samo na nekoliko mjeseci tokom ljeta.
Izbjegavajte kofein i alkohol

Visoke temperature i vlaga tijekom ljeta mogu utjecati na kvalitetu i trajanje sna, a poremećaji spavanja povezani su s povećanim stresom, razdražljivošću i promjenama raspoloženja, pa čak i s padom imuniteta.

Dovoljno sna posebno je važno tijekom ljetnih mjeseci, kada su dani dulji i kada je teže zaspati. Izbjegavajte kofein i alkohol, jer mogu pogoršati nesanicu i tjeskobu. Pijete puno tekućine, osobito vode.

Brinite se o sebi, isprobajte neke vježbe meditacije, a tijekom dana kad vrućine popuste, prošetajte što češće prirodom.

Nastavljena Liga MZ Mostara: Večer puna lijepih akcija i pogodaka

Još jedna večer utakmica iza Prve osnovne je iza nas. Utakmice grupne faze Lige mjesnih zajednica na istoj lokaciji igrat će se još danas. Rezultati:

Mlađi uzrast BALINOVAC – CIM. 8:0 (Toma Šunjić x3,Sandro Buhovac x2,Ivan Pehar,Karlo Pehar,Petar Bošnjak)

ULOG/BROD – AVENIJA 3:8 (Ivan Babić,Niko Biokšić ,Mirko Begić; Ivan Dolić x2,Zvonimir Krtalić,Antonio Blažević x2,,Mario Kvesić,Kristijan Domgonaj,Mario Kolobara)

ORTIJEŠ – BIJELI BRIJEG 6:6 ( Ivan Vuković,Luka Drinovac x2,Saša Vazgeč x3 ; Pero Stojkić x3,Ivan Sušac x2,Marko Glavina)

JASENICA – CENTAR 2 1:6 (Mile Galić ,Dragan Edi Marić x2,Adnan Kalajdžić,Marin Šunjić,Ivan Bilić,Luka Gabrić)

ORLAC/RAŠTANI – ŽITO 3:6 (Andrej Raič x2,
Vjeko Primorac ; Danijel Nikšić x2,Mario Petrović x3,Marko Petrović)

Naš Mostarski Plemić danas slavi: Braco sretan rođendan

Danas rođendan slavi jedan poseban čovjek. On je Antonio Zelenika, ali ga u Mostaru svo zovu Braco. Kao maloljetnik uključio se u obranu Mostara i Hercegovine i cijeli je rat proveo u uniformi HVO-a-. Aktivno je sudjelovao u obnovi rada HŠK Zrinjski uz koga je svim srcem sve ove godine ponosa i slave, kao i cijela njegova obitelj. Jeadan je i od osnivača Udruge prijatelja športske obitelji Zrinjski.

Naš Braco danas slavi rođendan, pa mu redakcija portala želi puno zdravlja i sreće u životu, te naravno puno pobjeda i tutula Zrinjskog.

Moj dida i ja: Nikad nije pokleknuo oduvijek je hrabar bio

MOJ DIDA I JA
Pričao je meni dida,
da još svoje rane vida,
od prošlosti koja boli,
što mu dade život goli.
Nikad nije pokleknuo,
oduvijek je hrabar bio,
da nam bude bolje sutra,
to je dida samo htio.
Poštenje je iznad svega,
u životu temelj sveti,
to upamti dijete moje
i uvijek se toga sjeti.
Gradio je malo carstvo,
da bi nama ostavio,
gdje je dida nekad stao,
da bi unuk nastavio.
U toj našoj blagodeti
zauvijek ću ja ostati,
sačuvat ću naše blago,
neću dida ja izdati.
KATARINA ZOVKO IŠTUK
Mostar 25. 07. 2018.

Sindikat SIPA-e: Nikakvo povećanje Vijeće ministara BiH jučer nije usvojilo

Edin Kahrimanović, sindikat SIPA-e

Predsjednik Sindikata SIPA, Edin Kahrimanović, oglasio se povodom jučerašnje odluke Vijeća ministara BiH o visini osnovice i visini regresa za zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, koju su, prema Zakonu o plaćama i naknadama, bili dužni usvojiti do 30. lipnja tekuće godine.

Kako navodi Kahrimanović, usvojena osnovica je u skladu s Kolektivnim ugovorom, bez dodatnih povećanja, te stoga ova odluka “nije nikakva nova vijest”. Upozorio je i na mogući scenarij u kojem se budžet za 2026. godinu ne usvoji na vrijeme, što bi, kako tvrdi, omogućilo da sredstva ostanu u budžetskoj rezervi i budu potrošena netransparentno:

– Opet da napomenem: ako nema budžeta za 2026., sva razlika koja se ne isplati ostaje u budžetskoj rezervi i krčmi se od tih istih koji su danas usvojili ‘povećanje’ – a možda je to i cilj!”, poručio je.

