Utorak, 26 kolovoza, 2025
Naslovnica Blog Stranica 49

Glumica sa najvećim grudima je nova Bond djevojka

Holivudska glumica Sydney Sweeney, zvijezda serije “Euforia” i filma “Anyone But You”, mogla bi postati nova Bond djevojka u nadolazećem filmu o tajnom agentu 007.

Kako piše “Daily Mail”, sve više se šuška da je upravo ona na vrhu liste želja režisera Denis Villeneuve, koji je nedavno i službeno preuzeo režiju dugo očekivanog filma o Jamesu Bondu.

Navodno, Vilnev i Svini su privatno bliski, a njen angažman navodno podržava i Jeff Bezos, osnivač Amazona i kreativni direktor produkcije.

I dok svjetski mediji već mjesecima pokušavaju pogoditi ko će naslijediti lik Jamesa Bonda, pojavila su se i imena trojice glavnih kandidata: Aaron Taylor-Johnson trenutno je vodeći u kladionicama, a prate ga Theo James i Jack Lowden.

Tom Holand je u međuvremenu otpao iz trke jer se priprema za snimanje novog filma o Spidermanu.

Ako Svini dobije ulogu, to bi označilo novi preokret u prikazu Bond djevojaka, s modernim šarmom, ali i fizičkom pojavom koja je već predmet pažnje tabloida.

Vedran Lakić danas u Mostaru: O Nacrtu zakona o plinu i ključnim infrastrukturnim projektima BH-Gasa

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić. FENA

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić boraviće u ponedjeljak u Mostaru, gdje će prisustvovati Javnoj raspravi o Nacrtu zakona o plinu Federacije Bosne i Hercegovine.

– Održali smo rasprave u Sarajevu, Orašju, Tuzli, Zenici, Travniku, Bihaću i Livnu i uvidjeli da je interesovanje predstavnika lokalnih, županijskih i gradskih vlasti veliko, kao i privrednog sektora. U Mostaru očekujemo isto, da svi zainteresovani sudionici iznesu svoje komentare, prijedloge i sugestije kako bi iz prve ruke čuli mišljenja građana, stručnjaka i predstavnika privrede – kazao je Lakić.

Javna rasprava će se održati u prostorijama Privredne/Gospodarske komore FBiH u 11:30 sati.

Nakon javne rasprave, na istom mjestu, planirana je prezentacija “Infrastrukturni projekti i reforma BH Gasa”, tijekom koje će biti predstavljeni konkretni planovi i projekti iz oblasti gasne infrastrukture – uključujući plinske interkonekcije, odnosno nove pravce snabdijevanja prirodnim plinom, najavljeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

(FOTO) Mostar: Završen fantastičan vratarski kamp pod Bijelim brijegom

U organizaciji Omladinske škole HŠK Zrinjski i Buffon akademije, imali smo privilegiju svjedočiti nevjerojatna četiri dana intenzivnog rada, vrhunskih predavanja, nezaboravnog druženja i novih prijateljstava.

Na kampu je sudjelovalo 45 mladih vratara, a svaki dan ih je na terenu pratilo 9 do 10 licenciranih trenera. Posebna čast bila je ugostiti trenera mlade reprezentacije Hrvatske, Vladimira Vasilija, te Feđu Kulaglića koji je stigao iz Saudijske Arabije, našeg Nikolu Marića koji radi u Dubaiju i mnoge druge licencirane stručnjake koji su svojim znanjem obogatili ovaj projekt.

Radilo se predano i bez štednje – naši su mladi čuvari mreže pokazali ogromnu snagu i karakter. Čak ni najtopliji dan u Europi (drugi ili treći dan kampa) nije pokolebao nijednog polaznika – svi su dali svoj maksimum!

Što se tiče kvalitete djece i rada kolega trenera – počašćen sam i oduševljen. Svaki trener je utkao dio sebe u rad s ovom predivnom generacijom mladih vratara. Iskreno se nadamo da smo ispunili njihova očekivanja i ostavili trajan trag.

Nakon završetka kampa, povratne informacije koje smo dobili od roditelja, kolega i ljudi iz struke bile su vise nego pozitivne. Veliki broj poruka, poziva i riječi podrške daju nam vjeru da smo postavili visoku ljestvicu kad je riječ o ovakvim događanjima – a Hsk Zrinjski kao lider u državi to zaslužuje, istaknuo je Damir Sakić, voditelj projekta Buffon akademije inače trener U-19 vratara u HŠK Zrisnjkom i trener vratara ženske A Selekcije Bih

Velika hvala svim kolegama trenerima, predavačima, a posebno mojem Nini i Anti, koji su nesebično davali sebe kako našoj djeci ništa ne bi nedostajalo.

Na zatvaranju kampa, moja poruka mladim vratarima bila je jednostavna:

„Ustani i pokušaj još jedanput – možda će ih upravo taj posljednji pokušaj odvesti na željeno mjesto.“

Teška prometna nesreća: Jedna osoba poginula, jedna ozlijeđena

Foto: Ilustracija

Jutros oko 4:10 sati, na 54. kilometru autoceste A1 u smjeru Zagreba dogodila se teška prometna nesreća. Prema dostupnim informacijama, osobni automobil zagrebačkih registracijskih oznaka udario je u središnju zaštitnu ogradu.

U nesreći je jedna osoba smrtno stradala, dok je druga prevezena u zdravstvenu ustanovu. Trenutno se promet na tom dijelu autoceste odvija voznim trakom, dok je pretjecajni trak zatvoren za sav promet, prenosi index.

(VIDEO) Chelsea je svjetski prvak

SP klubova – Chelsea je svjetski prvak. Palmer junak susreta u kojemu su Englezi zabili tri komada Parižanima

Junak susreta bio je Cole Palmer koji je postigao dva gola i asistirao za treći.

Chelsea je u finalu Svjetskog klupskog nogometnog prvenstva pred 82.500 gledatelja na MetLife stadionu pobijedio francuski PSG sa 3-0.

Junak susreta bio je Cole Palmer koji je postigao dva gola (22, 30) i asistirao Joao Pedru (42) za treći gol “Bluesa”.

PSG je od 85. minute igrao bez isključenog Joao Nevesa.

Za londonski klub to je drugi naslov svjetskog klupskog prvaka nakon 2021. godine.

Uoči početka finala priređen je zabavni program tijekom kojeg su britanska pop zvijezda Robbie Williams i talijanska pjevačica Laura Pausini izveli pjesmu “Desire”, novi službenu FIFA-inu himnu.

Tijekom svečanosti izvedena je i američka himna, a legendarni američki komentator Michael Buffer ponovno je izgovorio svoju kultnu rečenicu “Let’s get ready to rumble,” Neizostavna je bila i pirotehnika, te prelet vojnih zrakoplova.

Finalni ogled PSG-a i Chelseaja pratio je i američki predsjednik Donald Trump sa suprugom Melanijom, a utakmicu su gledali u društvu predsjednika FIFA-e Giannija Infantina.

 

Gubitak kilograma, ali i održavanje postojeće težine, postaje sve teži s godinama

Usporavaju metabolizam – Izbjegavajte ove četiri vrste hrane nakon 40. godine

Gubitak kilograma – ali i održavanje postojeće težine – postaje sve teži s godinama.