Kahrimanović ističe da se ovakvim potezima planira veći budžet bez stvarne namjere da se isti i usvoji, čime se omogućava da “više našeg novca ostane u budžetskoj rezervi da se dijeli podobnim udruženjima”.

Zastoj u vezi budžeta

U svom obraćanju osvrnuo se i na aktualni zastoj u vezi sa usvajanjem budžeta za 2025. godinu, koji je, prema njegovim riječima, rezultat prebacivanja odgovornosti između Predsjedništva BiH i Ministarstva financija i trezora te Vijeća ministara:

– Nažalost, opet slušamo prepucavanja u vezi s budžetom za 2025. godinu – da nešto treba da uradi Predsjedništvo, a prethodno nam je Predsjedništvo reklo da je to do Ministarstva financija i trezora i do Vijeća ministara, koji nisu postupili po datim pismenim uputama.

Nazvavši cijelu situaciju “velikim cirkusom”, Kahrimanović je oštro kritikovao sve aktere u vlasti:

“Nas ne interesuje više tko je kriv – krivi ste svi vi koji sjedite u institucijama i odlučujete o našim sudbinama. Ali nije vas ni briga – vaše plaće svakako ostaju iste pa vam se i ne žuri. Imate dovoljno službenog goriva, troškova reprezentacije, smještaja i odvojenog života. Sramota – 23.000 zaposlenih, što čini skoro 100.000 građana ove države, ugrožavate svojim neradom!”

Poziv nadležnim

Na kraju, Kahrimanović je uputio i javan poziv Javnom servisu BHT 1 da organizira emisiju u kojoj bi se o ovom pitanju razgovaralo otvoreno i pred kamerama, uz prisustvo ključnih institucija i sindikalnih predstavnika:

– Pozivamo BHT 1 da organizira emisiju i pozove nadležne – članove Predsjedništva, predsjedavajuću i zamjenike predsjedavajuće Vijeća ministara, ministra financija i trezora i predstavnike reprezentativnih sindikata na nivou institucija BiH, pa da oči u oči pred kamerama razgovaramo o problemu budžeta. Pojedinačni sastanci su davno izgubili smisao – još uvijek nismo dobili dva ista odgovora zašto nemamo budžet za 2025. godinu – stoji u spriopćenju.

Sunčano i sparno širom BiH: Temperature u Hercegovini idu i do 41 stupnjeva

Foto: Hercegovina.in | Ilustracija

U Bosni i Hercegovini danas preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Iako će dan biti stabilan i veoma topao, tijekom noći su na krajnjem sjeverozapadu Bosne mogući lokalni pljuskovi.

Vjetar će biti slab do umjeren, većinom zapadnog i jugozapadnog smjera, dok se u jugozapadnim dijelovima zemlje povremeno očekuju i jači udari.

Jutarnje temperature zraka kreću se između 18 i 24 stupnja Celzijusa, dok će na jugu zemlje dostići i do 26 stupnjeva.

Dnevne temperature bit će visoke – u rasponu od 35 do čak 41 stupanj.

Građanima se savjetuje da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana te da unose dovoljno tečnosti.

(FOTO) Sarajevo svladalo Universitateu 2:1

Sarajevo je na svom stadionu sinoć svladalo Universitateu iz Craiove rezultatom 2:1.

Sarajevo je u prvom poluvremenu povelo golovima Francisa Kyremeha i Giorgija Guliashvilija i tim rezultatom se otišlo na odmor.

Oleksandar Romančuk postigao je fantastičan gol za 2:1, pa će Sarajevo u Craiovi imati prednost od jednog gola.

Uzvrat se igra za sedam dana u Rumunjskoj.

Hercegovina.in

Rajski vrt za egzotično voće: Albanija

Marakuja, guava, pitaja ili kiwano – klimatske promjene potaknule su albanske poljoprivrednike da započnu s uzgojem egzotičnog voća koje kane plasirati ili ga već plasiraju na europsko tržište.

Mala farma iskusnog agronoma Iraklija Shkoze koja se nalazi nedaleko od mora u središnjem dijelu Albanije svojevrstan je rajski vrt koji buja na jadranskome suncu.

S obzirom na temperature zraka koje su svake godine sve više, Shkoza je 2019. došao na ideju o diversifikaciji – proširenju gospodarske djelatnosti na veći broj proizvoda ili usluga, proširenju asortimana i prodaje proizvoda, u trenutku kada bi drugi njegovi vršnjaci već odavno bili u mirovini.

Taj je odvažni 75-godišnjak najprije donio sjeme egzotičnih biljaka iz Afrike i Amerike te ga je posadio na svojoj parceli od dva hektara.

Vrlo brzo sve su se vrlo dobro prilagodile toploj lokalnoj klimi. Treba istaknuti da je regija Divjake, smještena između blago brdovitog poljoprivrednog zemljišta i mora, nekoć bila žitnica Albanije, a poljoprivrednici danas ondje uzgajaju povrće i lubenice za lokalno tržište i za izvoz.

Planet koji se zagrijava
No sve više temperature i nedostatak dovoljnog broja radnika uzeli su danak i na farmama. Ta mala balkanska nacija s 2,7 milijuna stanovnika u samo deset godina izgubila je 400.000 radno sposobnih ljudi.

Shkoza ističe kako “egzotično voće zahtijeva manju količinu vode i manje posla oko održavanja, a to smanjuje troškove proizvodnje.”

I tipična mediteranska klima Albanije, koju karakteriziraju vruća i suha ljeta i blage zime, promijenila se zbog globalnog zatopljenja.

Predviđa se da će do kraja stoljeća prosječne temperature na području zapadnog Balkana porasti između 3,5 i 8,8 Celzijevih stupnjeva, a podaci se baziraju na studiji iz 2022. – pod pretpostavkom da će se nastaviti umjerene do visoke emisije stakleničkih plinova.

Toplinski valovi “vjerojatno će oštetiti prinose usjeva, posebno u Albaniji, gdje su prosječne temperature ljeti najviše”, kažu istraživači Daniel Muller i Max Hofmann iz Leibnizova instituta za poljoprivredni razvoj u tranzicijskim gospodarstvima. Tijekom 2020. godine poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo činili su 19 posto bruto domaćeg proizvoda Albanije.

thumbnail
VIDEO / Otišla je na odmor u Albaniju, a onda pokazala što je tamo kupila za 10 eura
Regija
|
27. lip.
thumbnail
Analitičar: Za naše stalne goste smo preskupi. Odlaze ljetovati u Crnu Goru, Grčku, Albaniju…
Ekonomija
|
10. lip.
No klimatske promjene ne moraju predstavljati potpunu katastrofu, prilagodimo li im se i iskoristimo li ih, optimističan je Shkoza.

Albanski poljoprivrednici moraju početi proizvoditi puno više egzotičnog voća kako bi profitirali od svoje povoljne klime, smatra vitalni agronom. “Ovo je voće vrlo traženo na europskom tržištu, ali svi znamo da dolazi izdaleka – iz Latinske Amerike, jugoistočne Azije, Novog Zelanda ili Australije, a transport do europskih zemalja ima svoju financijsku cijenu, ali i onu drugu koju treba platiti, a to je svježinu proizvoda”.

Kad bi spomenuto voće stizalo iz Albanije, ne samo da bi bilo jeftinije, nego i svježije, ističe agronom Altin Hila.

Papaje koje se nude na europskim tržištima na drugim se kontinentima beru dok su još zelene, a potom stižu u Europu gdje umjetno dozrijevaju, dodaje Vasil Nikolovski, voditelj proizvodnje iz Sjeverne Makedonije koji već nekoliko godina radi u Divjaki. Kaže kako sve nabrojeno voće “ovdje može dozrijevati na drveću. Albanija ima dovoljan kapacitet da zadovolji zahtjeve europskog tržišta, a izvozom egzotičnog voća mogla bi ostvariti promet od 100 do 200 milijuna eura godišnje.”

Bogata berba
Shkoza na europska tržišta već izvozi papaju, marakuju i plodove pepina porijeklom iz Latinske Amerike. S ostalim poljoprivrednicima iz regije Divjake nedavno je na hrvatsko tržište poslao 30 tona kiwana.

“Čini se da će i ovogodišnja berba biti bogata”, kazao je gledajući pupoljke na cvjetovima kiwana.

Poljoprivrednik Lulzim Bullari slijedio je Shkozin primjer pa je 55 km zapadnije, blizu Elbasana počeo uzgajati kivi.

“Ne bismo se smjeli žaliti na visoke temperature, jer je posljednje dvije godine proizvodnja kivija za nas bila pravi blagoslov”, rekao je AFP-u, dodavši da to voće uzgaja gotovo isključivo za izvoz u Švicarsku i Nizozemsku.

Nedavno je Bullari na oko 15 hektara počeo uzgajati i stabla smokava iz Sjeverne Afrike, koja su vrlo otporna na blage zime.

“Sreća prati hrabre i morate potrčati da biste je uhvatili”, zaključio je.