Jedan od glavnih razloga za to je usporavanje metabolizma, što je prirodan proces starenja.

No, hrana koju svakodnevno konzumiramo može taj proces podržati ili dodatno usporiti. Iako se neke namirnice čine bezopasnima, redovita konzumacija može itekako otežati mršavljenje. Stoga su savjetnici za prehranu izdvojili četiri vrste hrane koje bismo trebali izbjegavati nakon 40. godine, prenosi Index.hr.

Biljna ulja
Dijetetičarka Jill Mongene upozorava da mnoga biljna ulja zapravo sadrže skrivene trans masti i djelomično hidrogenizirane masti koje se često navode kao “mješavina biljnih ulja”. “Trans masti i hidrogenizirana ulja poznato su povezani s povišenim kolesterolom i začepljenim arterijama”, kaže Mongene za SheFinds. Nutricionist Jay Cowin dodaje: “Biljna ulja sadrže oko 80 posto masti i vrlo malo hranjivih tvari, pa nemaju prehrambenu vrijednost u usporedbi s, primjerice, maslinovim uljem bogatim nezasićenim mastima.”

Prerađeno meso
Kobasice, slanina i hrenovke često sadrže zasićene masti, visok udio soli te dodatke poput nitrata koji mogu utjecati na metabolizam. Dijetetičarka Emily Johnson objašnjava: “Ove vrste mesa sadrže visoke količine zasićenih masti i natrija, a često i konzervanse poput nitrata, koji narušavaju metaboličko zdravlje i potiču debljanje.”

Margarin
Neke vrste margarina sadrže trans masti koje potiču upalne procese u tijelu. Prema dijetetičarki Johanni Angman, “trans masti, prisutne u margarinu i prženoj hrani, povisuju loš (LDL) kolesterol, a snižavaju dobar (HDL), čime povećavaju rizik od ateroskleroze i srčanih bolesti”. Ističe da je zato važno čitati deklaracije i izbjegavati proizvode s djelomično hidrogeniziranim uljima.

Bijela riža
Za razliku od integralne, bijela riža nema vlakna jer su joj uklonjeni mekinje i klica. To rezultira bržim skokovima šećera u krvi i smanjenim osjećajem sitosti. Liječnik dr. Kubanych Takyrbashev zaključuje: “Preporučujem ograničenje konzumacije bijele riže i drugih rafiniranih žitarica jer imaju visok glikemijski indeks, potiču inzulinsku rezistenciju i povećavaju upalne procese. Umjesto toga, treba birati cjelovite žitarice koje osiguravaju vlakna i stabilniji odgovor šećera u krvi.”

Ražnjići od halloumija

Recept dana: Ražnjići od halloumija s limunom i timijanom

Grill ražnjići od halloumija s limunom i timijanom jelo su inspirirano Mediteranom. Slan, blago pikantan halloumi sir idealno se nadopunjuje svježim okusima limuna i timijana, a dakako – sve je finije čim je sa roštilja! Jednostavni za pripremu i puni okusa, zavoljeti ćete ih na prvi griz, a mogu se poslužiti kao predjelo, prilog ili čak glavno jelo.

Sastojci
Za ražnjiće:

blok halloumi sira, narezan na kockice od 2,5 cm
1 limun, narezan na tanke ploške ili kriške
1 srednji crveni luk, narezan na komadiće
150 g cherry rajčica
Za marinadu:

3 žlice maslinovog ulja
2 žlice svježe cijeđenog soka od limuna
1 žlica sitno nasjeckanog svježeg timijana
2 češnja češnjaka, nasjeckana
1 žličica meda
sol i papar po ukusu
Priprema
Halloumi narežite na jednake kockice kako biste osigurali ravnomjerno pečenje. Papirnatim ručnikom uklonite višak vlage za bolje pečenje na roštilju.

Napravite potom marinadu tako što ćete u maloj zdjeli pomiješati maslinovo ulje, sok od limuna, majčinu dušicu, češnjak, med, sol i papar.

Kocke halloumija ubacite u marinadu najmanje 10 minuta kako bi upile okuse.

Nanižite kockice halloumija, kriške limuna, komadiće crvenog luka i cherry rajčice na ražnjiće, izmjenjujući sastojke radi vizualne privlačnosti.

Preostalu marinadu premažite preko sastavljenih ražnjića.

Zagrijte roštilj ili tavu za roštilj na srednje jaku vatru. Lagano nauljite rešetke kako biste spriječili lijepljenje.

Stavite ražnjiće na roštilj i pecite 2-3 minute sa svake strane ili dok halloumi ne postane zlatan i lagano zapečen. Pažljivo okrećite ražnjiće kako biste osigurali ravnomjerno pečenje.

Kad su ražnjići gotovi, prebacite ih na pladanj za posluživanje. Ukrasite svježim grančicama timijana, maslinovim uljem ili pahuljicama crvene paprike.

Mostarska Plemkinja Katja Bakalar s reprezentacijom Hrvatske izborila A diviziju EuroBasketa

Hrvatska ženska juniorska reprezentacija (U18) izborila je povratak u A diviziju EuroBasketa. U borbi za treće mjesto B divizije, Hrvatice su u Alytusu pobijedile domaćina Litvu rezultatom 88:83 i tako ostvarile zacrtani cilj.

Junakinje pobjede bile su Lena Bilić (41 poen, 5 skokova, 7 asistencija) i Lea Vukić (25 poena, 13 skokova, 6 asistencija) koje su cijelo prvenstvo vukle reprezentaciju do uspjeha. Šest pobjeda i samo jedan poraz, od Njemačke u polufinalu, dokazuju da su naše djevojke posve zasluženo ponovno u europskoj eliti.

U izjednačenoj prvoj četvrtini Litva je prva odmaknula na osjetniju prednost. Nakon vodstva Hrvatske 9:8 Litavke su napravile seriju 6-0 i povele 9:15. Lea Vukić je uzvratila tricom, a ubrzo je tricu pod prekršajem zabila i Lena Bilić te je Hrvatska uhvatila priključak, a nakon trice Katje Bakalar i povela 21:17. U drugu četvrtinu ušlo se s minimalnim vodstvom Hrvatske 23:22.

Malo koševa s obje strane obilježili su ovu dionicu igre pa je trica Lene Bilić za 32:28 imala ogromno značenje, rezultatski i motivacijski. Vrlo teškim poenom iz prodora nadovezala se Lea Vukić, iz kontre je zabila Andrea Milat, a onda još dvije trice pogodila Bilić za velikih +14 (43:28). Na poluvrijeme su otišlo s rezultatom 44:31 pri čemu valja istaknuti da je sjajna Lena Bilić zabila 20 poena uz po 4 skoka i asistencije dok je Lea Vukić uz 13 poena imala 7 skokova i 5 asistencija.