Naš Plemić Ivan Bašić strijelac za Astanu u kvalifikacijama za Konferencijsku ligu

Foto: Hercegovina.in | Ivan Bašić (HŠK Zrinjski)

Bivši nogometaš HŠK Zrinjski Ivan Bašić bio je strijelac za Astanu u kvalifikacijama za Konferencijsku ligu. Astana je na svom terenu dočekala Zimbru iz Moldavije, a utakmica je završila 1:1. Poveli su gosti u sudačkoj nadoknadi prvog dijela preko Dahana, a naš Ivan je poravnao u 56. minuti i to je bio konačan rezultat utakmice.

Veliki požar kod Prozor-Rame, zatražena međunarodna pomoć

Na području općine Prozor-Rama u četvrtak je u poslijepodnevnim satima izbio intenzivan požar koji je još uvijek aktivan i širi se iznad naseljenih mjesta Podbora i Ploče u pravcu prema Kolivretu, potvrdio je za Fenu glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Županijskog stožera Civilne zaštite Pero Pavlović.

– U ovom trenutku, sve raspoložive snage iz općine Prozor-Rama, Civilne zaštite i vatrogastva su na terenu, oni dežuraju na potezu prema naseljima, u ovom trenutku kuće, stambeni i gospodarski objekti nisu ugroženi, ali požar je vrlo ozbiljan i zahvatio je jako široko područje na pravcu prema Kolivretu, kazao je Pavlović.

Dodao je kako air traktor djeluje, te je već imao tri, četiri naleta, ali intenzitet vatre vrlo je ozbiljan pa će bez dodatne pomoći biti teško zaustaviti širenje ovog požara.

– Iz tog razloga, ljudi s terena kazali su mi da su uputili zahtjev i za pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH, a u ovom trenutku upućen je i zahtjev za međunarodnu pomoć za gašenje iz zraka, kazao je Pavlović.

Još jednom je naglasio kako je požar veoma ozbiljan, te da je prostor koji gori pun guste, jako visoke borove šume.

– Sve prognoze vrlo su nezahvalne, ali bit će potrebno puno napora i pomoći da se ovaj požar stavi pod kontrolu, kazao je Pavlović.

(VIDEO) Preminuo je Hulk Hogan

Legendarni američki hrvač i ikona pop kulture, Hulk Hogan, preminuo je u 71. godini života. Vijest je potvrdio TMZ Sports, navodeći da su hitne službe pozvane u njegov dom u Clearwateru na Floridi u četvrtak rano ujutro zbog srčanog zastoja.

Prema prvim informacijama, ispred Hoganove kuće viđen je veći broj policijskih i medicinskih vozila, a slavni hrvač je na nosilima prevezen u vozilo hitne pomoći. Njegova smrt uslijedila je samo nekoliko tjedana nakon što je njegova supruga Sky demantirala glasine o njegovom teškom zdravstvenom stanju.

Revolucija u svijetu wrestlinga
Hulk Hogan, pravim imenom Terry Bollea, transformirao je profesionalno hrvanje iz nišnog sporta u globalni spektakl obiteljske zabave. Njegova karizma i teatralnost u ringu privukle su milijune gledatelja, posebno djecu i njihove roditelje, čime je zauvijek promijenio industriju. Godine 1996. napravio je zaokret u karijeri, prešavši iz uloge heroja u ulogu negativca osnivanjem frakcije NWO (New World Order). Kao “Hollywood” Hulk Hogan dosegnuo je novu razinu slave.

Hrvatska daje do 156.000 KM Hrvatima koji bi se vratili u BiH

Fotografija: Hercegovina.in | Trebinje iz zraka

Temeljem Programa pomoći Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu za 2025. godinu, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić raspisao je Javni poziv za prikupljanje prijava za dodjelu financijske potpore projektima za poticanje povratka Hrvata i stvaranja boljih uvjeta života u Bosni i Hercegovini, prenosi N1 Hrvatska.

Kako se navodi, prijave za financijsku potporu mogu podnijeti registrirane pravne osobe u Bosni i Hercegovini koje provode projekte usmjerene na povratak, reintegraciju te ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, a koji doprinose poboljšanju kvalitete života i dugoročne održivosti u lokalnim zajednicama.

Provedba ovih ciljeva ostvaruje se kroz sljedeće mjere:

– poticanje održivog povratka stanovništva na područje Bosne i Hercegovine putem financijske pomoći udrugama i ostalim pravnim osobama koje svojim djelovanjem mogu pomoći povratku te svojim aktivnostima doprinose stvaranju boljih i kvalitetnijih uvjeta života, kao i preduvjeta za ostanak,

– poticanje gospodarskih aktivnosti radi gospodarskog razvoja, promicanje centara za povratnike kroz koje bi se realizirali programi pomoći i potpore povratnicima, te poticanje obnove i/ili izgradnje komunalne i socijalne infrastrukture,

– potpora ustanovama za osobe s posebnim potrebama te aktivnostima usmjerenim na socijalno ugrožene kategorije, poput žrtava nasilja, samohranih roditelja i sl., kao i potpora programima i projektima unaprjeđenja zdravstvene skrbi,

– potpora izradi programa i projekata koji imaju za cilj poticanje povratka, senzibiliziranje javnosti o problemima i poteškoćama povratnika, te isticanje uspješnih povratničkih priča kao poticaja i motivacije za povratak.

Ukupan iznos financijske potpore po pojedinom projektu ne može biti veći od 80.000 eura (blizu 156.000 KM). Rok za podnošenje prijava je do 4. kolovoza.

(FOTO) HŠK Zrinjski: Priča o našim Plemićima Mateju i Filipu

Jučer smo pisali da je HŠK Zrinjski pojačao Matej Šakota. S obzirom na to da je Matej dijete Zrinjskog i da je vrlo mlad otišao iz svog kluba u Hrvatsku ova vijest je izazvala veliki broj komentara. U Zrinjskom je također, njegov mlađi brat Filip koji ima perspektivu da bude veliki nogometaš. Mateja i Filipa pratimo od malih nogu i od prvih njihovih utakmica za Plemiće.

Prije devet godina pisac ovoga teksta je pravio interviju s braćom Šakota i evo što su tada rekli jedan o drugom:

Što možete reći o svom bratu?

Matej : Filip je dobar napadač, dobro ulazi u duele i dobro se probija do golova.
Filip: Moj brat je dobar igrač, zna puno toga o nogometu i od njega mogu puno naučiti.

Matej kao stariji brat može biti uzor Filipu i njihova priča koja se isprepliće treba biti putokaz svima i njihova priča treba biti priča o Zrinjskom. Matej i Filip su u mlađim kategorijama osvajali naslove prvaka s Plemićima.

Kao 17-godišnjak Matej je debitirao u dresu prve momčad HŠK Zrinjski i svoj protiv Neretvanca i u toj utakmici je postigao pogodak. 2021. godine potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor sa Zrinjskom, a ostat će upamćeno da je sa 17 godina i 263 dana pogotkom na Tušnju postao najmlađi strijelac HŠK Zrinjski u povijesti kluba. Mateja su zapazili iz Dinama i otišao je vrlo mlad iz Zrinjskog da bi mu se vratio nakon 50 odigranih utakmica za Slaven Belupo.

Filip je svoj prvi profesionalni ugovor s Plemićima potpisao prošle godine, a debitirao je nedugo zatim u pobjedi Zrinjskog nad Željezničarom. Filip ima još jednu godinu juniorskog staža i važna je karika ekipe koja je ove godine osvojila prvenstvo.

Ono što još vrijedi istaći jeste da su braća Šakota za primjer svima, kako na terenu, tako i izvan njega. Potječu iz jedne divne obitelji koja je zaslužna što su im djeca ovako odgojena. Na početku smo napisali da je priča o Mateju i Filipu trebala biti priča o Zrinjskom. Nitko ne voli više Zrinjski od onih koji su u njemu od malih nogu, a Matej i Filip jesu i iskreno jedva čekamo dan kada će skupa zaigrati u najdražem dresu. Tko čeka taj i dočeka, a iskreno se nadamo da će i druga djeca koja prolaze kroz život njihovim putem dočekati svoju šansu u svom najdražem klubu.

Hercegovke Katarina i Mihaela stekle zvanje međunarodnih rukometnih sutkinja

Mlade sutkinje iz Ljubuskog Mihaela Miloš i Katarina Prskalo su stekle zvanje međunarodnih rukometnih sutkinja u programu “EHF Young Referee Programme”.

 

 

Svaka čast: Još jedna djevojka iz Hercegovine volontira u Africi

Laura Latina Zovko, magistra kineziologije iz Međugorja i trenerica u brojnim sportskim kolektivima diljem Hercegovine, ovog srpnja boravi daleko od doma, u afričkom selu Mwakapanuduli, gdje volontira u sklopu misijske pomoći. S njom se na ovom putovanju nalazi i njezina sumještanka Marija Zorka Vasilj.

U razgovoru za medjugorje-info.com, Latina je otvoreno podijelila svoje dojmove i duboko emotivno iskustvo koje proživljava u Africi. Njezine riječi, koje prenosimo u cijelosti, svjedoče o snazi susreta s jednostavnošću, ljubavlju i istinskim vrijednostima.

U razgovoru za medjugorje-info.com, Latina je otvoreno podijelila svoje dojmove i duboko emotivno iskustvo koje proživljava u Africi. Njezine riječi, koje prenosimo u cijelosti, svjedoče o snazi susreta s jednostavnošću, ljubavlju i istinskim vrijednostima.