Bilo je jasno da će svaki impuls i doprinos ostalih igračica biti važan u nastavku utakmice, a u drugom poluvremenu prva je za Hrvatsku zabila Nina Bilić, i to tricu. Lena je nastavila svoj ples i s četiri nova poena odvela Hrvatsku do +16 (51:35). Kada je Litva serijom 5-0 stigla na -11, zabila je Katja Bakalar, a pri rezultatu 53:43 ponovno je L. Bilić bila ta koja je serijom od pet poena odgurnula Litavke podalje od jednoznamenkaste prednosti i vratila Hrvatsku na +15 (58:43).

Ipak, nekoliko pogrešaka hrvatskih igračica domaća je ekipa iskoristila za topljenje prednosti na “samo” 9 poena (58:49). I tada opet stiže odlična reakcija Nine Bilić koja zabija za +11. Obrana se ponovno posložila, a Lea Vukić s četiri nova poena zaokružila treću četvrtinu (64:49).

U zadnjoj četvrtini Litavke su lakše pronalazile put do hrvatskog koša i brzo stigle na -10, no Vukić je nastavila svoju sjajnu napadačku rolu, postigla je šest poena u nizu za 70:56. Lena Bilić je dodala svojih 5 za (75:59). Napadački su Litavke pronalazile rješenja, ali za dvojac Vukić-L. Bilić nisu imali obrambena rješenja. Istina kod vodstva Hrvatske 86:71 uspjele su napraviti seriju 7:0, ali nedovoljno za više od časnog poraza 88:83.

HKS

(FOTO&VIDEO) Dramatični noćni snimci iz Mostara: Požar i dalje aktivan

Veliki požar koji je danas oko 13 sati izbio u mostarskom naselju Zalik, a koji se kasnije proširio na brdo Fortica večerasj je još aktivan.

Prema fotografijama i videu koji smo snimili prije dvadesetak minuta vatra se proširila na nepristupačni teren i vatrena crta duga je nekoliko kilometara.

Hercegovina.in

(FOTO&VIDEO) Mostar: Vjetar otežava gašenje požara

Fotografija: Hercegovina.in | Požar na brdu Fortica

Kao što smo već ranije javljali na našem portalu znad mostarskog naselja Zalik danas je izbio požar koji se proširio i na Forticu.

Prema informacijama PVP Mostar, požarna linija je duga, a vjetar znatno otežava intervenciju vatrogasaca. Na gašenju požara angažirano je najmanje 20 osoba i 8 vatrogasnih vozila.

Na terenu, uz vatrogasce, angažiran je i kanader koji pokušava staviti vatrenu stihiju pod kontrolu.

Mladić traži djevojku koju je nosio na ramenima na Thompsonovom koncertu: ‘Ako se prepoznaješ, javi se’

Nosila si crnu majicu na bretelice, svijetlo plave traperice i crnu šiltericu, bila si sa prijateljicom koja je imala na lijevoj nozi zavoj, ili nešto slično tome, opisao je mladić na TikToku i dobio brojne komentare podrške

Iako je prošlo tjedan dana od spektakularnog nastupa Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu, u javnosti se još priča o tom događaju. Organizatori su istaknuli da se okupilo čak 504 tisuće fanova, čime je koncert postao najveći takve vrste u svijetu. Tijekom trosatnog nastupa, više od pola milijuna okupljenih zajedno je pjevalo najpoznatije Thompsonove pjesme, a poseban dojam ostavio je impresivan show dronovima. Dok obožavatelji i dalje preplavljuju društvene mreže snimkama i dojmovima s koncerta, među brojnim fotografijama i videima posebno se istaknuo jedan oglas koji je privukao veliku pažnju javnosti.
Naime, jedan je mladić objavio oglas u kojem pokušava pronaći djevojku koju je nosio na ramenima tijekom pjesme “Ako ne znaš šta je bilo”.

Savjetnik turskog predsjednika Demirela: Hrvatska je bila ključna u spašavanju časti Europe tijekom rata u BiH

U Dubrovniku je održan panel povodom 30. obljetnice potpisivanja Splitske deklaracije, na kojem je sudjelovao i nekadašnji vanjskopolitički savjetnik turskog predsjednika Süleymana Demirela, Mehmet Ali Bayar

U svom emotivnom govoru Bayar je istaknuo kako je upravo Hrvatska odigrala ključnu ulogu u spašavanju časti Europe u najtežim trenucima rata u Bosni i Hercegovini.

Bayar je zahvalio hrvatskom ministru vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordanu Grliću Radmanu na pozivu, naglasivši kako mu je čast sudjelovati na skupu u znak sjećanja na predsjednika Demirela. Prisutne je nazvao herojima, istaknuvši da je dovoljan mali broj odlučnih ljudi s uvjerenjem da promijene tijek povijesti, prenosi RTV HB.

Posebno je odao počast predsjednicima Tuđmanu, Izetbegoviću i Demirelu, naglasivši da su u najmračnijim trenucima rata donosili teške odluke, ponekad i protivno stajalištima vlastitih vlada i naroda. Podsjetio je na ključnu ulogu koju je imao predsjednik Demirel, koji je, kako je kazao, „u najmračnijem trenutku bosanske agonije, kad je Europa bila podijeljena i šutjela, postavio Tursku u središte diplomacije sa svojom strateškom vizijom i moralnom jasnoćom“.

Demirelova osobna bliskost s predsjednicima Tuđmanom i Izetbegovićem, naglasio je Bayar, bila je povijesno presudna u ponovnom uspostavljanju suradnje Hrvata i Bošnjaka. U dirljivim obraćanjima Demirel je, prema Bayaru, „doveo do suza“ obojicu vođa u nastojanjima da ih potakne na suradnju i pozvao Bošnjake da se sprijatelje s Hrvatima, jer će u suprotnome biti „progutani, zdrobljeni od strane Srba“.

„Bez Splita ne bi bilo Daytona, ni pobjede. Bez Brijunske deklaracije ne bi bilo Splita“, poručio je Bayar, dodavši kako je Washingtonski sporazum bio temelj svega što je uslijedilo. Istaknuo je i važnu ulogu američke diplomacije, osobito predsjednika Clintona i veleposlanika Galbraitha, koji su, kako je rekao, „vješto nagovijestili što će se dogoditi tijekom Operacije Oluja“.

Posebno se osvrnuo na strateški trenutak nakon Splitske deklaracije, kada su SAD, Turska i NATO morali zajednički djelovati na terenu kako bi se spasio Bihać i preokrenuo tijek rata.

„Bez turske pomoći, čak i tijekom sramotnog embarga na oružje protiv Bosne, mnoge stvari ne bi bile moguće. A bez hrvatske pomoći, nijedna od tih pomoći ne bi mogla proći“, kazao je Bayar te zaključio:

„Hrvatska je bila ključna u spašavanju časti Europe. Dopustite da to jasno kažem – časti Europe.“

Dnevnik.ba

Općina Ravno dobiva prvu benzinsku crpku, mještani po gorivo više neće morati ići desetke kilometara

Fotografija: Dušan Musa/Večernji list BiH

Najbliže Ljubinje udaljeno je 22 km, slijedi Neum 41,5 km pa Trebinje 46,7 km. Na raspolaganju su im bile i crpke na Jadranskoj magistrali – Zaton Doli (34 km) ili Orašac (oko 42 km).