“Odvijek sam imala želju doći u Afriku, volontirati u Africi. Ali nekako uz toliko obaveza uvijek je to padalo u neki drugi plan. Sad mi je žao što sam toliko čekala da dođem. Kad mi je Zorka spomenula tu ideju, nisam mislila da ću moći to iskombinirati. Ali eto uz nju takvu kakva je, velika srca i punu energije s darom spajanja ljudi; i Josipa koji uvijek nađe rješenje za sve na najjednostavniji i ujedno najbolji mogući način; naravno da Bog providi put.”

Dolazak u Afriku bio je prekretnica, iako su, kako kaže, došle s namjerom pomoći drugima, osjećaj je da su zapravo one bile te koje su dobile više.

“Došli smo tu pomoći njima, njih nečemu naučiti ali imam osjećaj da smo puno više mi naučili od njih. Vratili su me ka onome što je istinski bitno, onim istinskim vrijednostima koje većinom uzimamo zdravo za gotovo. Provodeći vrijeme s njima naši ‘problemi’ kao da nisu više bili problemi. Nisu se mogli nazvati problemima. Gledajući njih koliko malo imaju, a koliko su velika srca. Gdje god dođemo primaju nas velikih osmijeha i sjajnih očiju. Trče u zagrljaj i istinski zagrle, puni ljubavi, uvijek s velikom poniznosti i uvijek s najboljom namjerom. U svijetu gdje je to postalo nešto već zaboravljeno, oni ukazuju koliko je jednostavno biti dobar.”

Ovo iskustvo za Latinu nije samo volontiranje, ono je duhovna obnova i povratak onome što je istinski važno.

“Ispunili su me nečim neobjašnjivim. Pokazali mi ponovno tu iskrenu dobrotu i prave vrijednosti. Naučili me većoj poniznosti. Približili još više Bogu”, rekla je Laura Latina Zovko za naš medjugorje-info.com.

Vlada HNŽ-a donijela niz važnih odluka: Podrška djeci, osobama s invaliditetom i braniteljima

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je, 48. sjednici usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, uputivši ga u daljnji skupštinski postupak. Razlog donošenja Izmjena i dopuna predmetnoga zakona usklađivanje je s pozitivnim pravnim propisima u BiH te ujednačavanje sa zakonima o pružanju besplatne pravne pomoći u drugim županijama. Ovim su izmjenama značajno proširena prava korisnika besplatne pravne pomoći, kao i same kategorije korisnika. Između ostaloga, umjesto dosadašnjega prava koje su imala samo djeca bez roditeljskoga staranja, pravo na besplatnu pravnu pomoć odsad će imati sva djeca. Dodatno, besplatnu pravnu pomoć moći će ostvariti i osobe s invaliditetom u stvarima zaštite i ostvarivanja prava po osnovu invaliditeta.

Vlada je Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša dala suglasnost za sudjelovanje u prijavi projekta MAGIC (Modeli integriranoga upravljanja za očuvanje obalne i morske bioraznolikosti), kao projektni partner Parku prirode Hutovo blato, u sklopu drugoga poziva za dostavljanje projektnih prijedloga programa Interreg IPA ADRION 2021 – 2027. Projekt se bavi razvojem integriranih i participativnih modela upravljanja za očuvanje morskih, obalnih i močvarnih ekosustava, doprinosi unaprjeđenju sustava zaštite okoliša, jačanju institucionalnih kapaciteta i usklađivanju politika HNŽ-a s normama i standardima Europske unije.

Nastavljajući aktivnosti potpore mladim obiteljima, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju 21.000,00 KM iz Proračuna HNŽ-a za 2025. godinu s pozicije Ureda predsjednice Vlade ”Subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente”, za tri nova korisnika.

Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, Vlada je usvojila Izvješće o radu i poslovanju zdravstvenih ustanova čijim je osnivačem odnosno suosnivačem HNŽ, za razdoblje 2024. godine. Riječ je o Kantonalnoj bolnici dr. Safeta Mujića, Općoj bolnici Konjic i Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a.

Na sjednici je usvojeno Izvješće o radu Koordinacijskoga tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji na području HNŽ-a, za razdoblje od 1.7.2024. do 1.7.2025. godine. U Izvješću se navodi kako je došlo do porasta prijava raznih oblika nasilja u obitelji. Ranijim je dvogodišnjim Programom mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji u HNŽ-u predviđeno uspostavljanje multisektorskih timova na gradskim odnosno općinskim razinama, što je dosad postignuto u Čapljini, Jablanici, Konjicu i Mostaru, dok je za ostale jedinice lokalne samouprave najavljen nastavak aktivnosti na uspostavljanju tih timova.

Vlada je Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi dala suglasnost za utrošak 70.000,00 KM za provedbu aktivnosti u sklopu Dječjega tjedna u HNŽ-u. Sredstva će biti utrošena za nabavu školskoga pribora i školskih torbi za učenike iz socijalno ugroženih obitelji te za provedbu ostalih aktivnosti obilježavanja Dječjega tjedna u Županiji.

Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, usvojen je Program utroška 200.000,00 KM s pozicije ”Transfer neprofitnim organizacijama”, potom Program utroška 800.000,00 KM s pozicije ”Transfer drugim razinama vlasti” i ”Tekući transfer (jačanje turističkih kapaciteta)” te Program utroška 135.000,00 KM s pozicije ”Transfer drugim razinama vlasti (manifestacije iz turizma)”.

Iz resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojena je Odluka o raspodjeli 50.000,00 KM utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2025. godinu ”Transferi drugim razinama vlasti – poljoprivreda jedinicama lokalne samouprave u HNŽ-u”, i to: Općina Čitluk 16.666,00 KM, Grad Stolac i Općina Ravno po 11.765,00 KM te Grad Mostar 9804,00 KM.

Usvojeno je Izvješće o provedbi Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2024. godinu za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede s pozicije ”Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednih zemljišta” te Izvješće o stanju na polju lovstva za 2024. / 2025. lovnu godinu na području HNŽ-a. S obzirom na nedostatno iskorištene županijske potencijale, napose u razvitku lovnoga turizma, u obrazloženju je istaknuto kako je neophodno dodijeliti u zakup sva lovišta, podići razinu zaštite divljači, usmjeriti prihode od djelatnosti lovstva na uzgoj divljači, izgraditi infrastrukturu za uzgoj, zaštitu divljači i lovni turizam te osnažiti edukaciju lovačkih društava i promidžbu lovnoga turizma.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja branitelja, Vlada je dala suglasnost na Pravilnik o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje kojim su uređeni uvjeti, način i postupak za rješavanje dopunskoga prava na stambeno zbrinjavanje branitelja i članova njihovih obitelji, članova obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja koji imaju prebivalište u HNŽ-u. U nizu unaprjeđenih prava, najznačajnija stavka odnosi se na subvencioniranje kamata na kredite za stambeno zbrinjavanje ove populacije.

Iz istoga resora, Vlada je dala suglasnost na Pravilnik o postupku ostvarivanja prava na pomoć u projektima samozapošljavanja, otvaranja radnih mjesta i drugih oblika radnoga angažiranja. Cilj je stvoriti sveobuhvatan, transparentan i pravno zasnovan okvir za dodjelu pomoći braniteljima, članovima njihovih obitelji i članovima obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja. Na sjednici je dana suglasnost i za potpisivanje Sporazuma po Projektu sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih branitelja 2025. i Projektu sufinanciranja zapošljavanja djece ratnih vojnih invalida 2025. Predmet Sporazuma je uspostava suradnje između Ministarstva za pitanja branitelja HNŽ-a, Federalnoga zavoda za zapošljavanje i Službe za zapošljavanje HNŽ-a.

Vezano za djelokrug Ministarstva prometa i veza, usvojena je Odluka o utvrđivanju javnoga interesa za izgradnju priključne prometnice od Karaule do Glavatičeva koja će biti dijelom regionalne prometnice R-435a Ćesim-Rujište-Potoci. Također, usvojena je i Odluka o dopuni Odluke o odobravanju načina utroška 100.000,00 KM, osiguranih u Planu i programu Uprave za ceste HNŽ-a za 2025. godinu, kojom je Gradskom poglavarstvu Čapljine dana suglasnost provesti postupak javne nabave za izbor najpovoljnijega ponuđača za saniranje priključne prometnice Ševaš Njive – M17.

(VIDEO) Veliki požar iznad Podbora

Veliki požar iznad Podbora: Vjetar otežava gašenje nepristupačnog terena

Danas poslijepodne izbio je veliki požar na brdu Kolivret iznad Podbora, predstavljajući značajan izazov za vatrogasne službe i lokalno stanovništvo. Požar je zahvatio nepristupačan teren, što u kombinaciji s jakim vjetrom, znatno otežava napore gašenja.

Dim se širi iznad brda Kolivret, a mještani Podbora s nelagodom prate situaciju. Teren na kojem je izbio požar izuzetno je nepristupačan, što onemogućava prilazak vatrogasnim vozilima. Dodatni problem predstavlja jak vjetar koji raspiruje vatru i prijeti širenjem na veće područje.

 

Ovo je drugi požar u Podboru u kratkom vremenskom razdoblju. Jučer je manji požar u samom mjestu uspješno ugašen zahvaljujući brzoj intervenciji mještana i vatrogasaca.

Međutim, današnji incident na Kolivretu znatno je veći i zahtjevniji za kontrolu.