Za mnoga mjesta u BiH vijest s krajnjeg jugoistoka Hercegovine, iz općine Ravno, djelovat će nestvarno. Kako i ne bi, kada se u “najmanjem gradu” u BiH, kako se navodi u Turističkoj monografiji Općine Ravno, pravi prva benzinska crpka! Objekt niče na prilazu Ravnom, koji se upravo proširuje, iz smjera magistralne ceste Stolac – Trebinje, piše Večernji list BiH.

Istina, na području ove površinom relativno prostrane općine ima jedna crpka, u blizini graničnog prijelaza Brgat na mondenoj Ivanici. No, Ivanica je od Ravnog udaljena 58,6 kilometara, tako da otpada mogućnost da Ravnjaci “tankaju” na Ivanici. Dosad su mještani Ravnog svoje “limene ljubimce” mogli “pojiti” samo izvan općinskog središta, a to baš i nije isplativo. Najbliže Ljubinje udaljeno je 22 km, slijedi Neum 41,5 km pa Trebinje 46,7 km. Na raspolaganju su im bile i crpke na Jadranskoj magistrali – Zaton Doli (34 km) ili Orašac (oko 42 km). Da bi natočili gorivo, trebalo im je dobrano potegnuti i onda odbrojavati da ostane rezerva do sljedećeg odlaska na crpku u nekom od navedenih mjesta i gradova. Svi Ravnjaci koje smo pitali pozdravljaju gradnju crpke. Neki, poput spisateljice Vesne Slobođan, ne kriju oduševljenje.

– Volim Ravno, ali nam neke stvari, koje su u drugim mjestima normalne, nedostaju, prije svega, benzinska crpka. U Ravnom je ona trebala odmah poslije rata, ali očito nije bilo zanimanja za ulaganje, premda mislim da to već poodavno ne bi bila promašena investicija. Znam to po JP Vjetrenica, gdje radim. Posjetitelji nerijetko znaju upitati gdje je najbliža benzinska crpka. Onda im mi objašnjavamo da je to Ljubinje ili, ako idu prema Dubrovniku, da skrenu desno od Slanog za Doli kako bi se opskrbili gorivom. To je produljenje puta, ljudi strepe hoće li im nestati goriva, to prenose poznanicima i tako dobivamo negativnu reklamu. Ti primjeri govore da bez crpke u Ravnom i naša turistička ponuda ima svoje manjkavosti. Uz benzinsku crpku, hitno su nam potrebni frizerski salon i pekarnica – kaže Vesna Slobođan te naglašava da žene na uređenje frizure moraju ići u Trebinje ili u neki drugi još udaljeniji grad. Na istom tragu je i Božo Burum koji živi u Dubrovniku, a u rodnom Orahovu Dolu podiže motel.

– Benzinska crpka velika nam je potreba. Iz vlastitog iskustva mogu reći da, ako želim posaditi krumpir, češnjak ili nešto raditi na objektu, moram preko granice “švercati” kanister goriva. Nije to ugodno, uvijek strepiš. Mislim kako bi se i više zemlje obrađivalo da smo ranije imali crpku. To je nužna potreba za svako mjesto koje se misli razvijati – naglašava Burum. Ravnjane, naravno, uopće ne zanima tko gradi benzinsku crpku, jedino ih zanima da što prije bude gotova.

Tragedija na bazenu u BiH: Utopio se 13-godišnjak

Danas je u Gradačcu došlo do tragedije kada se na bazenu, prilikom kupanja, utopio 13-godišnjak.

Iz Operativnog centra MUP-a TK-a potvrdili su kako je do utapanja došlo oko 15:55.

Bivši nogometaš HŠK Zrinjski karijeru nastavlja u Hrvatskoj

Nogometni klub Dugopolje ovih je dana kao pojačanje predstavio Anđela Kordića, 26-godišnjem Brotnjaka, koji se u posljednjim sezonama profilirao kao jedan od najboljih igrača na svojoj poziciji u Drugoj NL. Anđelo je u svojoj karijeri nastupao za nekoliko klubova, među kojima je i HŠK Zrinjski. Zanimljivo da je i njegov otac Jure u dva navrata igrao za HŠK Zrinjski.

Svoje prve nogometne korake napravio je u omladinskom pogonu NK Široki Brijeg, a potom je nastupao za više klubova među kojima se GOŠK Gabela, Jadran LP, Zadar, Segesta i Solin.

Četveročlana obitelj za tjedan dana ljetovanja treba izdvojiti i četiri prosječne bh. plaće

Za veliki broj bh. građana ljetovanje je postalo luksuz, pa i u susjednoj Hrvatskoj, gdje su zbog globalnih poskupljenja, ali i povećanog zanimanja, cijene znatno porasle

Sezona godišnjih odmora je počela, a oni koji to sebi mogu priuštiti uvelike planiraju, ili su već isplanirali, gdje će ljetovati. Odluku velikim dijelom određuje cijena odmora. Za veliki broj bh. građana ljetovanje je postalo luksuz, pa i u susjednoj Hrvatskoj, gdje su zbog globalnih poskupljenja, ali i povećanog zanimanja, cijene znatno porasle. Od ljeta 2022. cijene u ugostiteljstvu diljem hrvatske obale drastično su porasle. Pa je tako, primjerice, pizza s 9 eura skočila na 16, lignje s roštilja skuplje su 70 posto, rižoto s kozicama 75 posto, a orada se u nekim restoranima prodaje i za 25 eura.

Astronomske cijene
Ponuda apartmana je šarolika, baš kao i cjenici. Lokacija, razina opremljenosti i sezona određuju koliko će gost platiti, a često i dubina njegova novčanika. U Splitu se, primjerice, noćenje u apartmanu može naći za oko 100 eura, dok luksuzniji smještaj s pogledom na more nerijetko prelazi 800 eura po noći. Prosječna cijena smještaja za sedam dana ljetovanja u srpnju 2025. godine kreće se od 900 do 1500 eura, što, naravno, ovisi i o lokaciji, sadržajima, blizini plaže i kvaliteti samog smještaja. Među skupljim destinacijama nalaze se još i Rovinj, Novalja, Opatija i Dubrovnik. Kada zbrojimo sve troškove, od puta, hrane, smještaja i ostalog, prosječna četveročlana obitelj za ljetovanje će izdvojiti otprilike od 2500 do 3000 eura, odnosno od 5000 do 6000 KM. Uzmemo li u obzir da je bh. prosječna plaća tek 1500 KM, čak četiri ih obitelj treba izdvojiti za ljetovanje. Naravno, sve ovo može se naći i po nižoj cijeni – manje luksuzni apartmani u malim mjestima, s pripremom hrane u apartmanu i rijetkim posjetima kafićima i restoranima.

Anketa među više od 250 iznajmljivača otkriva: u Istri i na Kvarneru cijene je podiglo 30% iznajmljivača, u Dalmaciji 36%, dok je na sjeveru zemlje taj postotak još viši – čak 40%. – Turizam nije skup, skupa je država. U cijeni smještaja su sadržani svi porezi i davanja, a Hrvatska je po tom pitanju jedna od najskupljih zemalja Europe – istaknula je Hana Matić iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače. I dok je privatni smještaj već luksuzan za mnoge, hotelski je još skuplji – noćenje za tročlanu obitelj u hotelu s četiri zvjezdice košta između 320 i 600 eura.

Jadran je postao preskup i za građane zapadnih zemalja, a ne za nas koji imamo najniži standard u europi. Turisti Irske, Škotske, Norveške i Velike Britanije redom su za RTL Danas iskreno govorili o svojim iskustvima. – Voda u restoranu je jako skupa, nismo dobili vodu iz slavine. Platili smo pet eura za bocu – rekao je Cathal iz Irske. – Apartman je najskuplji…, 400 eura svaki – nadovezao se Luke iz Škotske. – Danas smo platili ručak i doručak, ukupno 250 eura. Sve je jako skupo – požalio se Loran iz Norveške. – Pića su malo skuplja nego što sam očekivala – komentirala je Miranda iz Ujedinjenog Kraljevstva, uz napomenu da su išli na atraktivne lokacije za turiste.

Preskupo i zapadnjacima
Svibanjske turističke brojke donekle su spasili domaći gosti, no strani turisti, osobito oni iz Njemačke, u manjem su broju posjetili Hrvatsku. U usporedbi s prošlom godinom, zabilježen je pad dolazaka od 9%, a broj noćenja manji je za 17%. Na Instagram profilu WorldTraveler, koji prati gotovo 2000 korisnika, nedavno su objavljene snimke iz trgovina na hrvatskoj obali koje prikazuju cijene svakodnevnih proizvoda. Iako identitet autora nije poznat, brojni korisnici pretpostavljaju da je riječ o stranim turistima koji su zatečeni visinom cijena tijekom ljetovanja u Hrvatskoj. U objavama, koje prate natpisi poput “Čuvajte se visokih cijena u Hrvatskoj u 2025.! Pogledajte ove lude cijene”, prikazani su primjeri poput čipsa, koji košta više od četiri eura, male čokolade, čija cijena doseže osam eura, te krema za sunčanje koje koštaju i do 30 eura. – Imate prekrasno more, ali kakve su vam tek cijene! – stoji u opisu jedne od snimki. Objave su izazvale veliko zanimanje i brojne komentare. Dok su neki korisnici izrazili šok i najavili da više neće dolaziti na ljetovanje u Hrvatsku, drugi smatraju da su takve cijene uobičajene za turističke destinacije, posebno na obali i otocima. – Wow, ovo je skuplje nego u Monaku i Zurichu – napisao je jedan korisnik. Iako su visoke cijene u turističkoj sezoni očekivane, ova viralna objava ponovno je otvorila raspravu o pristupačnosti Hrvatske kao destinacije za strane turiste – pogotovo u kontekstu konkurentnih mediteranskih zemalja koje nude sličan ugođaj po nižim cijenama.

vecernji list

Tužna vijest: Pronađeno tijelo nestalog muškarca

Beživotno tijelo 62-godišnjeg muškarca s područja općine Glamoč, za kojim je prethodno bila pokrenuta potraga, pronađeno je u nedjelju.

Kako navode iz Gorske službe spašavanja Hercegbosanske županije (GSS HBŽ), potraga za nestalim muškarcem pokrenuta je u subotu u 23.30 sati na poziv MUP-a HBŽ, na području Mliništa kod Glamoča, a u akciju su se, uz pripadnike GSS-a, uključili i poznanici nestale osobe.

“S obzirom na izrazito šumsko-planinski predio, u potragu je uključen i dron s termalnom kamerom. Unatoč lošim vremenskim uvjetima i izmaglici, potraga je trajala do ranih jutarnjih sati bez pronalaska nestale osobe”, kazali su iz GSS HBŽ.

Potraga je nastavljena u nedjelju ujutro, a beživotno tijelo nestale osobe pronađeno je u prijepodnevnim satima na području Mliništa.v

Tisuće radnika iz BiH zaposleno u Hrvatskoj

Foto: Ilustracija

U Hrvatskoj je do kraja lipnja zaposleno više od 99.000 stranih radnika, najviše iz Nepala, BiH i Srbije, većinom u turizmu i građevini.

Od početka godine do kraja lipnja u Hrvatskoj je izdano 99.118 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja – pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova, piše Vecernji.ba.

Na početku godine najviše stranih radnika bilo je zaposleno u građevinarstvu, no u travnju, kada su počele intenzivne pripreme za turističku sezonu, prednost je preuzeo sektor turizma.

Prema aktualnim podacima MUP-a, u turizmu i ugostiteljstvu trenutačno radi 35.558 stranih radnika, u građevinarstvu 28.352, u industriji 12.416, u prometu i vezama 7.090, a u sektoru trgovine 5.045 radnika. U lipnju je u turizmu zaposleno novih 7.717 stranih radnika, gotovo tisuću i pol više nego u svibnju.

Od ukupno 99.118 stranih radnika u Hrvatskoj, njih 12.541 su sezonski radnici, od kojih 11.574 radi u turizmu i ugostiteljstvu. Čak 96 posto sezonaca zaposleno je u primorskim županijama, najviše u Splitsko-dalmatinskoj (2.585), Istarskoj (2.432) i Primorsko-goranskoj županiji (2.048), prenosi N1.

U kontinentalnim županijama najviše stranih sezonskih radnika ima Osječko-baranjska županija – 162, zatim Grad Zagreb i Zagrebačka županija – 132. U ostalim županijama broj sezonskih radnika znatno je manji – dvoznamenkast ili jednoznamenkast. Najmanje ih ima u Požeško-slavonskoj županiji – četvero, u Brodsko-posavskoj dvoje, a u Koprivničko-križevačkoj samo jedan.

Od ukupno 99.118 stranih radnika, njih čak 90 posto dolazi iz deset zemalja, od kojih su šest izvan Europe:

  • Nepal – 19.207
  • Bosna i Hercegovina – 18.117
  • Srbija – 15.214
  • Filipini – 9.286
  • Indija – 9.060
  • Sjeverna Makedonija – 7.640
  • Kosovo – 3.314
  • Egipat – 3.112
  • Uzbekistan – 2.898
  • Bangladeš – 1.865

Od tih deset zemalja iz kojih je došlo najviše radnika, četiri su među 20 najmnogoljudnijih: Indija, Bangladeš, Filipini i Egipat.

I dok iz ukupno 1,4 milijarde stanovnika najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indije, u Hrvatskoj radi tek 0,0006 posto, a iz Bangladeša (171,5 milijuna stanovnika) 0,001 posto, iz susjedne Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj radi 0,56 posto ukupnog broja stanovnika. U Hrvatskoj također radi 0,41 posto stanovnika Sjeverne Makedonije te 0,22 posto ukupnog stanovništva Srbije.

(Video) Požar na nepristupačnom terenu u Mostaru: U gašenju sudjeluje i kanader

Požar koji je danas oko 13:30 sati izbio u mostarskom naselju Zalik iznad džamije i dalje se širi prema Fortici.

Na terenu su vatrogasci s više vozila, ali gašenje otežavaju jak vjetar i nepristupačan teren.

– Požar se širi prema Fortici, linija je duga i činimo sve da spriječimo daljnje širenje – poručili su iz PVP Mostar.