(VIDEO) Ovo više nema smisla: U Dubrovniku homoseksualni par se prepustio strastima u pol bijela dana

Foto: Hercegovina.in | Dubrovnik

Homoseksualni par se prepustio strastima usred bijelog dana u Dubrovniku!

Čitatelji su nam poslali video snimljen s Trga oružja u Dubrovniku. Snimka je snimljena kako vidite usred bijelog dana, a prikazuje potpuno gole muškarce kako opće dok leže na većem crnom madracu.

Kako saznajemo, homoseksualni par, a pretpostavljamo kako se radi o turistima, nije mario za poglede ni povike.

Video možete pogledati OVDE:

Novi incident u Stocu: Ispisana uvredljiva poruka upućena Hrvatima

Na ulazu u Stolac, na Radimlji, nepoznati počinitelji tijekom noći oštetili su i ispisali uvredljive poruke po zastavi hrvatskog naroda u BiH nacrtanoj na pročelju transformatorske stanice na samome ulazu u grad, čime se nastoje potaknuti međunacionalne napetosti, što smo bili svjedoci posljednjih dana i u središnjoj Bosni, piše Večernji.ba.

Radi se o lokaciji Radimlje.

Nije ovo prvi takav izgred. Prije desetak dana nepoznati počinitelji pod okriljem noći su skinuli hrvatsku zastavu, okrenuli je naopako, fotografirali se i objavili na društvenim mrežama.

Posljednji incident je prijavljen policiji.

Kad Mostarac udaje kćer: Kćeri moja! Sine moj! Jedinice moja! Budi dobra tamo u toj kući ko’ što si bila i ovdje

Nisam ti ja bona’ tužan sto ti ideš samo…. ponos u meni zaigra sto si odrasla tako brzo!
Dat’ će ti tvoj tata ključ da vazda imaš gdje da se vratiš ako nedaj Bože nešto krene naopako!
Kćeri moja! Sine moj! Jedinice moja!
Budi dobra tamo u toj kući ko’ što si bila i ovdje!
Falit’ ćeš svom starom, evo već fališ …a mater ti se eno krivi ima dva dana u sobi, briše suze samo da je ti ne vidiš ko’ da ode u Njemačku a ne par kilometara od nas!
Teško je to zlato moje kada te moram predati nekome drugom a ne znam dal’ će te pokrivati kada se noćima otkriješ, buditi ujutru kada kreneš na poso’ i čekati navečer iza roletna i glumiti da si odrasla…
Kad’ god sjedneš u auto ja sklopim ruke i pomolim se da mi te Bog čuva a kada izlaziš iz njega zahvalim mu se što mi te vratio…
Zauvjek ćeš sine moj ostati moja mala djevojčica!
Vidit’ ćeš ako Bog da kad’ dobiješ svoju djecu šta su neprospavane noći, brige…
Ali sine moj kad sve saberem i oduzmem šta bi ja bez tebe?
Za koga bi radio ? Za koga sanjao? Za koga se čuvao? Molio se… živio?
Uduši me sine moj u prsima! Mora ti stari reć’!
Ja ne znam kako ću se pomirit’ s tim da moja jedinica ode, a da ja nisam dalje njena vodilja života?
Stari kenjac! Egoista! Jašta sam! Ali boli!
Ode tvoj stari u baštu sad’ imam posla! Ko’ će onaj krompir okopat? Idi materi pomozi u kuhinji nakva’ je nikakva danas!
A ja kopam krompir a hoće glava da mi pukne! Srce pukne! Ove godine će krompira dobro’ rodit’ sta sam kletih suza u nju pustio !
Kad’ mi je bilo najteže ja pravac njiva’ a moja stara je gutala kako samo ona zna u kuhinji jer udaje svoju ćer’!
Nismo mi bolan’ teški nego je neka težina legla po kostima ! Nemoj me Pitat ‘ ni što ni kako?
Vidit ‘ ćeš ako Bog da kad je dobiješ!
Tekst : Mostarac bez dlake na jeziku 

HŠK Zrinjski dovodi još jedno veliko pojačanje?

Ime koje je uvelike spominje zadnjih dana je Darko Velkovski. Igrač iz Sjeverne Makedonije trenutno nema klub, a sve više ga se povezuje sa dolaskom u Mostar. Iako su mediji zadnjih dana ovoga igrača povezivali sa Željezničarom, naši izvori kažu kako je izglednija opcija Zrinjski, vjerojatno i zato što je sarajevski klub završio svoju europsku priču, a ‘Plemići’ je tek počinju. Navijači Zrinjskog svakako ne bi imali ništa protiv dolaska ovoga iskusnog igrača u redove ‘Plemića’, piše pogled.ba.