Objekti za sada nisu ugroženi, a vatrogasci nastavljaju borbu s vatrom kako bi je stavili pod kontrolu.

U zadnjih sat vrmena na ovom lokalitetu angažiran je i kanader.

Drama u BiH: Žena rodila u kolima Hitne pomoći

Foto: Ilustracija

Dvadesetčetverogodišnja trudnica J.S. iz Novog Grada jutros je u vozilu hitne pomoći na cesti Kozarska Dubica-Gradiška rodila zdravu djevojčicu.

Ova neobična situacija dogodila se u ranim jutarnjim satima, kada je na rampu dubičke hitne pomoći stigla kola hitne pomoći iz Kostajnice kako bi zatražila pomoć.

U vozilu se nalazila trudnica koja je počela rađati.

“Ova mlada majka se privatnim vozilom odvezla do Kostajnice, odakle je kolima hitne pomoći prevezena u Gradišku u bolnicu, jer je počela rađati. Kolegica Jelena Radojčić, dežurna medicinska sestra, obavijestila me da se na hitnoj pomoći ispred Hitnog prijema Doma zdravlja Dubica nalazi trudnica i da hitno treba s njima u rodilište. Uzela je komplet za porođaj i otišla s trudnicom i medicinskim osobljem iz Kostajnice u Gradišku u bolnicu”, objasnila je Dejana Mršić Berić, nadzorna medicinska sestra u Domu zdravlja u Dubici.

Kako dodaje, na putu za Gradišku u mjestu Orah, mlada majka rodila je u vozilu.

„Hvala Bogu, na svijet je donijela zdravu djevojčicu. Naša Jelena se uredno brinula o bebi, a ja sam cijelo vrijeme bio na liniji s pedijatrijom u Gradišci kako bih dočekao majku i bebu na rampi na ulazu u bolnicu, a s druge strane komunicirao sam s ekipom u ambulanti kako bih se uvjerio da su majka i beba dobro“, rekla je Berić.

Krizma na Posuškom Gracu: Slavlje vjere i zajedništva

U subotu, 12. srpnja, župa sv. Franje Asiškog na Posuškom Gracu bila je ispunjena molitvom, pjesmom i svečanim zajedništvom povodom podjele sakramenta Svete Potvrde – krizme.

Misno slavlje i sam obred predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Petar Palić, uz koncelebraciju više svećenika. Ovaj važan događaj okupio je ne samo krizmanike, već i njihove roditelje, kumove, rodbinu te brojne vjernike.

Krizmu je primilo 42 mladih vjernika – djevojaka i mladića – koji su kroz duhovnu pripravu s vjeroučiteljima i župnom zajednicom odgovorno i svjesno pristupili ovom sakramentu, znajući da je to korak u zrelijem življenju kršćanske vjere.

Svečanost je dodatno obogatila glazba mladog župnog zbora koji je pjesmom uveličao liturgiju i stvorio posebno ozračje zahvalnosti i radosti.

Za krizmanike, ovaj dan ostaje snažan podsjetnik na pripadnost Crkvi, ali i osobni poziv na življenje vjere, ljubavi, odgovornosti i služenja drugima u svakodnevnom životu.

Borak.tv

(VIDEO) Društvene mreže preplavljene su snimkama sukoba i simbolima desničarskih skupina i migranata

ESKALACIJA NAPETOSTI – Žestoka makljaža u Španjolskoj, mlatili se ekstremni desničari i migranti, ozlijeđeno je pet osoba, sve je snimljeno.

U mjestu Torre-Pacheco na jugoistoku Španjolske izbili su nasilni sukobi između ekstremno desnih skupina, lokalnog stanovništva i migranata iz sjeverne Afrike, nakon što je početkom tjedna nepoznata osoba napala starijeg muškarca.

 

Kako prenosi Reuters, ozlijeđeno je pet osoba, a jedna je osoba uhićena. Iako se situacija u nedjelju smirila, vlasti najavljuju dodatna uhićenja. Na snimkama objavljenima na društvenim mrežama mogu se vidjeti muškarci s desničarskim simbolima te migranti koji nose marokanske zastave kako jedni na druge bacaju predmete.

Napetosti su eskalirale nakon što je u srijedu na ulici napadnut stariji muškarac, koji se sada oporavlja kod kuće. Motiv napada i dalje je nepoznat, a počinitelji nisu pronađeni. Predstavnica središnje vlade u toj regiji, Mariola Guevara, poručila je da se incident istražuje, ali i upozorila na sve veći broj govora mržnje i poziva na nasilje koji su pratili dolazak ekstremno desnih skupina u grad.

Prema podacima lokalnih vlasti, gotovo trećinu stanovništva Torre-Pacheca čine stranci. Regija Murcia, u kojoj se grad nalazi, poznata je po poljoprivredi i velikom broju migrantskih radnika koji u njoj rade.

 

Mladić (30) dobio visoku temperaturu pa umro: Doktori se danima borili za njegov život

Foto: Ilustracija

Asmir Zeković (30) iz Novog Pazara preminuo je nakon višednevne, teške borbe za život. Mladiću je odjednom pozlilo, a nakon toga uslijedila je prava agonija i borba liječnika za njegov život.

Sve je počelo nakon što je Asmir dobio visoku temperaturu, koja je prema riječima njegove obitelji, prelazila čak i 42,5, piše Blic.

Tri dana proveo je kod kuće, a onda je pao u komu i umro.

– Tri dana proveo je kod kuće, iscrpljen i nepokretan, boreći se s jakom groznicom. Zbog naglog pogoršanja zdravstvenog stanja, hitno je prebačen iz novopazarske bolnice u Klinički centar Kragujevac nakon što su liječnici ustanovili da su mu pluća počela propadati. Nažalost, u Kragujevcu je Asmir pao u komu i ubrzo dobio sepsu – ozbiljnu infekciju koja je dodatno pogoršala njegovo stanje. Usprkos naporima liječničkog tima da ga spase izgubio je bitku za život – dodaje se.

Tragedija u BiH: U teškoj prometnoj nesreći smrtno stradala jedna osoba

Foto: Ilustracija

Dana 12. srpnja 2025. godine oko 19:30 sati na regionalnom putu R 408 (Glamoč – Drvar) u mjestu Medena Selišta, općina Glamoč dogodila se prometna nesreća (samoslijetanje) u kojoj je muškarac inicijala Dž.H. (1958.) iz Glamoča, koji se nalazio na mjestu suvozača motornog vozila Fiat Panda, smrtno nastradao.

U automobilu su se još nalazili G.Č. (1968.) iz Glamoča koji je zadobio lake tjelesne ozljede te mu je pružena medicinska pomoć u DZ Glamoč i P.K. (1966.) iz Glamoča (vozač) koji je prevezen u županijsku bolnicu “Dr. fra Mihovil Sučić” u Livnu na daljnje lječenje.

Očevid na mjestu događaja obavili su policijski službenici PU Livno i PP Glamoč. O događaju je obavješten dežurni tužitelj Županijskog tužiteljstva u Livnu koji je naredio da se obdukcija tijela preminulog obavi u nedjelju 13. srpnja 2025.

Jadran pogodila jedna od gorih katastrofa: ‘Ovo je tek početak, bojimo se najgoreg’

Fotografija: Hercegovina.in | Dubrovnik

Znanstvenici pozivaju sve ronioce i zaljubljenike u more da im dojave ako primijete ovu algu i izvan područja oko Komiže.

Institut za oceanografiju i ribarstvo izvijestio je o alarmantnoj pojavi nove, izrazito invazivne vrste smeđe alge u hrvatskom podmorju – Stypopodium schimperii. Ova alga porijeklom iz Indijskog oceana ušla je u Sredozemno more najvjerojatnije putem Sueskog kanala, a prvi je put zabilježena u Izraelu 1973. godine. Od tada se širila istočnim dijelom Sredozemlja, uključujući Egejsko i Jonsko more u Grčkoj.

U hrvatskom dijelu Jadrana prvi put je zabilježena u jesen 2020. godine, i to u blizini Komiže na otoku Visu. Tada su znanstvenici pronašli tek nekoliko primjeraka, no u samo godinu dana brojnost je narasla na tisuće jedinki. Najnovija istraživanja provedena krajem svibnja 2022. godine pokazala su zabrinjavajuće razmjere širenja – na mnogim lokacijama oko Komiže alga prekriva 100 posto morskog dna, osobito na stjenovitom dnu na dubinama između 5 i 15 metara, potpuno potiskujući autohtone vrste.

Iz Instituta upozoravaju da je upravo ova vrsta trenutno strana alga s najvećim invazivnim potencijalom u hrvatskom podmorju, iako još nije moguće sa sigurnošću predvidjeti hoće li se proširiti na šire područje Jadrana ili će se njezina populacija stabilizirati ili čak povući, što se ponekad događa s novim, unesanim vrstama.

Znanstvenici pozivaju sve ronioce i zaljubljenike u more da im dojave ako primijete ovu algu i izvan područja oko Komiže. Mogu je fotografirati pod morem ili je izvaditi radi boljeg prepoznavanja. Stypopodium schimperii nalikuje domaćoj vrsti Padina pavonica, ali se razlikuje po boji i veličini – dok je zavičajna padina bijela i rijetko prelazi 20 cm, Stypopodium schimperii ima oker boju, ponekad s plavkastim sjajem, i može narasti i preko 40 cm. Pronalazak ove vrste dio je istraživanja u sklopu projekta “Benthic NIS” (IP-2019-04-6702), kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.

Dragan Čović u Gučoj Gori: Crkva je srce samostana, a muzej je njegova duša

Guča Gora – mjesto susreta baštine i zajedništva: Predsjednik HNS-a Čović i izaslanstvo HNS-a BiH nazočili svečanom otvorenju muzeja.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović predvodio je izaslanstvo HNS-a BiH na svečanom otvorenju Franjevačkog muzeja u Gučoj Gori, kulturnom i duhovnom projektu realiziranom u trenutku obilježavanja 600 godina od prvog pisanog spomena samostana, piše Večernji list BiH.

Program svečanosti započeo je pozdravom i riječima dobrodošlice gvardijana Franjevačkog samostana fra Davora Petrovića, koji je istaknuo kako ovo otvorenje predstavlja važan iskorak u očuvanju bogate franjevačke baštine i povijesnog pamćenja zajednice.

„Ponosno mogu reći kako smo obnovili dušu našeg samostana. Crkva je srce samostana, a muzej je njegova duša. Hrvatski narod ovdje dobiva muzej koji čuva našu prošlost i jedinu instituciju u kojoj je na jednom mjestu sačuvano sve što su nam preci ostavili i što vrijedi za naš narod u Lašvanskoj dolini“, poručio je gvardijan fra Davor Petrović.

U ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske nazočnima se obratila Žana Ćorić, naglasivši kako su ovakvi projekti snažan dokaz povezanosti hrvatskoga naroda i zajedničke predanosti očuvanju identiteta i kulturnih dobara.

„Ovaj samostan mnogo je puta rušen, ali zahvaljujući upornosti ljudi sve je sačuvano i obnovljeno. Vlada Republike Hrvatske kontinuirano podržava projekte koji doprinose očuvanju kulture i identiteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini“, rekla je izaslanica Kabineta državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Žana Ćorić.

O važnosti koncepta i nastanka muzejske postavke govorila je kustosica Zemaljskog muzeja BiH Adisa Lepić, voditeljica uređenja muzeja i stalnih izložbi:

„Raduje me činjenica da danas možemo otvoriti vrata jednom Franjevačkom muzeju i predati ga njegovoj publici, prvenstveno mještanima Guče Gore i okolice, na korištenje i uživanje. Naša misao vodilja bila je oživjeti ovo mjesto i ispričati njegovu jedinstvenu priču, čuvajući bogatu ostavštinu i snagu duha.“

Središnje obraćanje održao je predsjednik Čović, ističući kako je očuvanje kulturnog i duhovnog naslijeđa obveza cijele zajednice te naglašavajući da projekti poput ovoga potvrđuju snagu zajedništva i odgovornosti prema baštini koja je temelj opstojnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Samostani su izvorište onoga što mi jesmo, a muzej je jedno svjedočanstvo onog našeg života i svega što stvarno jesmo. Ja sam uvjeren da mi kroz svoje životno poslanje i kroz sve ono što radimo i što smo radili kroz vrijeme svjedočimo svoj identitet. Naći ćemo ga i u ovom našem muzeju i svim muzejima diljem ovog prostora na ponos svih nas u Bosni i Hercegovini“, poručio je Čović.

Nakon obraćanja uslijedilo je svečano presijecanje vrpce ispred muzeja koje su, u simboličnom činu otvaranja, zajedno obavili predsjednik Čović i gvardijan fra Davor Petrović. Uslijedio je obilazak muzeja i etnografske zbirke koja svjedoči o bogatoj povijesti franjevačkog djelovanja u Lašvanskoj dolini.

U izaslanstvu Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su: predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, izaslanica u Domu naroda PS BiH Marina Pendeš, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH Ljiljana Lovrić, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Županije Središnja Bosna Bojan Domić, zastupnica u Skupštini Županije Središnja Bosna Ana Šindrić, načelnik Općine Kreševo Boris Marić, konzul Konzulata Republike Hrvatske u Vitezu Pero Bilušić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Središnja Bosna Radoje Vidović te predstavnica Zajednice žena HDZ-a BiH Travnik Ivanka Mađar–Šimić.

Pojačan promet na izlazu iz BiH na nekoliko graničnih prijelaza

Foto: Ilustracija

Na nekoliko graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini danas je zabilježen povećan promet putničkih vozila, što je uzrokovalo gužve na izlazu iz zemlje, dok se na ulazu u BiH na prijelazu Šepak stvara duga kolona.

Na graničnim prelazima Velika Kladuša, Gradiška, Doljani, Zupci i Osoje primjećuje se pojačan promet putničkih vozila koja izlaze iz Bosne i Hercegovine. Vozači na ovim lokacijama trebaju računati na duža čekanja i moguće kolone.

S druge strane, na graničnom prelazu Šepak evidentirana je duga kolona putničkih vozila koja ulaze u Bosnu i Hercegovinu, što ukazuje na veći intenzitet prometa na ulaznoj strani.

Na ostalim graničnim prelazima promet putničkih vozila odvija se relativno brzo, s maksimalnim zadržavanjima do 30 minuta.

Granični prelaz Brčko trenutno je otvoren za putnička vozila do 3,5 tone, što je potvrđeno iz Informativnog centra BiHAMK-a.

U srcu Mostara fra Ivan Dedić obukao je franjevački habit

U srcu Mostara, u franjevačkoj crkvi u Mostaru, večeras se dogodio povijesni i dirljiv trenutak za našu župnu zajednicu — naš župljanin fra Ivan Dedić, zajedno s još dvojicom novaka, obukao je franjevački habit, započinjući svoj put u redovničkom životu.
U prisutnosti braće franjevaca, obitelji, prijatelja i vjernika, svečanost oblačenja habita bila je ispunjena radošću, molitvom i zahvalnošću Bogu za dar poziva. Ovaj čin predstavlja početak novicijata — razdoblja produbljivanja duhovnosti, služenja i razlučivanja Božje volje, po uzoru na svetog Franju Asiškoga.
Neka Kristov mir, snaga Duha Svetoga i zajedništvo franjevačke obitelji prati fra Ivana na njegovom duhovnom putovanju.
Kao župna zajednica, s ponosom i zahvalnošću pratimo njegovu hrabrost i predanost, s uvjerenjem da će njegov život donijeti obilje duhovnih plodova, objavili su iz Franjevački samostan i Župa sv. Ante Padovanskog Humac – Ljubuški
14 h ·

Teška prometna nesreća kod Mostara: Ozlijeđeno pet osoba, među njima i dvoje djece

Foto: Ilustracija

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu navečer u mjestu Međine između Širokog Brijega i Mostara ozlijeđeno je ukupno pet osoba.

Kako je potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a, kod tri osobe su konstatirane teške tjelesne ozljede, dok su dvije osobe lakše ozlijeđene. Među ozlijeđenima je i dvoje djece, prenosi Jabuka.tv.

Podsjetimo, u prometnoj nesreći sudjelovala su dva osobna automobila, marke Mercedes i Renault, na kojima je nastala veća materijalna šteta, a promet je za vrijeme očevida bio privremeno obustavljen.

O svemu je obaviješten dežurni tužitelj Županijskog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije.

Mostarski Plemić danas slavi: Purko neka je sretan rođendan

Danas rođendan slavi veliki navijač Zrinjskog Dario Marković zvani Purko. Purko je uz Zrinjski od prvih dana od reosnivanja, a nadaleko je poznat i po kobasicama koje peče ispred stadiona uoči utakmica Zrinjskog. Ovo mjesto je već postalo kultno okupljalište pristalica Plemića pred svaku utakmicu Zrinjskog. Kažu ko nije probao kobasice u Purke daj nije ni bio na utakmici Zrinjskog. Ovim putem Purki želimo sretan rođendan, puno zdravlja i naravno utakmica Zrinjskog uz poruku vidimo se u utorak ispred stadiona.

Ljubiti Gospodina svoga ne znači samo izgovarati molitve ili ići u crkvu

Ljubiti Gospodina svoga ne znači samo izgovarati molitve ili ići u crkvu. To je sveobuhvatan čin koji prožima svaki aspekt našeg bića. To znači težiti pravednosti, milosrđu i suosjećanju u svim našim postupcima. Kada ljubimo Gospodina, mi se trudimo slijediti njegove zapovijedi, koje su utemeljene na ljubavi prema bližnjemu i prema samima sebi. To znači opraštati, biti strpljiv, razumjeti i pomagati onima kojima je pomoć potrebna.
Ta ljubav se očituje i u našem odnosu prema prirodi, prema svijetu oko nas. Cijeniti ljepotu stvaranja, biti zahvalan za dar života, i prepoznati Božju prisutnost u svakom kutku svemira – i to je dio ljubavi prema Gospodinu. Kroz zahvalnost i poštovanje, mi izražavamo svoju povezanost s nečim većim od nas samih.
Naravno, na putu ljubavi prema Bogu, susrećemo se s izazovima i kušnjama. Život donosi poteškoće, sumnje i strahove. Međutim, upravo u tim trenucima, vjera i ljubav prema Gospodinu postaju naš oslonac, naša utjeha i naša snaga. Kroz molitvu, meditaciju i promišljanje, možemo pronaći mir i vodstvo koje nam je potrebno da prebrodimo sve prepreke.
Ljubiti Gospodina svoga znači i neprestano raditi na sebi, rasti duhovno i težiti savršenstvu. To je proces koji traje cijeli život, proces učenja, opraštanja i transformacije. Kroz taj proces, postajemo bolji ljudi, ispunjeniji i svjesniji Božje prisutnosti u našim životima.
Na kraju, “Ljubi Gospodina svoga” nije samo zapovijed, već poziv na život ispunjen smislom, radošću i dubokom povezanošću s izvorom svega. To je put koji nas vodi prema istinskoj sreći i vječnom miru.

Toskanska salata s tortelinima

Italian colored tortellini with parmesan and sliced sausages close-up on a plate. horizontal view from above

Najromantičniji tanjur – Toskanska salata s tortelinima osvaja svako nepce

Kada dani postanu topliji, a apetiti lagani, ništa ne prija bolje od ove svježe pripremljene toskanske salate s tortelinima. Ova šarena i bogata salata spaja jednostavne mediteranske sastojke u jelo koje će vas mirisima i okusima odmah prenijeti na sunčane brežuljke Italije.

Kremasti tortelini ispunjeni sirom, slani pršut, aromatične sušene rajčice i svježi mladi špinat savršeno se povezuju uz lagani preljev od maslinovog ulja, balzamičnog octa i kap meda.

Završni dodir svježe naribanog parmezana zaokružuje svaki zalogaj.

Bilo da tražite brzi ručak, elegantno jelo za druženje ili prilog koji će sve oduševiti, ova salata gotova je za manje od pola sata i izgleda (i miriši!) kao da ste se baš jako potrudili.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Carla (@peak_recipes)

Sastojci:

450 g svježih tortelina sa sirom
60 ml ekstra djevičanskog maslinovog ulja
2 žlice (30 ml) balzamičnog octa
1/2 žlice meda
Sol i papar
75 g narezanog pršuta
30 g mladog špinata
80 g sušenih rajčica u ulju, nasjeckanih
25 g svježe naribanog parmezana

Priprema:

U velikom loncu zakuhajte dovoljno posoljene vode i skuhajte tortelinije prema uputama na pakiranju. Ocijedite i prebacite u veliku zdjelu za posluživanje. U srednje velikoj zdjeli pomiješajte maslinovo ulje, balzamični ocat i med te začinite solju i paprom. U zdjelu s tortelinima dodajte pršut, špinat, sušene rajčice i preljev te miješajte dok se dobro ne sjedini. Pospite parmezanom prije posluživanja. Uživajte!

https://

 

Dit bericht op Instagram bekijken

 

Een bericht gedeeld door Carla (@peak_recipes)